Uvod
Da bi svoje spoznaje sačuvali za buduće naraštaje, ljudi su izmislili pismo. Prvi izumitelji pisma bili su Sumerani i Egipćani. U početku se pismo sastojalo od znakova te takvo pismo nazivamo znakovnim pismom. Pismo u kojem su sličice označavale pojedine riječi nazivamo slikovnim pismom.
Da bi svoje spoznaje sačuvali za buduće naraštaje, ljudi su izmislili pismo.
Prvi izumitelji pisma bili su Sumerani i Egipćani.
U početku se pismo sastojalo od sličica koje su označavale pojedine riječi.
Takvo pismo naziva se slikovno pismo.
Klinasto pismo
Prouči 3D prikaz odlomka s ispisanim klinastim pismom.
Sumerani su počeli koristiti pismo oko 3500 g. pr. Kr. Pisali su zašiljenom trskom na pločicama od vlažne gline. Urezani znakovi nalikovali su na klinove, stoga njihovo pismo zovemo klinasto. Pretpostavlja se da su Sumerani pločicu za vrijeme pisanja držali u ruci, a kada su je ispisali, pekli bi je kako bi se duže sačuvala. Sumersko je pismo odgonetnuto, a sačuvan je i velik broj pločica. Mnogi kasniji stanovnici Mezopotamije preuzeli su klinasto pismo pa nam je povijest toga prostora uglavnom dobro poznata.
Sumerani su počeli koristiti pismo oko 3500 g. pr. Kr.
Pisali su zašiljenom trskom na pločicama od vlažne gline.
Urezani znakovi nalikovali su na klinove, stoga njihovo pismo zovemo klinasto.
Sumerani su pločicu su za vrijeme pisanja držali u ruci.
Kada su pločicu ispisali pekli bi je kako bi se duže sačuvala.
Sumersko je pismo odgonetnuto, a sačuvan je i velik broj pločica.
Mnogi kasniji stanovnici Mezopotamije preuzeli su klinasto pismo.
Zbog korištenja klinastog pisma, povijest toga prostora uglavnom nam je dobro poznata.
Hijeroglifi
Proučavanje povijesti Egipta dobilo je veliki zamah nakon što je u 19. st. odgonetnuto egipatsko slikovno pismo. Bile su to sličice i znakovi koji su označavali pojedine riječi i pojmove. Te znakove nazivamo hijeroglifi, što znači sveti znakovi, budući da su u početku pisati znali samo svećenici. Hijeroglifi su bili vrlo komplicirani i pisari su morali dugo učiti kako bi ih svladali. Zato je u Egiptu zanimanje pisara bilo vrlo cijenjeno.
U 19. st. odgonetnuto je egipatsko slikovno pismo.
Nakon što je odgonetnuto egipatsko pismo proučavanje povijesti Egipta dobilo je veliki zamah.
Egipatsko pismo činile su sličice i znakovi koji su označavali pojedine riječi i pojmove.
Znakove egipatskog pisma nazivamo hijeroglifi.
Hijeroglifi znači sveti znakovi jer su ih u početku znali pisati samo svećenici.
Hijeroglifi su bili vrlo komplicirani.
Pisari su morali dugo učiti kako bi ih svladali.
Zato je u Egiptu zanimanje pisara bilo vrlo cijenjeno.
Prouči 3D prikaz kamena iz Rosette.
Na kamenu je isti tekst napisan trima pismima: hijeroglifima, demotskim i grčkim pismom. Znanstvenici su, zahvaljujući poznavanju grčkog pisma, odgonetnuli hijeroglife.
Na kamenu je isti tekst napisan trima pismima:
- hijeroglifima
- demotskim
- grčkim pismom.
Znanstvenici su, zahvaljujući grčkom pismu, odgonetnuli hijeroglife.
Egipćani nisu pisali na glinenim pločicama, kao narodi Mezopotamije. Brojni pisari i klesari ispisivali su hijeroglifske znakove na kamenu i na papirusu. Papirus je biljka, slična trski, koja raste na obalama Nila. Egipćani su od nje radili podlogu za pisanje koja je po biljci i dobila ime. Hijeroglifskim pismom ispisani su zidovi grobnica i hramova. Njime su zabilježena književna djela starih Egipćana od kojih je najpoznatija Himna Nilu.
