Problemski zadatak
Kritički razmislite o sadržaju ove jedinice. Svoje zaključke povežite s uvodom te napišite esej na temu Potrošnja i ograničenost sirovina.
Uvod
Globalno, danas trošimo oko 10 milijardi tona sirovina godišnje.
Krajnji lijevi stupac na gornjoj slici predstavlja fosilna goriva, kojih trošimo ogromnih 9 milijardi tona godišnje.
Slijede metali. Trošimo desetorostruko veću količinu željeza u odnosu na sve ostale metale zajedno. Iako mu na prvi pogled manjka šarm visoke tehnologije, jedinstvenim i nezamjenjivim ga čini njegova rasprostranjenost, izuzetna mehanička svojstva i niska cijena.
Prije samo 60 godina, potrošnja polimera je bila gotovo zanemariva, a danas njihova ukupna potrošnja postaje usporediva sa željezom.
No, u doista enormnim količinama trošimo konstrukcijske materijale. Jedan od takvih materijala je, naravno, i željezo, ali ga i dalje drvo nadmašuje. Još je veća potrošnja betona, čija potrošnja nadmašuje sve ostale materijale.
Krajnje desno, ugljikova vlakna predstavljaju nadolazeće materijale, one koji su i dalje uglavnom u fazi razvoja i ulaska u široku upotrebu.
Krajnji lijevi stupac na gornjoj slici predstavlja fosilna goriva.
Trošimo ih ogromnih 9 milijardi tona godišnje.
Slijede metali.
Trošimo desetorostruko veću količinu željeza u odnosu na sve ostale metale zajedno.
Iako mu na prvi pogled manjka šarm visoke tehnologije,
jedinstvenim i nezamjenjivim ga čini njegova rasprostranjenost, izuzetna mehanička svojstva i niska cijena.
Prije samo 60 godina, potrošnja polimera je bila gotovo zanemariva.
Danas njihova ukupna potrošnja postaje usporediva sa željezom.
U velikim količinama trošimo konstrukcijske materijale.
Jedan od takvih materijala je,i željezo, ali ga i dalje drvo nadmašuje.
Još je veća potrošnja betona, čija potrošnja nadmašuje sve ostale materijale.
Krajnje desno, ugljikova vlakna predstavljaju nadolazeće materijale.
Ti materijali su i dalje uglavnom u fazi razvoja i ulaska u široku upotrebu.
Uz toliku potrošnju, nameće se pitanje kolika je zapravo dostupnost sirovina. No, zapravo se donedavno pretpostavljalo da su sirovine neograničene i da ih možemo trošiti bez razbijanja glave o tome da bismo mogli ostati bez njih.
Ipak, krajem 1960-tih godina je čovječanstvo shvatilo da planet ograničenih dimenzija sadrži ograničenu količinu sirovina te da postoje neke koje bismo ustvari mogli brzo iscrpiti. Danas smo vrlo svjesni toga, ali u mnogim aspektima se i dalje ponašamo kao da svijet možemo neograničeno iscrpljivati bez ikakvih posljedica.
Uz toliku potrošnju, nameće se pitanje kolika je zapravo dostupnost sirovina.
Donedavno pretpostavljalo da su sirovine neograničene.
Smatralo se da ih možemo trošiti bez razbijanja glave o tome da bismo mogli ostati bez njih.
Ipak, krajem 1960-tih godina je čovječanstvo shvatilo da
planet ograničenih dimenzija sadrži ograničenu količinu sirovina.
Postoje neke sirovine koje bismo mogli brzo iscrpiti.
Danas smo vrlo svjesni toga.
Ipak, u mnogim aspektima se i dalje ponašamo
kao da svijet možemo neograničeno iscrpljivati bez ikakvih posljedica.
Ugroženi kemijski elementi
Od 118 poznatih kemijskih elemenata, čak njih 44 pokazuje znakove ugroženosti i ograničene dostupnosti te bi čak mogli i nestati u doglednoj budućnosti. Među njima su najugroženiji lantanidi i plemeniti metali, ali i neki koji su važni za život, kao što je fosfor, ali i neki od ključne važnosti za suvremenu tehnologiju, kao što je litij.
Ugroženi elementi i zelena kemija
Ugroženost elemenata predstavlja realnu opasnost za svaku suvremenu tehnologiju pa se to danas treba ozbiljno uzeti u obzir. Treba osmisliti strategije održivog upravljanja tim resursima, što uključuje njihovu ekstrakciju, upotrebu, ponovnu upotrebu te njihovo raspršenje u okolišu pri odlaganju otpada. Zajedno s utjecajem na okoliš ekstrakcije i prerade sirovina, važno je razmotriti i dodatan društveni utjecaj strateški važnih minerala, čija se ležišta nalaze u konfliktnim zonama (a upravo su oni čest uzrok konflikata).
Često se, međutim, mogu naći dostupnije i održivije alternative, koje se mogu efikasnije upotrebljavati i zbrinjavati. Upravo je to predmet znatnog interesa suvremenih kemičara koji su zabrinuti za održivost i održanje resursa za nadolazeće generacije.
Ugroženost elemenata predstavlja realnu opasnost za svaku suvremenu tehnologiju.
To se danas treba ozbiljno uzeti u obzir.
Treba osmisliti strategije održivog upravljanja tim resursima.
To uključuje njihovu:
- ekstrakciju
- upotrebu
- ponovnu upotrebu
- njihovo raspršenje u okolišu pri odlaganju otpada.
Zajedno s utjecajem na okoliš ekstrakcije i prerade sirovina,
važno je razmotriti i dodatan društveni utjecaj strateški važnih minerala.
Njihova se ležišta nalaze u konfliktnim zonama.
Upravo su oni čest uzrok konflikata.
Često se mogu naći dostupnije i održivije alternative, koje se mogu efikasnije upotrebljavati i zbrinjavati.
Upravo je to predmet znatnog interesa suvremenih kemičara.
Kemičarakoji su zabrinuti za održivost i održanje resursa za nadolazeće generacije.
Kako bi se postigli ti ciljevi, treba razmatrati nekoliko ključnih parametara:
- upotreba obnovljivih sirovina – u idealnom slučaju, trebali bismo upotrebljavati samo obnovljive sirovine, umjesto da se oslanjamo na one čije su količine limitirane;
- maksimiziranje efikasnosti resursa – znamo li da su resursi ograničeni, onda treba razmatrati alternative koje isključuju ugrožene elemente i temelje se na onima koji su široko dostupni i onima koji se dadu jednostavno reciklirati.