O jezerima i močvarama si već učio/učila u osnovnoj školi, no znaš li kako se zove znanost koja se bavi njihovim istraživanjem?
Odigraj slagalicu i saznaj!
Jezera
Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom. Osnovna podjela jezera je na prirodna i umjetna jezera. No, jezera možemo podijeliti i prema nekim drugim obilježjima tako da ona istovremeno mogu biti slična po jednom obilježju, a različita po nekom drugom obilježju.
Jezera razlikujemo prema sljedećim obilježjima:
- prema položaju
- prema stalnosti
- prema slanoći
- prema postanku
- prema organskoj produkciji
Idemo ih pobliže objasniti!
Jezera su udubljenja na površini kopna ispunjena vodom.
Osnovna podjela jezera je na:
prirodna i umjetna jezera.
No, jezera možemo podijeliti prema nekim drugim obilježjima.
Jezera istovremeno mogu biti slična po jednom obilježju, a različita po nekom drugom obilježju.
Jezera razlikujemo prema sljedećim obilježjima:
- prema položaju
- prema stalnosti
- prema slanoći
- prema postanku
- prema organskoj produkciji
Idemo ih pobliže objasniti!
Gdje mu je dno, a gdje površina?
Sad ga ima, sad ga nema.
Znaš li da neka jezera periodično nestanu, a neka povremeno nastanu?
Jesi li čuo/čula za neko takvo jezero?
Dakle, nisu sva jezera stalna. Upravo zbog toga jezera prema stalnosti djelimo na stalna, privremena (periodična) i povremena. Razlika između privremenih i povremenih jezera je u tome što privremena jezera periodično presuše (njihovo udubljenje dulje je ispunjeno vodom nego što je suho), dok povremena jezera nastanu povremeno kao posljedica nekih pojava ili stanja te su ona kratkog vijeka (njihovo udubljenje dulje je suho nego ispunjeno vodom).
Znaš li da neka jezera periodično nestanu, a neka povremeno nastanu?
Jesi li čuo/čula za neko takvo jezero?
Nisu sva jezera stalna.
Jezera prema stalnosti djelimo na:
- stalna
- privremena (periodična)
- povremena.
Razlika između privremenih i povremenih jezera:
Privremena jezera periodično presuše.
Udubljenje privremenih jezera dulje je ispunjeno vodom nego što je suho.
Povremena jezera nastanu povremeno.
Povremena jezera posljedica su nekih pojava ili stanja te su ona kratkog vijeka.
Udubljenje povremenih jezera dulje je suho nego ispunjeno vodom.
Modro jezero u Imotskom u prosjeku je duboko oko 90 metara. Kako se nalazi u kršu, ono uvelike ovisi o vodi u podzemlju pa ponekad za vrijeme sušnih godina zna presušiti. Zbog toga je Modro jezero prema stalnosti privremeno (periodično) jezero.
Na internetu potraži fotografiju presušenog Modrog jezera te saznaj za što lokalno stanovništvo iskorištava suho dno tog jezera.
Modro jezero u Imotskom u prosjeku je duboko oko 90 metara.
Modro jezero:
- nalazi se u kršu.
- ovisi o vodi u podzemlju
- ponekad za vrijeme sušnih godina zna presušiti.
Zbog toga je Modro jezero prema stalnosti privremeno (periodično) jezero.
Na internetu potraži fotografiju presušenog Modrog jezera.
Saznaj za što lokalno stanovništvo iskorištava suho dno tog jezera.
Slatko ili možda slano?
Jezera možemo podijeliti prema slanoći njihove vode, pa razlikujemo slatka i slana jezera. No, neka jezera imaju veliko isparavanje ili u njima dolazi do mješanja slatke i slane vode, pa je njihova voda slankasta odnosno bočata.
Kako se točno zna koje jezero je slatko, koje bočato, a koje slano?
Uzme se uzorak vode iz jezera i odredi se njegova slanoća tj. prosječna količina soli otopljena u jednoj litri vode. Ukoliko je u jednoj litri vode otopljeno manje od 5 grama soli voda je slatka, ako je otopljeno između 5 i 30 grama soli voda je bočata, a ukoliko je otopljeno više od 30 grama soli voda je slana.
Prouči sljedeće primjere jezera prema slanoći i pronađi ih u atlasu.
Jezera možemo podijeliti prema slanoći njihove vode.
Razlikujemo slatka i slana jezera.
Neka jezera imaju veliko isparavanje ili u njima dolazi do mješanja slatke i slane vode.
Voda jezera s velikim isparavanjem ili onih u kojima se miješa slana i slatka voda je slankasta odnosno bočata.
Kako se točno zna koje jezero je slatko, koje bočato, a koje slano?
