Uvod
Što je ravnotežna konstanta ionizacije vode? Je li voda građena od iona, ako postoji pojam ionizacije vode? Utječe li vrijednost ravnotežne konstante ionizacije vode na pH-vrijednost vode? Razlikuju se međusobno pH-vrijednosti destilirane vode, mineralne, riječne ili morske vode? Nakon što proučite sljedeće sadržaje i dođete do kraja teme, odgovorite na pitanje:
Mijenja li se pH-vrijednost vode u čaši bez poklopca nakon duljeg stajanja na sobnoj temperaturi?
Obrazložite svoj odgovor.
Ionski produkt vode, [latex]\mathit K_w[/latex]
U reakciji octene kiseline s vodom, voda je proton akceptor, a u reakciji amonijaka s vodom voda je proton donor. Prema tome voda u reakciji može biti i proton akceptor, baza i proton donor, kiselina. U čistoj vodi između molekula vode dolazi do prijelaza protona.
[latex]H_2O(l)+H_2O(l)\rightleftharpoons H_3O⁺(aq)+OH^-(aq)[/latex]
U reakciji octene kiseline s vodom voda je proton akceptor.
U reakciji amonijaka s vodom voda je proton donor.
Prema tome voda u reakciji može biti i proton akceptor, baza i proton donor, kiselina.
U čistoj vodi između molekula vode dolazi do prijelaza protona.
[latex]H_2O(l)+H_2O(l) \rightleftharpoons H_3O⁺(aq)+OH(aq)[/latex]
Ta se reakcija naziva autoprotoliza vode. Ravnoteža ove reakcije jako je pomaknuta na stranu molekula vode.
S obzirom da u reakciji sudjeluje voda, u izraz konstante ravnoteže vode unosi se vrijednost množinskog udjela, x(H2O), a za otopljene tvari (H3O+ i OH–) unosi se vrijednost njihovih množinskih koncentracija.
[latex]\mathit K = \dfrac{[H_3O^+][OH^-]}{\mathit x^2(H_2O)}[/latex]
Budući da je množinski udio vode, x(H2O), u jako razrijeđenim otopinama 1, tada je izraz za konstantu ravnoteže vode:
[latex]\mathit K = [H_3O^+][OH^-][/latex]
Ta se reakcija naziva autoprotoliza vode.
Ravnoteža ove reakcije jako je pomaknuta na stranu molekula vode.
U reakciji sudjeluje voda.
U izraz konstante ravnoteže vode unosi se vrijednost množinskog udjela, x(H2O).
Za otopljene tvari (H3O+ i OH–) unosi se vrijednost njihovih množinskih koncentracija.
[latex]\mathit K = \dfrac{[H_3O^+][OH^-]}{\mathit x^2(H_2O)}[/latex]
Budući da je množinski udio vode, x(H2O), u jako razrijeđenim otopinama 1, tada je izraz za konstantu ravnoteže vode:
[latex]\mathit K = [H_3O^+][OH^-][/latex]
Uz konstantu K dodaje se donji indeks, koji označava vrstu reakcije na koju se konstanta ravnoteže odnosi. Konstanta ravnoteže za ionizaciju vode ima indeks w (w dolazi od engleske riječi za vodu – water). Prema tome, konstanta ionskog produkta vode je Kw, određena je umnoškom ravnotežnih množinskih koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona.
[latex]\mathit K_w = [H_3O^+][OH^-][/latex]
Koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona u destiliranoj je vodi vrlo mala. (Pri 25 °C iznosi 1,00 × 10–7 mol dm–3.)
[latex]\begin{aligned}\mathit K_w &= [H_3O^+][OH^-] \\ &=1,00\ x\ 10^{-7} mol\ dm^{-3}\cdot 1,00\ x\ 10^{-7}\ mol\ dm^{-3} \\ \mathit K_w &= 1,00\ x\ 10^{-14}\ mol^2\ dm^{-6}\end{aligned}[/latex]
Prema tome, konstanta ionskog produkta vode pri 25 °C iznosi 1,00 × 10–14 mol2 dm–6.
