Usporedba antičkih i modernih igara

Uvod

I sada, 3000 godina kasnije, stoje ostatci Zeusova svetišta koje je kroz Olimpijske igre bilo simbolom grčkog jedinstva. Danas su igre jedan od najslavnijih i najvažnijih globalnih sportskih događaja na Zemlji i utjelovljuju iste vrijednosti. Obilježavaju ih brojna zimska i ljetna sportska natjecanja s tisućama natjecatelja iz cijelog svijeta.

Slika 1.

Olimpija u antičkoj Grčkoj

Slika 2.

Portret Teodozija I.

Povijest ovog događaja datira iz 776. g. pr. Kr. u Olimpiji. Ove igre su se održavale punih dvanaest stoljeća svake četiri godine u svetištu Zeusa u Olimpiji. Posljednje Olimpijske igre održane su u antici 393. god., a ukinuo ih je rimski car Teodozije I. jer su bile dio poganske svetkovine koju kršćani nisu odobravali. No, olimpijski duh i ideja nisu umrli 393. god. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskopavanjima njemačkih arheologa, sredinom 19. st. otkrivani ostatci starogrčke Olimpije.

Moderne Olimpijske igre

Najviše zasluga za obnavljanje Olimpijskih igara pripada francuskom pedagogu, barunu Pierreu de Coubertinu. U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima te želja o natjecanju svjetske mladosti na sportskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o obnavljanju olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao.

Slika 3.

Baron Pierre de Coubertin

Slika 4.

Logotip Hrvatskog olimpijskog odbora

De Coubertin je 1894. godine potaknuo osnivanje Međunarodnoga olimpijskog odbora (MOO) i nakon 15 stoljeća Olimpijske igre (OI) su obnovljene. Održane su 1896. u Ateni i u kontinuitetu se svake četiri godine i dalje održavaju. MOO je otkazao Olimpijske igre 1916., 1940. i 1944. zbog dva svjetska rata.

MOO je nadležan za izbor grada domaćina OI. Na programu OI su natjecanja u pojedinačnim i ekipnim sportovima. Nastupaju sportaši koje su imenovali njihovi državni olimpijski odbori. Službeni olimpijski jezici su, uz jezik nacije domaćina, francuski i engleski.

Početci Olimpijskih igara

Slika 5.

Plakat Prvih Olimpijskih igara

Prve Olimpijske igre modernog doba bile su održane od 5. do 14. travnja 1896. g. Bilo je to najveće međunarodno sportsko natjecanje ikada održano, iako je sudjelovao samo 241 muški sportaš iz 14 država. Natjecali su se u 10 sportova (atletika, biciklizam, mačevanje, gimnastika, veslanje, streljaštvo, plivanje, dizanje utega i hrvanje) i 43 sportske discipline. Atena se nadala da će biti domaćin tisućljetnim igrama 1996., što joj nije pošlo za rukom, ali je uspjela 2004. godine.

Pogledaj video isječak i odgovori na pitanja.

Video 1.

Panatenejski stadion

0

Odaberi pravilno.

Kallimarmaro znači lijep stadion.

Odaberi pravilno.

Na stadionu su se Olimpijske igre održale dva puta.

Plakat Olimpijskih igara
Što iz njega možeš saznati o državi održavanja i o sudionicima igara?

Druge Olimpijske igre održane su 1900. u Parizu, u Francuskoj, a te su Igre bile i puno veće: 28 država sudionica, 997 sportaša, a među njima 22 žene.

Plakat za Prve Zimske olimpijske igre (ZOI)
Kada i gdje su održane?

Prve Zimske olimpijske igre (ZOI) održane su 1924. u francuskom Chamonixu. Sve do 1992. godine ljetne i zimske igre održavale su se iste godine. Počevši od 1994. godine ZOI se održavaju za vrijeme druge kalendarske godine nakon godine u kojoj počinju OI. OI i ZOI maksimalno traju 16 dana.

Slika 6.

Spomenik posvećen de Coubertainu u Olimpiji

Pierre de Coubertin, "otac" modernih Olimpijskih igara, sahranjen je u Švicarskoj, u gradu Lausanni, gdje je danas sjedište MOO-a, a njegovo je srce, po njegovoj vlastitoj želji, sahranjeno u Olimpiji.

Olimpijska prisega

Olimpijska prisega je prisega koju tijekom ceremonijala otvaranja Olimpijskih igara polažu jedan sportaš i jedan sudac držeći rub olimpijske zastave lijevom rukom i podignuvši desnu ruku.

Slika 7.