Uzme se uzorak vode iz jezera i odredi se njegova slanoća tj. prosječna količina soli otopljena u jednoj litri vode.
Ukoliko je u jednoj litri vode otopljeno manje od 5 grama soli voda je slatka.
Ukoliko je u jednoj litri otopljeno između 5 i 30 grama soli voda je bočata.
Ukoliko je u jednoj litri otopljeno više od 30 grama soli voda je slana.
Prouči sljedeće primjere jezera prema slanoći i pronađi ih u atlasu.
Zanimljivost!
Salar de Uyuni je velika slana ravnica u Boliviji na kojoj se periodično stvara jezero. Za vrijeme kišnih mjeseci, površina ovog plitkog jezera postane toliko velika da se stvori efekt beskonačnog zrcala. Promotri fotografije i ukoliko želiš saznaj nešto više o ovoj ravnici.
Zanimljivost!
Salar de Uyuni je velika slana ravnica u Boliviji.
Na ovoj se ravnici periodično stvara jezero.
Za vrijeme kišnih mjeseci, površina ovog plitkog jezera postane toliko velika da se stvori efekt beskonačnog zrcala.
Promotri fotografije.
Ukoliko želiš saznaj nešto više o ovoj ravnici.
Kako nastaju jezera?
Već znaš kako su nastala neka jezera, no znaš li kako ih s obzirom na nastanak možemo grupirati?
Prema postanku razlikujemo:
- prirodna jezera
- tektonska
- akumulacijska
- erozijska
- umjetna jezera
Idemo ih pobliže upoznati.
Prirodna jezera
U procesu nastanka nekog prirodnog jezera odvijaju se različiti procesi, no jedna vrsta tih procesa (tektonski, erozijski ili akumulacijski procesi) ima ključnu odnosno dominantnu ulogu u formiranju jezera. S obzirom na vrstu dominantnog procesa postanka, prirodna jezera dijelimo na tektonska, erozijska i akumulacijska jezera.
U procesu nastanka nekog prirodnog jezera odvijaju se različiti procesi.
Jedna vrsta tih procesa (tektonski, erozijski ili akumulacijski procesi) ima ključnu odnosno dominantnu ulogu u formiranju jezera.
S obzirom na vrstu dominantnog procesa postanka, prirodna jezera dijelimo na:
- tektonska
- erozijska
- akumulacijska jezera.
Umjetna jezera
Umjetna jezera nastaju tako što ljudi određenim zahvatima u prostoru stvore umjetno jezersko udubljenje. Kako bi ono nastalo ljudi pregrađuju riječne doline ili iskapaju jezerska udubljenja, a potom se u njima akumulira voda. Umjetna jezera grade se zbog različitih potreba društva pa stoga razlikujemo akumulacijska jezera za natapanje, zaštitu od poplava i iskorištavanje hidroenergije, sportsko-rekreativna jezera, šljunčare i ribnjake. Umjetna jezera gradila su se i u obrambene svrhe, a ponekad se grade samo radi estetike (vizualnog dojma).
Promotri fotografije različitih umjetnih jezera te zaključi koja je njihova namjena.
Umjetna jezera nastaju tako što ljudi određenim zahvatima u prostoru stvore umjetno jezersko udubljenje.
Kako bi umjetno jezero nastalo ljudi pregrađuju riječne doline ili iskapaju jezerska udubljenja.
Nakon pregrađivanja ili iskapanja jezera u njima se akumulira voda.
Umjetna jezera grade se zbog različitih potreba društva.
Razlikujemo:
- akumulacijska jezera za natapanje
- jezera za zaštitu od poplava
- jezera za iskorištavanje hidroenergije
- sportsko-rekreativna jezera
- šljunčare
- ribnjake.
Umjetna jezera gradila su se i u obrambene svrhe.
Ponekad se jezera grade samo radi estetike (vizualnog dojma).
Promotri fotografije različitih umjetnih jezera te zaključi koja je njihova namjena.
Ima li u Hrvatskoj više prirodnih ili umjetnih jezera?
Okreni karticu, promotri kartu jezera u Hrvatskoj i obrazloži svoj odgovor.
Na karti pronađi prirodno i umjetno jezero koje je najbliže tvom zavičaju.
Što se to dešava u jezeru?
U svim jezerima odvija se proizvodnja organske tvari, no intenzitet te organske proizvodnje razlikuje se od jezera do jezera. S obzirom na to, razlikujemo tri vrste jezera prema organskoj proizvodnji.
Njihova obilježja nauči uz pomoć videa, a svoje znanje provjeri u zadatku ispod njega.
U svim jezerima odvija se proizvodnja organske tvari.