Ionski produkt vode kao i konstanta ravnoteže, ovise o temperaturi, pa ju je potrebno navesti uz vrijednost konstante.
Uz konstantu K dodaje se donji indeks.
Donji indeks označava vrstu reakcije na koju se konstanta ravnoteže odnosi.
Konstanta ravnoteže za ionizaciju vode ima indeks w.
Oznaka w dolazi od engleske riječi za vodu – water.
Konstanta ionskog produkta vode je Kw, određena je umnoškom
ravnotežnih množinskih koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona.
[latex]\mathit K_w = [H_3O^+][OH^-][/latex]
Koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona u destiliranoj je vodi vrlo mala, pri 25 °C iznosi 1,00 × 10–7 mol dm–3.
[latex]\begin{aligned}\mathit K_w &= [H_3O^+][OH^-] \\ &=1,00\ x\ 10^{-7} mol\ dm^{-3}\cdot 1,00\ x\ 10^{-7}\ mol\ dm^{-3} \\ \mathit K_w &= 1,00\ x\ 10^{-14}\ mol^2\ dm^{-6}\end{aligned}[/latex]
Prema tome, konstanta ionskog produkta vode pri 25 °C iznosi 1,00 × 10–14 mol2 dm–6.
Ionski produkt vode kao i konstanta ravnoteže, ovise o temperaturi.
Zato ju je potrebno navesti uz vrijednost konstante.
Budući da je umnožak koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona konstantan u svim vodenim otopinama pri određenoj temperaturi, moguće je izračunati koncentraciju hidroksidnih iona i obratno.
[latex]\mathit K_w = [H_3O^+][OH^-][/latex]
[latex][H_3O^+]=\dfrac{\mathit K_w}{[OH^-]},\ \ \ \ \ [OH^-]=\dfrac{\mathit K_w}{[H_3O^+]}[/latex]
pH-vrijednost kao mjera kiselosti otopina
U destiliranoj vodi koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona su jednake i pri 25 °C iznose 1,00 × 10–7 mol dm–3. Budući da se vrijednost ionskog produkta vode dodatkom kiseline ili baze ne mijenja, mijenja se koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona.
Dodavanjem kiseline povećava se koncentracija oksonijevih iona, H3O+, a smanjuje koncentracija hidroksidnih iona, OH–. Na taj način ravnoteža reakcije pomiče se na stranu molekula vode da bi vrijednost ionskog produkta vode ostala konstantna.
Dodavanjem baze povećava se koncentracija hidroksidnih iona, OH–, a smanjuje koncentracija oksonijevih iona, H3O+, ravnoteža se reakcije također pomiče na stranu molekula vode.
U vodi: [latex][H_3O^+]=[OH^-]=10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
U bazičnoj otopini: [latex][H_3O^+]<10^{-7}mol\ dm^{-3},\ [OH^-]>10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
U kiseloj otopini: [latex][H_3O^+]>10^{-7}mol\ dm^{-3},\ [OH^-]<10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
Dodavanjem kiseline povećava se koncentracija oksonijevih iona, H3O+ .
Smanjuje se koncentracija hidroksidnih iona, OH– .
Na taj način ravnoteža reakcije pomiče se na stranu molekula vode
da bi vrijednost ionskog produkta vode ostala konstantna.
Dodavanjem baze povećava se koncentracija hidroksidnih iona, OH– .
Smanjuje se koncentracija oksonijevih iona, H3O+ .
Ravnoteža se reakcije također pomiče na stranu molekula vode.