Egipćani nisu pisali na glinenim pločicama, kao narodi Mezopotamije.
Brojni pisari i klesari ispisivali su hijeroglifske znakove na
- kamenu
- papirusu.
Papirus je biljka, slična trski, koja raste na obalama Nila.
Egipćani su od papirusa radili podlogu za pisanje koja je po biljci i dobila ime.
Hijeroglifskim pismom ispisani su zidovi grobnica i hramova.
Hijeroglifima su zabilježena književna djela starih Egipćana.
Najpoznatije književno djelo pisano hijeroglifima je Himna Nilu.
Ostala pisma staroga vijeka
Neovisno o ostalima, vlastita slikovna pisma razvili su i stari Kinezi i Indijci.
Pismo Kineza niti tada, kao niti danas, nije bilo nalik našem pismu. Ono se sastoji od nekoliko tisuća znakova od kojih svaki znak označava jednu riječ. U dolini Inda pronađene su stotine ispisanih pločica, ali znanstvenici ih još nisu uspjeli odgonetnuti.
Neovisno o ostalima, vlastita slikovna pisma razvili su i stari Kinezi i Indijci.
Pismo Kineza niti tada, kao niti danas, nije bilo nalik našem pismu. Ono se sastoji od nekoliko tisuća znakova od kojih svaki znak označava jednu riječ.
U dolini Inda pronađene su stotine ispisanih pločica, ali znanstvenici ih još nisu uspjeli odgonetnuti.
Daljnji napredak u razvoju pisma možemo zahvaliti Feničanima. Kao vješti trgovci i pomorci, Feničani su upoznali egipatske hijeroglife i klinasto pismo te su se u početku njima i služili. No, Feničani su željeli na jednostavniji i brži način bilježiti podatke kako bi ubrzali svoje trgovanje. Na temelju postojećih pisama Feničani su razvili vlastito u kojem je svaki znak označavao samo jedan glas. Pismo Feničana imalo je 22 slova koja su odgovarala jednakom broju glasova. Tako je nastalo glasovno pismo. Od Feničana su ga preuzeli i ostali narodi Sredozemlja. Grci su ga prilagodili svom jeziku dodavši u njega samoglasnike kojih nema u feničkom pismu. Tako su stvorili svoje pismo – alfabet.
Daljnji napredak u razvoju pisma možemo zahvaliti Feničanima.
Kao vješti trgovci i pomorci, Feničani su upoznali egipatske hijeroglife i klinasto pismo te su se u početku njima i služili.
No, Feničani su željeli na jednostavniji brži način bilježiti podatke kako bi ubrzali svoje trgovanje.
Na temelju postojećih pisama, Feničani su razvili vlastito pismo.
U feničkom pismu je svaki znak označavao samo jedan glas.
Pismo Feničana imalo je 22 slova koja su odgovarala jednakom broju glasova.
Tako je nastalo glasovno pismo.
Od Feničana su ga preuzeli i ostali narodi Sredozemlja.
Grci su feničko pismo prilagodili svomu jeziku i tako stvorili svoje pismo – alfabet.
Latinica
Prouči 3D prikaz odlomka s rimskim natpisom.
Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svoga jezika, latinski je alfabet u početku imao 21 slovo: A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X. U antici se pisalo samo velikim slovima, a mala su se slova razvila iz njih. Mnogi moderni jezici preuzeli su latinicu kao svoje pismo, prilagođavajući pojedina slova svome govornom sustavu. Tako su u našem jeziku nastala slova: č, ć, š, ž, đ. Danas se latinicom zbog lakšeg sporazumijevanja služe sve više i oni narodi koji imaju vlastita drevna pisma: Kinezi, Japanci, Indijci, itd.
Prilagodivši grčke znakove glasovnim potrebama svog jezika, latinski je alfabet u početku imao 21 slovo: A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V X.
U antici se pisalo samo velikim slovima, a mala su se slova razvila iz njih.
