Mjesto označeno brojem 1 nalazi se 200 metara iznad mora.

Nadmorska visina mjesta označenog brojem 1 je 200 metara (m) nadmorske visine.

Mjesto označeno brojem 1 je za 300 metara niže od mjesta označenog brojem 2.

Dakle,  500 m - 200 m = 300 m

Visina od 300 metara (m) je relativna visina između dva mjesta.

Mjesto označeno brojem 2 nalazi se 500 metara iznad mora.

Nadmorska visina mjesta označenog brojem 2 je 500 metara (m) nadmorske visine.

Mjesto označeno brojem 2 je 300 metara više od mjesta označenog brojem 1.

Dakle, 200 m + 300 m = 500 m

Visina od 300 metara (m)  je relativna visina između dva mjesta.

razina mora, 0 m

200 m nadmorske visine

500 m nadmorske visine

relativna visina

Mjesto označeno brojem 1 nalazi se:

• 200 metara iznad mora
• je na 200 metara (m) nadmorske visine.

Mjesto označeno brojem 1 je za 300 metara niže od mjesta označenog brojem 2.

Račun:  500m - 200m = 300 m

Visina od 300 metara (m) je relativna visina između dva mjesta.

Mjesto označeno brojem 2:

• nalazi se 500 metara iznad mora
• je na 500 metara (m) nadmorske visine.

Mjesto označeno brojem 2 je 300 metara više od mjesta označenog brojem 1.

Račun: 200 m + 300 m = 500 m

Visina od 300 metara (m)  je relativna visina između dva mjesta.

razina mora, 0 m

200 m nadmorske visine

500 m nadmorske visine

relativna visina

Ravni reljefni oblik do 200 m nadmorske visine zovemo nizina. 
Nizine su gušće naseljena područja posebno ako kroz nizinu teče rijeka. 

Udubljeni i prostrani reljefni oblik okružen višim reljefnim oblicima.
Ovakva su područja vrlo važna za razvoj naselja i izgradnju prometnica u gorskim dijelovima Hrvatske i svijeta.

Uzvišenje koje je s obzirom na nadmorsku visinu može biti brdo, pobrđe, gorje i planina.

Brda su uzvišenja od 200 do 500 metara nadmorske visine.
Ako je neki prostor brdovit često koristimo pojam za niz brda - pobrđe.
U hrvatskom jeziku koristimo pojam "gora" za uzvišenja koja su prekrivena šumom.

Ravni reljefni oblik koji je okružen uzvišenjima. Najveća visoravan svijeta je Tibet.
Karakteristične visoravni Gorskog kotra i Like zovu se polja u kršu.
Iako su na kartama označene zelenom bojom ovi prostori su na višim nadmorskim visinama od nizina.

Prostorno veća reljefna udubljenja okružena višim reljefnim oblicima nazivamo zavale.
Ukoliko je neko udubljenje niže od razine mora onda ovakve prostore zovemo depresije ili potoline.
Mrtvo more - 430 m (Azija) je najdublja depresija na Zemlji.

Ravni reljefni oblik do 200 m nadmorske visine zovemo nizina. 
Nizine su gušće naseljena područja posebno ako kroz nizinu teče rijeka. 

Udubljeni i prostrani reljefni oblik okružen višim reljefnim oblicima.
Ovakva su područja vrlo važna za razvoj naselja.

Ova su područja važna za izgradnju prometnica u gorskim dijelovima Hrvatske i svijeta.

Uzvišenje koje je s obzirom na nadmorsku visinu može biti:

• brdo
•  pobrđe
•  gorje
• planina.

Brda su uzvišenja do 200 metara nadmorske visine.
Ako je neki prostor brdovit često koristimo pojam za niz brda - pobrđe.
U hrvatskom jeziku koristimo pojam "gora".

Gore su  uzvišenja  prekrivena šumom.

Ravni reljefni oblik koji je okružen uzvišenjima.

Najveća visoravan svijeta je Tibet.
Karakteristične visoravni Gorskog kotra i Like zovu se polja u kršu.
Polja u kršu su:

• na kartama označene zelenom bojom.
•  na višim nadmorskim visinama od nizina.

Prostorno veća reljefna udubljenja okružena višim reljefnim oblicima nazivamo zavale.
Ukoliko je neko udubljenje niže od razine mora nazivamo ga depresija ili potolina.
Mrtvo more - 430 m (Azija) je najdublja depresija na Zemlji.

Znanstvenici pretpostavljaju da je ovaj dio Zemlje iznimno čvrst. U ovom dijelu Zemlje nalaze se teške tvrati poput metala (željezo). Gravitacija ili sila teža je oblikovala planet kao kuglu, a ovdje su gravitacija i tlak toliko jaki da je stvorena teška metalna jezgra. Temperatura ovog dijela Zemlje je oko 5000° (stupnjeva) Celzijusa  .

Tekući dio jezgre u kojem se nalaze teške tvari, ali je još uvijek rastaljena.

U ovom dijelu Zemlje temperature su u rasponu od 2200° do 1200°  (stupnjeva) Celzijusa.

Od površine prema unutrašnjosti Zemlje raste pritiskanje (tlak) i temperatura.  Stoga su u ovom dijelu unutrašnjosti Zemlje stijene rastaljene poput gustih kuhajućih žganaca. Ovakve rastaljene stijene nazivamo magma. Zemljine ploče (a ti živiš na jednoj od njih) plutaju na magmi zbog čega se pomoću. Ovaj proces nazivamo tektonika ploča.

Razmisli kako se kuha puding. Nakon što se puding ohladi na površini se stvara tanka kora. U razdoblju od 4 500 000 000 godina (čitaj...četiri i pol milijardi godina) najprije se ohladila Zemljina površina, kako kod pudinga. Na isti način je stvorena Zemljina kora koja je podjeljena na ploče - oceanske i kontinentalne. Ploče plutaju na magmi, a magma ponekad izbija na površinu i tada ju nazivamo - lava.

Znanstvenici pretpostavljaju da je ovaj dio Zemlje iznimno čvrst.

U ovom dijelu Zemlje nalaze se teške tvrati poput metala (željezo).

Gravitacija ili sila teža je oblikovala planet kao kuglu.

Ovdje su gravitacija i tlak toliko jaki da je stvorena teška metalna jezgra.

Temperatura ovog dijela Zemlje je oko 5000° (stupnjeva) Celzijusa  .

Tekući dio jezgre u kojem se nalaze teške tvari.

Jezgra je još uvijek rastaljena.

U ovom dijelu Zemlje temperature su u rasponu od 2200° do 1200°  (stupnjeva) Celzijusa.

Od površine prema unutrašnjosti Zemlje raste pritiskanje (tlak) i temperatura.

 U ovom dijelu unutrašnjosti Zemlje stijene su rastaljene poput gustih kuhajućih žganaca.

Ovakve rastaljene stijene nazivamo magma.

Zemljine ploče (a ti živiš na jednoj od njih) plutaju na magmi zbog čega se pomiču.

Ovaj proces nazivamo tektonika ploča.

Razmisli kako se kuha puding.

Nakon što se puding ohladi na površini se stvara tanka kora.

U razdoblju od 4 500 000 000 godina (čitaj...četiri i pol milijardi godina) najprije se ohladila Zemljina površina, kako kod pudinga.

Na isti način je stvorena Zemljina kora.

Zemljina kora  je podjeljena na ploče - oceanske i kontinentalne.

Ploče plutaju na magmi.

Magma ponekad izbija na površinu i tada ju nazivamo - lava.