Victor Boin polaže prvu olimpijsku prisegu na OI 1920.

Pročitaj/poslušaj sljedeće povijesne izvore i odgovori na pitanja.

Jedan od natjecatelja zemlje domaćina izgovara: Uime svih sportaša obećavam da ćemo sudjelovati u ovim Olimpijskim igrama, poštujući i pridržavajući se pravila igara, u duhu sportskoga ponašanja u slavu sporta i na čast naših momčadi.

Nakon toga i jedan od sudaca iz zemlje domaćina priseže: Uime sudaca i službenih osoba obećavam da ćemo obavljati svoju dužnost bez pristranosti, poštujući i pridržavajući se pravila Olimpijskih igara, u duhu sportskoga ponašanja.

Herodot piše o visokom moralu koji su Grci izgrađivali kroz Olimpijske igre:

U doba kad su Perzijanci provalili u Grčku, neki Grci prijeđu na njihovu stranu, pa kada su ih doveli pred kralja, Perzijanci ih pitaju što Heleni u to vrijeme rade. Ovi su izjavili da slave olimpijske svečanosti. Na pitanje što je određeno kao nagrada na natjecanjima, Grci im odgovore da se kao nagrada daje vijenac od maslinovih grančica. Kad je jedan Perzijanac čuo da je nagrada vijenac, a ne novac, rekao je: "Teško nama, kad nas vodiš u borbu protiv takvih ljudi koji se ne bore za novac nego za slavu."

Odgovori.

Tko je autor drugoga povijesnog izvora?

.

Koja je ključna riječ i bit OI, a spominju je oba teksta?

moć

bogatstvo

slava

mudrost

Olimpijsku prisegu polažu sportaši i gledatelji.

Razmisli, zašto su se Perzijanci više bojali onih ljudi koji se natječu za slavu, nego li onih koji se natječu za novac?

Olimpijska vatra

Slika 8.

Ceremonija paljenja olimpijske baklje u antičkoj Olimpiji

Praksa plamteće baklje počela je tijekom drevnih igara u Olimpiji. Simbol vječne vatre potječe iz priče o Prometeju koji je ukrao vatru iz doma boga Zeusa te je poklonio ljudima. Zato su Grci za vrijeme održavanja Olimpijskih igara uvijek održavali vječnu vatru. Tu se svake četvrte godine, uz pomoć sunčevih zraka, pali olimpijska vatra i prenosi olimpijskom bakljom u zemlju i grad, u kojima će se te godine održati Olimpijske igre. Olimpijski odbor zapalio je prvi olimpijski plamen tijekom igara 1928. u Amsterdamu, a u Olimpiji se prvi puta plamen nakon 393. god. upalio tek 1936. godine, za 11. Igre u Berlinu. Tijekom ceremonijala otvaranja Olimpijskih igara na olimpijskom stadionu, posljednji nositelj baklje pripaljuje olimpijsku vatru, koja se gasi na svečanosti zatvaranja Igara.

Olimpijska zastava

Slika 9.

Simbol olimpijskog pokreta

Simbol olimpijskog pokreta, pet isprepletenih krugova, nalazi se na bijeloj pozadini bez rubova. Krugovi se isprepleću slijeva prema desno. Plavi, crni i crveni krug je iznad, a žuti i zeleni ispod njih. Simboliziraju jedinstvo pet kontinenata i susret sportaša iz čitavog svijeta jer sve zastave na Zemlji imaju barem jednu boju olimpijske zastave (plavu, žutu, crvenu, plavu i crnu). Zastavu je predstavio Pierre de Coubertin u Parizu 1914. godine, a prvi je puta podignuta na svečanom otvaranju OI 1920. u Antwerpenu. Spušta se prigodom zatvaranja OI i predaje na čuvanje predstavniku grada idućih OI.

Olimpijsko geslo

Citius, altius, fortius (brže, više, jače) je u svom govoru, prilikom osnivanja školskog sportskog društva, izrekao prijatelj barona de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon. Pierre de Coubertin proširio je njezino značenje na sport i pedagogiju: brže u živosti duha, više u moralnom pogledu, a snažnije u životu uopće.

Geslo Važno je sudjelovati, ne pobijediti. pogrešno se pripisuje barunu de Coubertinu. U propovijedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. to je izrekao biskup Talbot.

Olimpijska himna

Slika 10.

Naslovnica knjižice u kojoj je otisnuta Olimpijska himna

Koje pismo uočavaš na naslovnici? Koji su sportovi prikazani? Za koje Igre je napisana?

