Učenik će:
primijenjuje suvremene kemijske pristupe problemu zagađenja i zaštiti okoliša
kritički razmatra okolišni utjecaj različitih materijala i procesa
kritički razmatra ulogu fosilnih goriva u zagađenju atmosfere
razmatra vlastiti okolišni otisak.
Uvod
Danas je svima jasno da su klimatske promjene realnost. No, i dalje se vodi rasprava o njihovim uzrocima.
Riječ znanstvenika...
Doslovce milijarde pojedinačnih, sistematiziranih objektivnih mjerenja desetina tisuća znanstvenika, objavljenih u recenziranim znanstvenim časopisima, na kraju pretočenima na nekoliko tisuća stranica redovito objavljivanih izvještaja UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nudi nam vrlo jasan odgovor na tu dvojbu.
Prije svega, treba imati na umu nekoliko ključnih činjenica o klimatskim promjenama:
- aktualne klimatske promjene nisu ni prve ni posljednje u geološkoj povijesti našeg planeta;
- do klimatskih promjena može dovesti više različitih faktora (uključujući promjene u orbiti, vulkane i sl.). Neki od tih faktora mogu biti antropogeni, tj. uzrokovani ljudskom djelatnošću
U takvim raspravama najbolje je pogledati znanstvene podatke. Što se klimatskih promjena tiče, na raspolaganju su nam najkvalitetniji znanstveni podaci. Dakle, pogledajmo što nam znanstvena mjerenja govore!
Globalno zatopljenje: opažen rast prosječne globalne temperature
Opažene godišnje prosječne globalne temperature u razdoblju od 1880. do danas, prema mjerenjima koja prikuplja NASA-in Goddardov institut za svemirska istraživanja. Mjerenja prikazuju fluktuacije u temperaturi atmosfere i oceana tokom vremena. Detaljna mjerenja su dostupna za razdobje poslije 1850., kad je započeto sustavno praćenje meteoroloških podataka. Prosječne temperature u ranijim razdobljima su određene posrednim mjerenjima.
Uzrokuju li promjene Zemljine orbite porast temperature?
Zemljina orbita nije stalna, nego se nekoliko njenih parametara periodički mijenja tokom vremena. Te doprinose klimi su odlično opisani Milankovićevim ciklusima, koje je proračunao naš znanstvenik Milutin Milanković, koji je 1920. godine utvrdio da varijacije u ekscentričnosti, nagibu osi i precesiji dovode do periodičke varijacije insolacije, što na duljim vremenskim skalama ima znatan učinak na klimu.
No, kako vidimo iz ovog grafa, u razdoblju koje ovdje razmatramo ti su doprinosi praktički zanemarivi.
Uzrokuje li aktivnost Sunca porast temperature?
Naravno, sunčeva aktivnost bi mogla znatno doprinositi klimatskim promjenama. Sunce, naime, ima svoje cikluse u kojima varira u emitiranoj energiji.
No, kao i orbitalni utjecaji, i ovaj doprinos je zanemariv.
Uzrokuje li vulkanska aktivnost porast temperature?
Vulkanskim erupcijama u atmosferu se izbacuju ogromne količine prašine i različitih stakleničkih plinova. Velike erupcije se odražavaju na temperaturnim krivuljama kao nagli, ali i relativno kratkotrajni padovi temperature.
Poricatelji klimatskih promjena vrlo se često pozivaju na vulkansku aktivnost, ali usporedba krivulja opažene temperature i doprinosa vulkanske aktivnosti pokazuje da ni taj učinak nema utjecaja na ukupni trend.
Je li opaženi porast temperature posljedica prirodnih procesa?
Uzmemo li sad u obzir zbroj utjecaja svih prirodnih doprinosa, vidimo da ni to ne reproducira opaženi rastući trend.
Uzrokuje li sječa šuma porast temperature?
Sad promotrimo različite antropogene utjecaje. Prvi od njih je deforestacija, zajedno s iskorištavanjem zemljišta. Sječom šuma dobivamo zemljište koje je u prosjeku svjetlije od samih šuma, tako da je refleksija efikasnija, što dovodi do blagog hlađenja.
Uzrokuje li porast koncentracije troposferskog ozona porast temperature?
Ozon je vrlo bitan sastojak stratosfere, koji nas štiti od ubojitog ultraljubičastog zračenja, omogućujući život na površini Zemlje. No, u troposferi on nastaje kao nepoželjan produkt fotokemijskih reakcija, osobito u zagađenim gradovima, gdje dušikovi oksidi, pod utjecajem sunčeve svjetlosti, reagiraju s kisikom dajući ozon.
Potencijalno, tako nastali ozon može doprinositi povišenju temperature. No, kako vidimo, taj učinak nije dovoljan za opis opaženih podataka.
Uzrokuje li porast koncentracije lebdećih čestica prašine porast temperature?
Aerosoli su čestice prašine u atmosferi. Oni mogu biti i prirodni i antropogeni, ali njihova je koncentracija jako porasla kao nusprodukt industrijalizacije. Prašina raspršuje svjetlost i djelomično zasjenjuje površinu Zemlje, čime se snižava temperatura.
Uzrokuje li porast koncentracije stakleničkih plinova porast temperature?
No, tek kad uzmemo u obzir povećanje koncentracije različitih stakleničkih plinova u atmosferi i njihova apsorpcijska svojstva, dolazimo do učinaka, koji znatno premašuju vrijednosti opaženih temperatura. No, kvalitatlvno, oblik krivulja je vrlo sličan.
Staklenički plinovi, čija koncentracija raste zbog industrijske aktivnosti, intenzivne poljoprivrede, prometa i drugih čovjekovih djelatnosti, imaju jak zagrijavajući učinak.
Svi utjecaji zajedno...
Uzmimo na kraju zbroj svih razmotrenih dopirinosa opaženom porastu temperature. Taj kumulativni učinak odlično reproducira opaženu temperaturnu anomaliju.
Slika 1.
Pridružite se globalnom klimatskom pokretu i doprinesite pozitivnoj promjeni!
Svatko od nas može učiniti barem nešto malo u borbi protiv aktualne klimatske krize, uzrokovane neaktivnošću u odnosu na klimatske promjene.
Greta Thunberg je više puta istaknula: "Nitko nije toliko mali da ne može uzrokovati promjene". Njena jednostavna akcija uzrokovala je pojavu i jačanje sve većeg klimatskog pokreta srednjoškolaca, kojemu je jedna od glavnih poruka da trebamo slušati znanstvenike.