4.7. Onečišćenje okoliša

Moći ću:

  • argumentirati potrebu očuvanja okoliša

  • objasniti pojam ekološki otisak

  • uključiti se u aktivnosti povezane sa zaštitom okoliša

  • razviti pozitivne etičke stavove o odgovornosti svakog pojedinca prema prirodi.

Uvod

Promotri fotografije u galeriji i imenuj najveće onečišćivače okoliša na Zemlji. 

Uzroci i posljedice onečišćenja

Razmisli na koji način svaki od prikazanih čimbenika utječe na okoliš.

Ilustracija u središtu koje piše pritisci na okoliš

I voda i zrak i tlo čine okoliš. Nemoguće je odvojeno promatrati njihovo onečišćenje. 

I voda i zrak i tlo čine okoliš.

Nemoguće je odvojeno promatrati njihovo onečišćenje.

Analiziraj grafički prikaz i uoči uzročno-posljedičnu vezu nekih onečišćivača i okoliša. Kojim su brojevima označeni uzroci, a kojima posljedice onečišćenja?

Ilustrativni prikaz onečišćena voda. Vidimo nekoliko tvorničkih postrojenja koje ispuštaju vodu i dim te brodove koji plove rijekom

Analiziraj grafički prikaz.
Uoči uzročno-posljedičnu vezu nekih onečišćivača i okoliša.
Kojim su brojevima označeni uzroci, a kojima posljedice onečišćenja?

Ilustrativni prikaz onečišćena voda. Vidimo nekoliko tvorničkih postrojenja koje ispuštaju vodu i dim te brodove koji plove rijekom
Muškarac i žena obučeni u zaštitna odijela s rukavicama, maskama i zaštitnim naočalama čuče na rubu neke rijeke. Žena uzima uzorak vode, muškarac nešto bilježi na papiru.

Različite vrste voda (oborinsku, izvorsku, podzemnu, otpadnu itd.) redovito analiziraju stručnjaci. Prilikom ispitivanja analiziraju fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva te utvrđuju stupanj kvalitete vode. U Republici Hrvatskoj ovu analizu obavljaju djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Ruke osobe u rukavicama. U ruci drži neki alat pomoću kojeg u drugu ruku stavlja uzorke tla

Ništa manje važna je i analiza kvalitete tla. Prisjeti se važnosti tla za život. Istraživanja u području pedologije u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. 

Žuti uređaj s ekranom

Posebno je važno motriti i onečišćenje zraka s obzirom da nam je on neophodan za život. Ustanova koja u Republici Hrvatskoj službeno prati i analizira kvalitetu zraka je Državni hidrometeorološki zavod. Ako živiš u Zagrebu, prepoznaješ li građevinu u pozadini? 

1/3
Muškarac i žena obučeni u zaštitna odijela s rukavicama, maskama i zaštitnim naočalama čuče na rubu neke rijeke. Žena uzima uzorak vode, muškarac nešto bilježi na papiru.

Različite vrste voda (oborinsku, izvorsku, podzemnu, otpadnu itd.) redovito analiziraju stručnjaci.

Prilikom ispitivanja analiziraju fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva te utvrđuju stupanj kvalitete vode.

U Republici Hrvatskoj ovu analizu obavljaju djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Ruke osobe u rukavicama. U ruci drži neki alat pomoću kojeg u drugu ruku stavlja uzorke tla

Ništa manje važna je i analiza kvalitete tla.

Prisjeti se važnosti tla za život. 

Istraživanja u području pedologije u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. 

Žuti uređaj s ekranom

Posebno je važno motriti i onečišćenje zraka.

Zrak nam je  neophodan za život.

Ustanova koja u Republici Hrvatskoj službeno prati i analizira kvalitetu zraka je Državni hidrometeorološki zavod.

  • Ako živiš u Zagrebu, prepoznaješ li građevinu u pozadini? 
1/3

Onečišćenje atmosfere

Onečišćenje atmosfere možda je i najslabije uočljivo zbog raznih, oku nevidljivih, čestica koje se nalaze u zraku. Jedna od najvećih posljedica onečišćenja zraka na Zemlji je pojava ozonskih rupa. Prisjeti se sadržaja iz Kemije: Što je ozon? Koja je kemijska formula ozona? Kakve su to ozonske rupe? 

Onečišćenje atmosfere možda je i najslabije uočljivo zbog raznih, oku nevidljivih, čestica koje se nalaze u zraku.