Glazbeno djelo čiji je naziv Olimpijska himna napisao je Spyridor Samaras, grčki skladatelj, a sadrži tekstove grčkog pjesnika Kostisa Palamasa. Himna svira svaki put kad se podigne olimpijska zastava. Postala je službenom himnom Olimpijskih igara 1958. godine, a od 1960. godine svira se tijekom podizanja zastave na ceremoniji otvaranja i spuštanja zastave na ceremoniji zatvaranja.

Otvaranje Olimpijskih igara

Grčki sportaši uvijek vode mimohod tijekom ceremonije otvaranja, a slijede ih sportaši drugih zemalja po abecednom redu jezika olimpijske države domaćina, izuzev sportaša države domaćina koji idu posljednji.

Usporedi ceremonije otvaranja Olimpijskih igara 1896. godine s otvaranjem OI u Sarajevu 1984. godine. Razlikuju li se ceremonije? fullscreen

Olimpijsko selo

Slika 11.

Olimpijsko selo u Munchenu (Minhen), 2006. Što zaključuješ o broju sudionika?

Olimpijsko selo je sklop zgrada (stanova, restorana, trgovina…) za smještaj natjecatelja i njihovih vodstava na OI. Prvi je put izgrađeno 1932. u Los Angelesu, a gradi se radi udobnosti i sigurnosti sudionika.

Olimpijske medalje

Organizacijski odbor zemlje domaćina uvijek oblikuje medalje. Svaka medalja je zadane debljine i promjera. Zlatna medalja je srebro pokriveno sa 6 grama zlata, a posljednja 100% zlatna medalja dodijeljena je na Olimpijskim igrama 1912. godine.

Slika 12.

Najbolja hrvatska olimpijka s četiri olimpijske medalje. Znaš li tko je ona?

Na slici je najbolja hrvatska olimpijka - Janica Kostelić.

Olimpijski pobjednici

Slika 13.

Engleskinja Charlotte Cooper – prva žena olimpijska pobjednica. Kojim se sportom bavila?

Na slici je Charlotte Cooper – prva žena olimpijska pobjednica.

Pročitaj/poslušaj izvor i odgovori na pitanja.

O antičkim olimpijskim pobjednicima govori nam doktor Nigel Spivey sa sveučilišta u Cambridgeu:

Ako ste pobijedili u Olimpiji, mogli ste se time hvaliti cijeloga života. Postoje zapisi o ljudima koji su zaredom pobijedili na Olimpijskim igrama, a ako bi pobijedili tri puta zaredom, doista su, doslovce, izazivali strahopoštovanje.

Igre su bile toliko važne da su se za svakog pobjednika vrlo pomno vodile statistike. Olimpijske su tablice najstariji kronološki popis u grčko-rimskom svijetu jer olimpijske igre nisu bile tek sportska zabava. Ono po čemu se naše i njihove olimpijske igre potpuno razlikuju jest njihov religijski aspekt – to što su sportaši prije natjecanja zazivali svoje bogove, polagali zavjete, molili se i na tome mjestu podnosili žrtve bogu koji je za njih bio svemoguć. Pobožni aspekt nije se odnosio samo na igre. Sami su događaji bili smatrani darom bogu. Mislim da je za grčku religiju presudno to što je ona antropomorfna, a to znači da bogovi poprimaju ljudsko obličje. A budući da uzimaju ljudsko obličje, bogovima je drago vidjeti kad su ljudi tjelesno na vrhuncu. Atlet neće postići pobjedu ako za to nema neku vrstu božjeg odobrenja.

Ono po čemu se naše i antičke olimpijske igre potpuno razlikuju jest njihov religijski aspekt.

Antički su Grci vjerovali da sportaš ne može pobijediti ako nema božje odobrenje.

I današnji i antički pobjednici mogu se pobjedom hvaliti cijeloga života.

Zemlje sudionice Prvih modernih OI i Ljetnih OI 2016. godine. fullscreen

Što na temelju karata zaključuješ o popularnosti Olimpijskih igara?

Temeljna načela olimpizma

Istraži načela olimpizma.

Olimpijski simbol iz 1984. godine, oštećen za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 90-ih godina 20. stoljeća.

Vidimo spomenik u obliku bijelih jedara. na jednom trokutastom krilu vide se ostaci olimpijskih krugova.

Olimpijske igre su po svojem načinu organiziranja, ozračju i oduševljenju ljudi koji su dolazili iz svih krajeva Grčke pridonosile zbližavanju i osjećanju međusobne duboke solidarnosti unatoč suparništvu i mnogim različitostima i interesima.

Razmisli vrijedi li ekeheiria (sveti mir) i danas?