U vodi: [latex][H_3O^+]=[OH^-]=10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
U bazičnoj otopini: [latex][H_3O^+]<10^{-7}mol\ dm^{-3},\ [OH^-]>10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
U kiseloj otopini: [latex][H_3O^+]>10^{-7}mol\ dm^{-3},\ [OH^-]<10^{-7}mol\ dm^{-3}[/latex]
Budući da su koncentracije oksonijevih i hidroksidnih iona u vodi vrlo male, iskazuju se negativnom potencijom broja 10. Da bi se izbjeglo računanje s negativnim eksponentima danski je kemičar S. P. L. Sørensen na početku 20. stoljeća (1908. g.) uveo pojam .
pH-vrijednost je negativni logaritam brojčane vrijednosti množinske koncentracije vodikovih, odnosno oksonijevih iona.
[latex]pH=-\log\dfrac{[H_3O^+]}{mol\ dm^{-3}}[/latex]
pOH-vrijednost je negativni logaritam množinske koncentracije hidroksidnih iona.
[latex]pOH=-\log\dfrac{[OH^-]}{mol\ dm^{-3}}[/latex]
Pri 25 °C vrijedi: pH + pOH = 14,00.
pH-vrijednost jakih kiselina i jakih baza
pH-vrijednost vrlo razrijeđenih otopina može imati bilo koju vrijednost na ljestvici od 0 do 14.
Neutralne otopine imaju pH-vrijednost = 7, kisele otopine od 0 do 7, a bazične otopine od 7 do 14.
Problemski zadatak
Pozorno pogledajte animaciju Želučana kiselina, mehnanizmi djelovanja koja vam je dostupna u DOS-u Kemija 2. Zapišite ključne pojmove tijekom praćenja videozapisa i na temelju prije stečenih znanja iz biologije donesite zaključke.
pH-vrijednost slabih kiselina i slabih baza
U reakciji protolize molekula octene kiseline s vodom, reagira samo jedan manji dio molekula kiseline i dolazi do uspostavljanja ravnoteže između sudionika u reakciji. Reakciju protolize pišemo s ravnotežnim strelicama.
Kiseline čije molekule samo djelomično reagiraju s vodom su slabe kiseline.
Za slabe se kiseline ravnoteža može izraziti s konstantom ionizacije kiselina, Ka.
U reakciji protolize molekula octene kiseline s vodom, reagira samo jedan manji dio molekula kiseline.
Dolazi do uspostavljanja ravnoteže između sudionika u reakciji.
Reakciju protolize pišemo s ravnotežnim strelicama.
Kiseline čije molekule samo djelomično reagiraju s vodom su slabe kiseline.
Za slabe se kiseline ravnoteža može izraziti s konstantom ionizacije kiselina, Ka.
[latex]\mathit K_a=\dfrac{[CH_3COO^-][H_3O^+]}{[CH_3COOH]}[/latex]
Konstanta ionizacije octene kiseline pri 25 °C iznosi 1,8 × 10–5 mol dm–3.
Što je manja vrijednost konstante ionizacije kiseline, kiselina je slabija.
Slabe kiseline
octena, CH3COOH
ugljična, H2CO3
sumporovodična, H2S
hipoklorasta, HClO
cijanovodična, HCN
Budući da samo jedan manji dio molekula amonijaka reagira s vodom, amonijak je slaba baza čija se ravnoteža može izraziti s konstantom ionizacije baze, Kb.
[latex]\mathit K_b=\dfrac{[NH_4^+][OH^-]}{[NH_3]}[/latex]
Konstanta ionizacije amonijaka pri 25 °C iznosi 1,8 × 10–5 mol dm–3.
Slabe baze
amonijak, NH3
magnezijev hidroksid, Mg(OH)2
etilamin, CH3CH2NH2
metilamin, CH3NH2
anilin, C6H5NH2
hidrazin, N2H4
Da bismo izračunali pH-vrijednost neke slabe kiseline i slabe baze, potrebno je osim njihove množinske koncentracije znati i konstantu ionizacije, Ka ili Kb ili stupanj ionizacije, ɑ.
Koncentracija oksonijevih i hidroksidnih iona za neku slabu kiselinu, HA ili bazu, BOH mogu se izračunati prema izvedenim izrazima.