Uvod
Priroda je jedna.
Ova nam rečenica ukazuje na potrebu očuvanja onoga što je jedinstveno. Prirodno-geografska različitost našega planeta nameće potrebu zakonskoga očuvanja pojedinih lokaliteta kao prirodne baštine. U svijetu svake godine raste trend očuvanja pojedinih prirodnih vrijednosti, a niti Hrvatska nije izuzetak.
S obzirom na veličinu teritorija, naša domovina ima izrazito mnogo zaštićenih prirodnih područja, a vjerojatno je da će se taj broj i povećavati s vremenom.
Usporedi definicije zaštićenih područja u međunarodnom i u hrvatskom zakonodavstvu.
Priroda je jedna.
Ova nam rečenica ukazuje na potrebu očuvanja onoga što je jedinstveno.
Zbog prirodno-geografske različitost našega planeta javlja se potreba zakonskoga očuvanja pojedinih lokaliteta kao prirodne baštine.
U svijetu svake godine raste trend očuvanja pojedinih prirodnih vrijednosti.
I Hrvatska ima potrebu očuvanja prirodnih vrijednosti.
S obzirom na veličinu teritorija, naša domovina ima izrazito mnogo zaštićenih prirodnih područja.
Broj zaštićenih prirodnih područja u Hrvatskoj će se s vremenom povećavati.
Usporedi definicije zaštićenih područja u međunarodnom i u hrvatskom zakonodavstvu.
Međunarodna unija za očuvanje prirode definira zaštićeno područje kao "jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način".
Slična se definicija navodi i u Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske prema kojemu je zaštićeno područje "geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava".
Međunarodna unija za očuvanje prirode definira zaštićeno područje kao:
"jasno definirano područje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog očuvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajućih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi učinkoviti način".
Slična se definicija navodi i u Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske prema kojemu je zaštićeno područje:
"geografski jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava".
Prema Međunarodnom savezu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN - International Union for the Conservation of Nature) u Republici Hrvatskoj se izdvaja 9 različitih kategorija zaštite prirode.
Prouči podjelu u tablici.
Prema Međunarodnom savezu za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN - International Union for the Conservation of Nature)
u Republici Hrvatskoj se izdvaja 9 različitih kategorija zaštite prirode.
Prouči podjelu u tablici.
Kategorije zaštite
Strogi rezervati
Strogi rezervat ima najviši stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj. To je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjeno je isključivo očuvanju izvorne prirode. U strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti, ali se može dopustiti posjećivanje u svrhu znanstvenih istraživanja i praćenja stanja prirode.
Dva su stroga rezervata u Republici Hrvatskoj, a njihova obilježja upoznaj u video isječcima.
Strogi rezervat ima najviši stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj.
To je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom.
Namijenjeno je isključivo očuvanju izvorne prirode.
U strogom rezervatu :
- zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti
- može dopustiti posjećivanje u svrhu znanstvenih istraživanja i praćenja stanja prirode.
Dva su stroga rezervata u Republici Hrvatskoj.
Obilježja strogih rezervata upoznaj u video isječcima.
Strogi rezervati u RH
Nacionalni parkovi
Posebni rezervati
Posebni rezervat dio je kopna ili mora, zaštićen zbog svoje jedinstvenosti i reprezentativnosti, ili pak kao stanište rijetke i ugrožene biljne ili životinjske vrste.
Namjena mu je uglavnom znanstvena, a posjećivanje je dopušteno samo u iznimnim slučajevima ili samo u pojedinim dijelovima rezervata.
Rezervati mogu biti:
- botanički
- rezervati šumske vegetacije
- geomorfološko-hidrološki
- geološko-paleontološki
- morski
- zoološki
Posebni rezervat dio je kopna ili mora zaštićen zbog:
- svoje jedinstvenosti i reprezentativnosti
- kao stanište rijetke i ugrožene biljne ili životinjske vrste.
Namjena posebnog rezervata je uglavnom znanstvena.
Posjećivanje je dopušteno samo u iznimnim slučajevima ili samo u pojedinim dijelovima rezervata.
Rezervati mogu biti:
- botanički
- rezervati šumske vegetacije
- geomorfološko-hidrološki
- geološko-paleontološki
- morski
- zoološki
Parkovi prirode
Najveći dio zaštićene površine u Hrvatskoj su parkovi prirode.
To su područja u kojima su dozvoljeni stanovanje, iskorištavanje prirodnih dobara i gospodarske djelatnosti vezane uz očuvanje prirodnog stanja, odgoj, obrazovanje te znanstvenu i turističku valorizaciju.
U nastavku upoznaj neka obilježja svih 11 parkova prirode u Hrvatskoj.
Najveći dio zaštićene površine u Hrvatskoj su parkovi prirode.
Parkovi prirode su područja u kojima je:
- dozvoljeno stanovanje
- iskorištavanje prirodnih dobara
- dozvoljena gospodarska djelatnost vezana uz očuvanje prirodnog stanja, odgoj, obrazovanje te znanstvenu i turističku valorizaciju.
U nastavku upoznaj neka obilježja svih 11 parkova prirode u Hrvatskoj.
