Uvod
Ponovi ranije usvojena znanja!
Što je atmosfera?
Nabroji slojeve atmosfere.
Kako se zove najniži sloj atmosfere?
Zašto je važan?
Zračne mase
Osnovna obilježja zraka jesu temperatura i vlažnost. Zrak koji ima ujednačene karakteristike, u prvom redu temperaturu i vlažnost, čini jedinstvenu .
Osnovna obilježja zraka jesu temperatura i vlažnost.
Zrak koji ima ujednačene karakteristike, u prvom redu temperaturu i vlažnost, čini jedinstvenu.
Mlazne struje su vjetrovi koncentrirani u uskom i dugačkom pojasu, u višim dijelovima atmosfere. Nastaju zbog razlike u temperaturi pri kontaktu polarnog zraka koji se spušta prema nižim geografskim širinama i ekvatorijalnog zraka koji se diže prema višim geografskim širinama. Tako čine svojevrsni kontinuirani pojas zraka.
Mlazne struje su:
- vjetrovi
- koncentrirani u uskom i dugačkom pojasu
- u višim dijelovima atmosfere.
Mlazne struje nastaju zbog razlike u temperaturi.
Do razlike u temperaturi dolazi pri kontaktu polarnog i ekvatorijalnog zraka.
Polarni zrak se spušta prema nižim geografskim širinama, a ekvatorijalni zrak se diže prema višim geografskim širinama.
Mlazne struje čine kontinuirani pojas zraka.
Mlazne struje iznad Antarktike
S obzirom na temperaturu, zračne mase smo podijelili na tople i hladne.
S obzirom na količinu vlage u zraku, zračne mase smo podijelili na suhe i vlažne. Suhe još nazivamo kontinentskim, a vlažne maritimnim.
S obzirom na temperaturu, zračne mase su:
- tople
- hladne.
S obzirom na količinu vlage u zraku, zračne mase su :
- suhe
- vlažne.
Suhe zračne mase nazivamo kontinentskim.
Vlažne zračne mase nazivamo maritimnim.
Zračne mase često su u interakciji - dodiruju se i miješaju. Zona u kojoj su dvije zračne mase u kontaktu/interakciji, naziva se , a nazivamo mjesto presjeka frontalne plohe i površine Zemlje.
Zrak, koji se zadržava nad određenim prostorom, poprima karakteristike podloge koje se nalaze na tome prostoru.
Objasni zašto su kontinentske suhe, a maritimne vlažne zračne mase.
Zračne smo mase još podijelili i s obzirom na geografsku širinu na kojoj nastaju. Tako razlikujemo ekvatorske (15°S - 15°N), tropske (15°-35° g.š.), polarne (40°-66°33 g.š.) i arktičke, odnosno antarktičke zračne mase.
Zračne mase često su interakciji - dodiruju se i miješaju.
Zona u kojoj su dvije zračne mase u kontaktu/interakciji, naziva se .
nazivamo mjesto presjeka frontalne plohe i površine Zemlje.
Zrak, koji se zadržava nad određenim prostorom, poprima karakteristike podloge koje se nalaze na tome prostoru.
- Objasni onda zašto su kontinentske suhe, a maritimne vlažne zračne mase.
Zračne smo mase još podijelili i s obzirom na geografsku širinu na kojoj nastaju.
S obzirom na geografsku širinu razlikujemo:
- ekvatorske (15°S - 15°N)
- tropske (15°-35° geografske širine.),
- polarne (40°-66°33 geografske širine)
- arktičke, odnosno antarktičke zračne mase.
Zračne fronte
Razlikujemo tri vrste fronte - hladnu, toplu i okludiranu. Hladna fronta je ona gdje hladniji zrak potiskuje topli. Topla je fronta ona gdje topliji zrak potiskuje hladni. Kod okludirane fronte dolazi do izdizanja toplijeg zraka koji se pritom hladi, a hladnija fronta se podvlači pod topliju.
U tropskim širinama nalazi se i intertropska fronta. Intertropska fronta nastaje prilikom sudara tropskih morskih i kontinentalnih zračnih masa. Ona nema stalan položaj, već se mijenja tijekom godine.
Razlikujemo tri vrste fronta:
- hladnu
- toplu
- okludiranu.
Hladna fronta je ona gdje hladniji zrak potiskuje topli.
Topla fronta je ona gdje topliji zrak potiksuje hladni.
Kod okludirane fronte dolazi do izdizanja toplijeg zraka koji se pritom hladi, a hladnija fronta se podvlači pod topliju.
U tropskim širinama nalazi se i intertropska fronta.
Intertropska fronta nastaje prilikom sudara tropskih morskih i kontinentalnih zračnih masa.
Intertropska fronta nema stalan položaj, već se mijenja tijekom godine.
S obzirom na prosječni položaj fronti, kao i kod zračnih masa, razlikujemo ih prema mjestu nastanka. Tako razlikujemo tropsku, ekvatorsku, polarnu i arktičku, odnosno antarktičku. Najvažnije mjesto dodira najrazličitijih zračnih masa jest polarna fronta, gdje nastaju i ciklone.
Na internetu i u drugim izvorima znanja potraži koja je ciklona izrazito važna za vrijeme u Hrvatskoj te odredi u kojoj zračnoj fronti nastaje.
S obzirom na prosječni položaj fronti, kao i kod zračnih masa, razlikujemo ih prema mjestu nastanka.
Prema mjestu nastanka fronti razlikujemo:
- tropsku
- ekvatorsku
- polarnu
- arktičku, odnosno antarktičku.
Najvažnije mjesto dodira najrazličitijih zračnih masa jest polarna fronta.
Na polarnoj fronti nastaju ciklone.
- Na internetu i u drugim izvorima znanja potraži koja ciklona je izrazito važna za vrijeme u Hrvatskoj.
- Odredi u kojoj zračnoj fronti nastaje.