Moći ću:
usporediti glavna svojstva i gibanja Jadranskoga i svjetskog mora
navesti primjere iskorištavanja mora, obala i podmorja
prepoznati vrijednost primorskoga položaja Hrvatske.
Uvod
Gdje se nalazi Jadransko more?
Okreni i saznaj, potraži u svom atlasu na karti Europe.
Države južne Europe (karta)
Koliko je dugačko i široko?
Pročitaj s karte koliko je dugačko Jadransko more i kolika je udaljenost od vanjske linije hrvatskih otoka do talijanske obale?
Slika 1.
Jadran u prošlosti
Promotri Jadransko more, njegovu širinu i dužinu te opiši kakva je bila za vrijeme zadnjeg ledenog doba, prije nego se led počeo topiti.
Prepoznaj današnje otoke i poluotoke.
Promotri uzdužni presjek Jadranskog mora.
- Usporedi ga s izgledom za vrijeme zadnjeg ledenog doba.
- Zašto je sjeverniji dio Jadranskog mora plići (plićak se naziva još i šelf) u odnosu na duboki jug?
Uzdužni presjek Jadranskog mora
Već smo u prijašnjim jedinicama spominjali razvedenost obale.
Prisjeti se:
- Što znači pojam razvedena obala?
- Kakav tip obale ima Hrvatska?
Slika 2.
Kornati
- Potraži Kornate na karti Hrvatske u svom atlasu.
Svojstva mora
Istraži svojstva mora.
Putevima soli
Video 1.
Putevima soli
- Što je slanost?
- Je li Jadransko more slanije od svjetskog mora? Zašto?
- Navedi tri hrvatske solane.
- Koja solana je najveći proizvođač morske soli?
- Koja je najstarija solana?
- Potraži Nin, Pag i Ston na karti Hrvatske u svom atlasu.
Usporedi kakva je slanost Jadranskog i Sredozemnog mora u odnosu na ostala mora i oceane.
Ako si na moru, pokušaj napraviti pokus s morskom vodom; uzmi decilitar vode, ostavi na suncu da ispari pa pogledaj koliko ćeš dobiti grama soli. Ili možeš u običnu vodu staviti sol i napraviti pokus.
Prikupi, pričekaj, odvagni i napravi mali pokus.
Ideju imaš, pokaži malo volje i truda i kreni...
Prozirnost se povećava od sjevera prema jugu i prema pučini. Zašto? Objasni pomoću fotografije.
Što sve može onečistiti morsku vodu?
Možeš li ti kako pridonijeti očuvanju prozirnosti mora?
Slika 3.
Kategorizacija Jadranskog mora prema zagađenosti
Pronađi i ponovi.
Volim se gibat, gibat...
Usporedi fotografije. Koja pojava pokreće visoke valove?
Vjetar pokreće valove. Na Jadranskom moru valove pokreću vjetrovi bura i jugo.
Bura je sjeveroistočni vjetar koji puše s kopna na more i puše na mahove.
Jugo je jugoistočni vjetar koji podiže visoke valove.
More za vrijeme puhanja bure. Uoči maglicu koju stvara more prilikom puhanja bure.
Kako bura i jugo utječu na morski i kopneni promet?
Pronađi na internetu ili u novinama vremensku prognozu i prometno izvješće koje govori o stanju u prometu za vrijeme juga ili bure?
Jesi li ikad putovao/ putovala kući s mora za vrijeme bure? Prisjeti se kakva je bila situacija i kako si se osjećao/osjećala?
Ovakva naprava naziva se vjetrolovka. Jesi li primjetio/primjetila ovakve vjetrolovke uz prometnice u Primorskoj Hrvatskoj? Istraži za što one služe?
Morska struja je vodoravno kretanje velike količine morske vode.
Morske struje mogu biti tople i hladne.
Promotri kartu morskih struja u Sredozemlju i uoči kretanje morske struje u Jadranskom moru. Kakva morska struja teče duž hrvatske, a kakva duž talijanske obale? U kojem smjeru se kreće morska struja u Jadranskom moru? Ima li Hrvatska kakve prednosti ili nedostatke zbog takvog smjera morske struje? Navedi primjer.
Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine.
Plima i oseka se događaju zbog djelovanja privlačnih sila Sunca i Mjeseca te rotacije Zemlje.
Razlika između plime i oseke u Jadranskom moru nije velika. Kod Dubrovnika ona iznosi 29 centimetara, a kod Rovinja 67 centimetara.
Usporedi obalu za vrijeme plime i oseke. Koja fotografija prikazuje plimu, a koja oseku?
Značenje Jadranskog mora
Oduvijek je brodogradnja bila jedna od najvažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj.
Najveća hrvatska brodogradilišta jesu/bila su Uljanik u Puli, Brodosplit u Splitu i 3. maj u Rijeci.
Istraži kakva je aktualna situacija u hrvatskoj brodogradnji?
Slika 4.
Brodogradilište
More je važan plovni put jer je najjeftiniji.
Zbog toga se na obalama grade industrijski pogoni i luke.
Dvije morske luke s najvećim teretnim prometom su Rijeka i Ploče.
Dvije najznačajnije luke s najvećim putničkim prometom Split i Zadar.
Pronađi navedene luke na karti Hrvatske u svom atlasu.
Slika 6.
Luka Gaženica u Zadru
Luka Gaženica u Zadru
Potraži Zadar na karti Hrvatske u svom atlasu. Istraži o prometu pomorske luke Gaženica.
Sredozemna klima, toplo, plavo i čisto more omogućili su razvoj turizma.
Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj.
Turizam ima pozitivne i negativne učinke.
Velik broj turista može biti opterećenje za okoliš zbog onečišćenja, veće količine otpada, nekontrolirane gradnje, prometnih gužvi i slično.
Ljepote Jadrana privlače posjetitelje iz cijeloga svijeta.
Jeste li znali...
Otok Hvar karakteriziraju blage zime, topla ljeta i velika , što omogućava kupanje u moru od svibnja do listopada, a za hrabrije i dulje.
Otok Hvar je otok s najviše sunčanih sati u Europi - više od 2700 sati godišnje, što u prosjeku znači malo više od 7 sunčanih sati dnevno.
Slika 7.
Hvar
Provjeri svoje znanje!
Svojstva i gibanja mora
Pravilno rasporedi svojstva i gibanja mora.
Dopuni rečenicu.
Visoke valove, veće i od 5 metara podiže topao i vlažan vjetar koji se naziva .
Slanost Jadranskog mora je 38 promila.
Plima i oseka su:
Poveži gradove s njihovim obilježjem.
solane
Rijeka, Ploče i Split
najvažnije morske luke
Nin, Pag i Ston
Dopuni rečenicu.
Sredozemna klima, toplo, plavo i čisto more omogućili su razvoj turizma.