Intenzitet organske proizvodnje razlikuje se od jezera do jezera.
Razlikujemo tri vrste jezera prema organskoj proizvodnji.
Njihova obilježja nauči uz pomoć videa.
Svoje znanje provjeri u zadatku ispod njega.
Jezera prema organskoj proizvodnji
Močvare
Što su močvare? Okreni karticu i provjeri svoje znanje.
Močvare su kopnena područja koja su tijekom većeg dijela ili cijele godine zasićena vodom. One nastaju na nepropusnim i zaravnjenim podlogama na kojima se zadržava višak vode. Upravo zbog sporog otjecanja vode močvare spadaju u vode stajaćice, a najrasprostranjenije su u područu između 50ᵒ i 60ᵒ sjeverne geografske širine. Zajedno s močvarnim tlima, močvare zauzimaju oko 2 % Zemljine površine.
Močvare su kopnena područja koja su tijekom većeg dijela ili cijele godine zasićena vodom.
Močvare nastaju na nepropusnim i zaravnjenim podlogama na kojima se zadržava višak vode.
Zbog sporog otjecanja vode močvare spadaju u vode stajaćice.
Močvare su najrasprostranjenije u područu između 50ᵒ i 60ᵒ sjeverne geografske širine.
Zajedno s močvarnim tlima, močvare zauzimaju oko 2 % Zemljine površine.
Zbog sporog otjecanja (stajanja) vode u močvarnim vodama ima malo otopljenog kisika. To spriječava potpuno raspadanje biljne mase pa se biljni ostatci zajedno s muljem talože na dnu i daljnjim procesima pretvaraju u treset. On se najčešće koristi kao niskokalorično fosilno gorivo u termoelektranama.
Zbog sporog otjecanja (stajanja) vode u močvarnim vodama ima malo otopljenog kisika.
Otopljeni kisik spriječava potpuno raspadanje biljne mase.
Biljni ostatci zajedno s muljem talože se na dnu.
Daljnjim procesima nataloženi biljni ostaci pretvaraju se u treset.
Treset se najčešće koristi kao niskokalorično fosilno gorivo u termoelektranama.
Razmisli kakva je percepcija močvara u široj javnosti. Smatra li se močvare korisnim ili beskorisnim područjima?
Ekološka važnost močvara
Ramsarska konvencija
Zbog iznimno velike ekološke važnosti močvara uvidjelo se da je potrebna zaštita određenih močvarnih područja na gobalnoj razini. Stoga je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti poznata pod nazivom Ramsarska konvencija. Njome se svaka država potpisnica konvencije obvezuje očuvati močvare na svom teritoriju te je njome olakšana međunarodna suradnja u zaštiti i održivom gospodarenju močvarama.
Potpisnica Ramsarske konvencije je i Republika Hrvatska što znači da se naša država također obvezala očuvati svoja močvarna staništa. Na Ramsarskoj listi međunarodno važnih močvarnih staništa nalazi se pet hrvatskih močvarnih lokaliteta. Saznaj koja su to klikom na oznake na donjoj karti.
Ramsarska konvencija
Zbog iznimno velike ekološke važnosti močvara uvidjelo se da je potrebna zaštita određenih močvarnih područja na gobalnoj razini.
1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti.
Ova konvencija poznata je pod nazivom Ramsarska konvencija.
Ramsarskom konvencijom se svaka država potpisnica konvencije obvezuje očuvati močvare na svom teritoriju.
Njome je olakšana međunarodna suradnja u zaštiti i održivom gospodarenju močvarama.
Potpisnica Ramsarske konvencije je i Republika Hrvatska.
Naša država također se obvezala očuvati svoja močvarna staništa.
Na Ramsarskoj listi međunarodno važnih močvarnih staništa nalazi se pet hrvatskih močvarnih lokaliteta.
- Saznaj koja su to klikom na oznake na donjoj karti.
Jeste li znali...?
Ramsarska konvencija, kojom se nastoje očuvati međunarodno važna močvarna staništa, potpisana je 2. veljače 1971. godine. U spomen tom danu 2. veljače se obilježava Svjetski dan močvarnih staništa.
Jeste li znali...?
Ramsarskom konvencijom se nastoje očuvati međunarodno važna močvarna staništa.
Ramsarska konvencija potpisana je 2. veljače 1971. godine.
2. veljače se obilježava Svjetski dan močvarnih staništa.
Za one koji žele znati više!
Istraži Ramsarsku listu međunarodno važnih močvarnih staništa i pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja:
- Koji lokalitet je površinom najveći?
- Koja država ima najveći broj upisanih lokaliteta?
- Koja država ima najveću ukupnu površinu zaštićenih lokaliteta?