Jedna od najvećih posljedica onečišćenja zraka na Zemlji je pojava ozonskih rupa

Prisjeti se sadržaja iz Kemije:

  1. Što je ozon?
  2. Koja je kemijska formula ozona?
  3. Kakve su to ozonske rupe? 

Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja što bi ga inače zaustavio ozonski omotač. Ozonske rupe nastaju ponajprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih spojeva, poznatih pod nazivima freoni i haloni

Čovjek koji čuči pored vanjske jedinice klima uređaja. Pored njega je mala plinska boca , a u ruci mu je neki uređaj s kojim on mjeri nešto u vezi klima uređaja

To su nezapaljivi plinovi bez mirisa i boje, a koriste se u klima uređajima i hladnjacima. 

Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja.

Da nema ozonskih rupa prodiranje ultraljubičastog zračenja zaustavio bi ozonski omotač.

Ozonske rupe nastaju ponajprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih spojeva.

Ti industrijski proizvedeni plinoviti spojevi su poznati pod nazivima freoni i haloni. 

Čovjek koji čuči pored vanjske jedinice klima uređaja. Pored njega je mala plinska boca , a u ruci mu je neki uređaj s kojim on mjeri nešto u vezi klima uređaja

To su nezapaljivi plinovi bez mirisa i boje, a koriste se u klima uređajima i hladnjacima. 

Slika 1.

Satelitska snimka položaja ozonskog sloja

satelitska snimka stanja ozonskog sloja

Kojom je bojom na slici prikazana ozonska rupa? Nad kojim se kontinentom nalazi? 

Usporedi veličinu ozonskih rupa u prošlosti i danas.

satelitska snimka stanja ozonskog sloja
satelitska snimka stanja ozonskog sloja

Istraži! 

Kako je zatvaranje tvornica u kineskoj provinciji Hubei (koja je žarište Corona virusa) utjecalo na kakvoću zraka iznad te provincije? 

Onečišćenje mora

Onečišćenje mora i oceana postala je, nažalost, svakodnevica na Zemlji.

  • Što čini morski otpad? 
  • Otkud dolazi? 
  • Što možemo učiniti da ga smanjimo? 

Odgovore na ova pitanja saznaj u video isječku.

Video 1.

Morski otpad

Morski otpad
0

Ekološki otisak

Slika 2.

Slika 2

Ilustracija velike ljudske stope koja je ostavila veliki smeđi trag u zelenom okolišu.

Svatko od nas, različitim načinima života, ostavlja svoje tragove na Zemlji. 

Ekološki otisak je mjera potrošnje prirodnih resursa svakog pojedinca, svake države i čovječanstva općenito. Istraživanja govore da današnja populacija prosječno troši resurse 1,6 planeta Zemlja, odnosno da trošimo više prirodnih resursa negoli ih planet Zemlja može obnoviti.
Mjerna jedinica ekološkog otiska je hektar (ha), a uspoređuje se s kapacitetom okoliša za resurse. 

Ilustracija velike ljudske stope koja je ostavila veliki smeđi trag u zelenom okolišu.

Svatko od nas, različitim načinima života, ostavlja svoje tragove na Zemlji. 

Ekološki otisak je mjera potrošnje prirodnih resursa:

  • svakog pojedinca
  • svake države
  • i čovječanstva općenito.

Istraživanja govore da današnja populacija prosječno troši resurse 1,6 planeta Zemlja.

Trošimo više prirodnih resursa negoli ih planet Zemlja može obnoviti.


Mjerna jedinica ekološkog otiska je hektar (ha).

Mjerna jedinica uspoređuje se s kapacitetom okoliša za resurse. 

Tablica 1. Ekološki otisak u odabranim državama svijeta

Prouči podatke u tablici i odgovori na pitanja ispod. 

DRŽAVA

EKOLOŠKI OTISAK (ha/stan.)

KAPACITET OKOLIŠA (ha/stan.)

Australija

6,6

12,3

SAD

8,1

3,6

Ujedinjeno Kraljevstvo

4,4

1,1

Japan

4,5

0,6

Kina

3,6

1,0

DR Kongo

1,1

9,2

Hrvatska

3,9

3,2

Dopuni rečenicu.

Država koja ima najveći apsolutni ekološki otisak po stanovniku je  

.

Koje od država navedenih u tablici imaju niži ekološki otisak od kapaciteta okoliša?

Koja država ima najnepovoljniji omjer ekološkog otiska i kapaciteta okoliša?