Regionalni parkovi
Regionalni park područje je režima zaštite sličnog onome parka prirode, s krajobraznim i ekološkim obilježjima koja se štite. Osnovna je ideja zaštite međunarodni, nacionalni ili lokalni značaj područja. U njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.
Dva su regionalna parka u Republici Hrvatskoj, a njihova obilježja upoznaj u video isječcima.
Regionalni park područje je režima zaštite sličnog onome parka prirode, s krajobraznim i ekološkim obilježjima koja se štite.
Osnovna je ideja zaštite regionalnog parka međunarodni, nacionalni ili lokalni značaj područja.
U regionalnom parku su dopuštene:
- gospodarske i druge djelatnosti
- zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.
Dva su regionalna parka u Republici Hrvatskoj.
Obilježja hrvatskih regionalnih parkova upoznaj u video isječcima.
Regionalni parkovi u RH
Spomenici prirode
Spomenik prirode neizmijenjeni je dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima ekološku, estetsku, znanstvenu ili odgojnu vrijednost.
Može biti:
- geološki
- hidrološki
- botanički itd.
U nastavku upoznaj neke od spomenika prirode u našoj domovini.
Značajni krajobrazi
Značajni krajobraz područje je očuvanih ili karakterističnih obilježja važnih za pojedino područje.
Prema kategoriji zaštite vrlo je sličan regionalnomu parku ili parku prirode.
Park-šume
Park-šuma prirodna je ili posađena šuma s izraženim krajobraznim vrijednostima, namijenjena odmoru i rekreaciji.
Nalazi se unutar naselja ili u njegovoj okolici, a može se uređivati različitim zahvatima koji osiguravaju njezino trajno održavanje.
Park-šuma:
- prirodna ili posađena šuma
- ima izražene krajobrazne vrijednosti
- namijenjena odmoru i rekreaciji
- nalazi se unutar naselja ili u njegovoj okolici
- može se uređivati različitim zahvatima koji osiguravaju njezino trajno održavanje.
Spomenici parkovne arhitekture
Spomenik parkovne arhitekture prostor je koji je oblikovao čovjek, npr. perivoj, arboretum, botanički vrt ili pak drvored, a može biti i pojedinačno stablo ili skupina stabala iznimnih vrijednosti. U toj kategoriji štite se posebne znanstvene, estetske, stilske ili kulturno-povijesne vrijednosti zaštićenih objekata.
Spomenik parkovne arhitekture :
- prostor je koji je oblikovao čovjek, npr. perivoj, arboretum, botanički vrt ili pak drvored
- može biti i pojedinačno stablo
- može biti i skupina stabala iznimnih vrijednosti.
U toj kategoriji štite se posebne znanstvene, estetske, stilske ili kulturno-povijesne vrijednosti zaštićenih objekata.
Za detaljniji prikaz zaštićenih područja na interaktivnoj karti i dodatne informacije posjeti web portal Informacijskog sustava zaštite prirode - bioportal.
Međunarodno zaštićena područja
Izrazita očuvanost nekih prirodnih područja u Republici Hrvatskoj zaslužna je za to da neka od njih budu prepoznata u Europi i svijetu i radi toga budu uvrštena na međunarodne popise zaštite prirode.
Svjetska zaštita
UNESCO (Plitvička jezera od 1979. godine) + u budućnosti Kornati, Lonjsko polje i Velebit
međunarodna mreža rezervata biosfere (Velebit od 1987. i park Mura-Drava od 2012.)
Ramsarska konvencija (međunarodno vrijedne močvare) - Kopački rit, Lonjsko polje, delta Neretve, Vransko jezero, Crna mlaka
Europska mreža geoparkova (Papuk i Moslavačka gora)
Svjetska zaštita
UNESCO
Plitvička jezera od 1979. godine
+ u budućnosti Kornati, Lonjsko polje i Velebit
Međunarodna mreža rezervata biosfere
Velebit od 1987.
Park Mura-Drava od 2012.
Ramsarska konvencija (međunarodno vrijedne močvare)
Kopački rit
Lonjsko polje
Delta Neretve
Vransko jezero
Crna mlaka
Europska mreža geoparkova
Papuk
Moslavačka gora
Jeste li znali?
Detaljnije o močvarnim područjima i Ramsarskoj konvenciji saznaj u posebnoj jedinici: Jezera i močvare
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih (močvarnih) područja u čast donošenja međunarodne Konvencije o močvarama. Konvencija je potpisana u gradu Ramsaru stoga je poznatija pod nazivom Ramsarska konvencija.
Republika Hrvatska ima pet vlažnih područja na Ramsarskom popisu (od čega su tri zaštićena kao park prirode).
Detaljnije o močvarnim područjima i Ramsarskoj konvenciji saznaj u posebnoj jedinici. Jezera i močvare
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih (močvarnih) područja.
Svjetski dan vlažnih područja obilježava se u čast donošenja međunarodne Konvencije o močvarama.
Konvencija je potpisana u gradu Ramsaru.
Poznatijaje pod nazivom Ramsarska konvencija.
Republika Hrvatska ima pet vlažnih područja na Ramsarskom popisu.