Mnogi moderni jezici preuzeli su latinicu kao svoje pismo.
Pojedina slova latinice neki su jezici prilagodili svome govornom sustavu.
Tako su u našem jeziku nastala slova: č, ć, š, ž, đ.
Danas se latinicom zbog lakšeg sporazumijevanja služe sve više i oni narodi koji imaju vlastita drevna pisma: Kinezi, Japanci, Indijci itd.
Prva knjižnica
U Mezopotamiji, u gradu Ninivi, pronađena je prva poznata knjižnica na svijetu. Bio je to arhiv kralja Asurbanipala s oko 25 000 glinenih pločica ispisanih klinastim pismom. Na njima su bili zapisani međunarodni ugovori, dokumenti te brojna književna djela. Među njima je najpoznatiji Ep o Gilgamešu.
Gilgameš je bio vladar sumerskog grada Uruka. Nedostatak izvora ne može sa sigurnošću potvrditi njegovu vladavinu, ali ipak se može pretpostaviti da je Gilgameš vladao oko 2600. godine pr. Kr. Sam ep opisuje junačka djela poluboga Gilgameša koja su opisana na dvanaest glinenih pločica otkrivenih u Ninivi sredinom 19. st. Iz epa se može iščitati odnos tadašnjeg čovjeka prema bogovima, prirodi, ljubavi, prijateljstvu, ali i njihov pustolovni i borbeni duh.
U Mezopotamiji, u gradu Ninivi, pronađena je prva poznata knjižnica na svijetu.
Bio je to arhiv kralja Asurbanipala.
Arhiv je činilo oko 25 000 glinenih pločica ispisanih klinastim pismom.
Na njima su bili:
- zapisani međunarodni ugovori
- dokumenti
- brojna književna djela.
Među književnim djelima najpoznatiji je Ep o Gilgamešu.
Gilgameš je bio vladar sumerskog grada Uruka. Nedostatak izvora ne može sa sigurnošću potvrditi njegovu vladavinu, ali ipak se može pretpostaviti da je Gilgameš vladao oko 2600. godine pr. Kr.
Ep opisuje junačka djela poluboga Gilgameša koja su opisana na dvanaest glinenih pločica koje su otkrivene u Ninivi sredinom 19. st.
Iz epa se može iščitati:
- odnos tadašnjeg čovjeka prema bogovima, prirodi, ljubavi, prijateljstvu
- pustolovni i borbeni duh ljudi.
… Jednom trećinom čovjek rodi se Gilgameš,
druge dvije trećine on je bog.
Liku njegovu sa strahom se dive građani Uruka,
jer po snazi i ljepoti ne bijaše mu ravna.
Lava on uplaši s ležaja,
uhvati ga za grivu i probode kopljem! …
Ep o Gilgamešu
… Jednom trećinom čovjek rodi se Gilgameš,
druge dvije trećine on je bog.
Liku njegovu sa strahom se dive građani Uruka,
jer po snazi i ljepoti ne bijaše mu ravna.
Lava on uplaši s ležaja,
uhvati ga za grivu i probode kopljem! …
Ep o Gilgamešu
Pročitaj odlomak s popisa i odgovori na pitanja.
…Gilgameš, čiji je otac bio fantom, gospodar Kulaba, vladao je 126 godina. …
Pročitaj odlomak s popisa i odgovori na pitanja.
…Gilgameš, čiji je otac bio fantom, gospodar Kulaba, vladao je 126 godina. …
Zakoni
Sam Hamurabi zapisao je:
"Neka svatko potlačen, tko za to ima razloga, stupi do mojega kipa kao pravednoga kralja, i neka mu se dade pročitati zapise s moje stele, i neka čuje moje dragocjene riječi, tako da mu moja stela pojasni slučaj; neka ga se sasluša, i neka mu srce bude mirno."
Sam Hamurabi zapisao je:
"Neka svatko potlačen, tko za to ima razloga, stupi do mojega kipa kao pravednoga kralja, i neka mu se dade pročitati zapise s moje stele, i neka čuje moje dragocjene riječi, tako da mu moja stela pojasni slučaj; neka ga se sasluša, i neka mu srce bude mirno.“