Koliko bi otprilike teritorija Republike Hrvatske bilo potrebno da se zadovolje potrebe njezinih stanovnika?

U Hrvatskoj se troši manje resursa nego što država može podnijeti.

1/5

Koliko bi otprilike teritorija Republike Hrvatske bilo potrebno da se zadovolje potrebe njezinih stanovnika?

Koje od država navedenih u tablici imaju ispodprosječnu potrošnju prirodnih resursa?

Dopuni rečenicu.

Država koja ima najveći apsolutni ekološki otisak po stanovniku je  

.

U Hrvatskoj se troši manje resursa nego što država može podnijeti.

Koja država ima najnepovoljniji omjer ekološkog otiska i kapaciteta okoliša?

1/5

Kako izračunati svoj ekološki otisak? 

Postoje različiti online kalkulatori čija su pitanja usmjerena na potrošnju energije u kućanstvu, prijevoz, potrošnju hrane, zbrinjavanje otpada i sl., a pomoću kojih možeš izračunati vlastiti ekološki otisak. 

Razmisli kako ti utječeš na okoliš. 

Možeš li promijeniti neke od svojih životnih navika kako bi tvoj ekološki otisak bio što manji?

U nastavku prouči listu "zelenih" navika: 

  • pravilno razvrstavam otpad 
  • pomažem drugima u pravilnom razvrstavanju otpada 
  • hodam ili vozim bicikl umjesto vožnje javnim prijevozom 
  • koristim papirnate i/ili platnene vrećice umjesto plastičnih 
  • jedem više lokalnih, domaćih proizvoda 
  • trudim se kupovati što više hrvatskih proizvoda 
  • ne kupujem nepotrebne stvari 
  • štedim pitku vodu u kućanstvu 
  • isključim elektroničke uređaje kad ih ne koristim 
  • gasim svijetlo pri izlasku iz prostorije 

Kojih se od navedenih "zelenih" navika ti pridržavaš u svakodnevnome životu? 

Uradi sam/sama!

Izradi svoj plakat s ekološkom porukom!

Ne zaboravi!

Slika 3.

Slika 3

Ilustracija zemljine kugle koja plače i ima flaster na čelu. Na zemlji su nacrtana brojna tvornička postrojenja i različiti drugi onečišćivači.

Često ljudi misle kako oni sami ne mogu utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša. Svi mi činimo čovječanstvo i svi smo jednako odgovorni za naš okoliš. 

Planet Zemlja jedini je koji imamo! Ne čuvamo li ga učinit ćemo i sebi i svim budućim stanovnicima nepovratnu štetu. 

Zato se uvijek pokušaj voditi poznatom uzrečicom: Misli globalno, djeluj lokalno!

Ne zaboravi!

Ilustracija zemljine kugle koja plače i ima flaster na čelu. Na zemlji su nacrtana brojna tvornička postrojenja i različiti drugi onečišćivači.

Često ljudi misle kako oni sami ne mogu utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša. 

Svi mi činimo čovječanstvo i svi smo jednako odgovorni za naš okoliš. 

Planet Zemlja jedini je koji imamo!

Ne čuvamo li ga učinit ćemo i sebi i svim budućim stanovnicima nepovratnu štetu. 

Zato se uvijek pokušaj voditi poznatom uzrečicom:

Misli globalno, djeluj lokalno!

Dlanovi dvijeosobe. Jedna u ruci rži stablo, a druga planetZemlju. Dlanovi su ispruženi jedan prema drugome,

Svake godine 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje

Neka svaki dan bude dan planeta Zemlje!

Provjeri svoje znanje!

Označi one pojmove koji svakodnevno "pritišću" okoliš na Zemlji.

Označi pojmove koji se javljaju kao posljedica onečišćenja okoliša.

Dopuni rečenicu:

Zbog pretjeranih ispuštanja raznih štetnih plinova u atmosferu nastaju 

rupe. 

Svaki čovjek ostavlja ekološki otisak na Zemlji.

Hrvatska ima negativan ekološki otisak.

1/5

Provjeri svoje znanje!

Svaki čovjek ostavlja ekološki otisak na Zemlji.

Označi one pojmove koji svakodnevno "pritišću" okoliš na Zemlji.

Označi pojmove koji se javljaju kao posljedica onečišćenja okoliša.

Dopuni rečenicu:

Zbog pretjeranih ispuštanja raznih štetnih plinova u atmosferu nastaju 

rupe. 

Hrvatska ima negativan ekološki otisak.

1/5