Pred vama je niz od deset riječi. Poredajte ih onako kako se vama čini da bi bilo najlogičnije.
tuđimnitkoputem U svatko idecipelama NE svojim korača
Ako želite, riječi možete poredati uz pomoć sljedeće interakcije. Dobit ćete jednu mogućnost slaganja redoslijeda riječi u rečenici.
tuđim
ide
ne
u
putem,
svojim
korača
cipelama.
Svatko
nitko
null
null
Kutak za znatiželjne
Usporedite različite mogućnosti slaganja rečenice od navedenih riječi.
Svatko ide svojim putem, nitko ne korača u tuđim cipelama.
Svojim putem svatko ide, u tuđim cipelama nitko ne korača.
Svatko putem svojim ide, u cipelama tuđim ne korača nitko.
Riječi smo naglasili stavljajući ih na mjesto drugačije od uobičajenoga – na tome se temelji stilska figura inverzija.
Primjer 1.
Rečenica „Sunce u ranama mre i motri kako mrke bivaju vrbe.” preuzeta je iz Matoševe pjesme Jesenje veče, a u njoj se suncu i vrbama pripisuju neke ljudske osobine. Pjesnik, dakle, koristi stilsku figuru personifikaciju kako bi prenio neku poruku, primjerice o poistovjećivanju vlastitoga tmurnog raspoloženja s turobnim zbivanjima u prirodi.
Jesen
Paradigmatski i sintagmatski odnosi
Pokušajmo sad zamijeniti riječ sunce riječju čovjek, a riječvrbe riječju kćeri.
Tako dobivena rečenica „Čovjek u ranama mre i motri kako mrke bivaju kćeri.” može se tumačiti kao doslovan opis nečijih posljednjih trenutaka.
Zamijenimo sad sljedeće riječi.
Sunce u centru stoji i motri kako okretni bivaju planeti.
Rečenica sad navodi čak i neke znanstveno utemeljene činjenice.
Riječi, dakle, odabiremo ovisno o tome koje informacije želimo prenijeti sugovorniku.
Odnosi među tim riječima koje, ovisno o informacijama koje nam je cilj prenijeti, možemo zamjenjivati drugim riječima zovu se paradigmatski odnosi.
Paradigmatski odnosi tiču se odabira jezičnih jedinica. To su odnosi između odabranih jedinica (npr. riječi) i jedinica koje bi mogle stajati na tom istom mjestu. Odabiremo proizvoljno, odnosno u skladu s informacijom koju želimo prenijeti.
Paradigmatski odnosi
Sunce
u
ranama
mre
i
motri
kako
mrke
bivaju
vrbe.
Čovjek
u
ranama
mre
i
motri
kako
mrke
bivaju
kćeri.
Sunce
u
centru
stoji
i
motri
kako
okretni
bivaju
planeti.
Sintagmatski odnosi među riječima
Za razliku od paradigmatskih odnosa, sintagmatski odnosi nisu proizvoljni, već se riječi slažu u skladu sa svojim gramatičkim kategorijama.
Primjerice, uz riječ knjiga ne možemo uvrstiti riječ dobar, već dobra.
Dobra knjiga
U sljedećem zadatku odaberite ispravan oblik riječi.
Večer je
.
Prilazim
.
Bavim se sviranjem
.
null
null
Spoj između najmanje dvije punoznačne riječi naziva se sintagmom kada je uključen u rečenicu.
Sintagme su, dakle, spojevi koji se sastoje od najmanje dviju punoznačnih riječi.
Punoznačne su vrste riječi
imenice
zamjenice
pridjevi
brojevi
glagoli i
prilozi.
Nepunoznačne su riječi
prijedlozi
usklici
veznici i
čestice.
Razvrstajte primjere po kriteriju čine li sintagmu ili ne.
psa
je li
šetati psa
brzo šetati
s crnim psom
hodao uz
ili ispred
dva psa
Sintagme
Nisu sintagme
null
null
Primjer 2.
Tri su vrste gramatičke veze među sastavnicama sintagme:
slaganje u rodu (muški, ženski, srednji), broju (jednina ili množina) i padežu zove se sročnost ili kongruencija – dobar dan, dobra večer, dobro jutro
upravljanje ili rekcija nastaje kad glavna sastavnica sintagme upravlja gramatičkim svojstvima zavisne sastavnice (npr. u kojem padežu mora biti zavisna sastavnica)
– prilazim (komu? čemu?) moru, sviranje (koga? čega?) gitare
Jesu jer su u istom rodu (muškom), broju (jednini) i padežu (instrumentalu).
Sročne su jer su u istom rodu (muškom), broju (jednini) i padežu (instrumentalu).
null
null
Jesu li riječi „igranje nogometa” sročne?
Nisu jer se ne slažu u rodu (igranje je srednjeg, a nogomet muškog roda) i padežu (igranje je u nominativu jednine, a nogometa u genitivu jednine).
Nisu jer se ne slažu u rodu (igranje je srednjeg, a nogomet muškog roda) i padežu (igranje je u nominativu jednine, a nogometa u genitivu jednine).
null
null
Jesu li riječi „vidim kraj” sročne?
Nisu jer se ne slažu u rodu, broju i padežu - vidim je glagol te nema kategorije roda i padeža.
Nisu jer se ne slažu u rodu, broju i padežu - vidim je glagol te nema kategorije roda i padeža.
null
null
Jesu li riječi „brzo zaspim” sročne?
Nisu jer se ne slažu u rodu, broju i padežu - zaspim je glagol te nema kategorije roda i padeža, a brzo je prilog, odnosno nepromjenjiva vrsta riječi koja nema nijedne od tih kategorija.
Nisu jer se ne slažu u rodu, broju i padežu - zaspim je glagol te nema kategorije roda i padeža, a brzo je prilog, odnosno nepromjenjiva vrsta riječi koja nema nijedne od tih kategorija.
null
null
Razvrstaj sintagme po gramatičkoj vezi među sastavnicama.
Podjela sintagmi prema službi koju zavisna sastavnica ima prema glavnoj
1. Odredbene sintagme – one u kojima zavisna sastavnica određuje glavnu. Primjerice, glavnu sastavnicu, imenicu medvjed, možemo odrediti zavisnom sastavnicom, odnosno pridjevom mrki –mrki medvjed.
Odredbene su sintagme najčešće rezultat sročnosti i upravljanja.
Primjeri odredbenih sintagmi – bezobzirno uplitanje (sročnost), komad torte (upravljanje), mjesto Ernestinovo (sročnost), mjesto pobune (upravljanje)
2. Dopunske sintagme – one u kojima zavisna sastavnica dopunjuje glavnu. Na primjer, glavnu sastavnicu, glagol čitati, možemo dopuniti predmetom radnje (objektom), odnosno imenicom roman – čitati roman.
Dopunske su sintagme uvijek rezultat upravljanja.
Primjeri dopunskih sintagmi – tražim bilježnicu (upravljanje), gubiti vrijeme (upravljanje), razgovaramo o sintagmama (upravljanje)
3. Okolnosne sintagme – one u kojima je glavna sastavnica glagol, a zavisna sastavnica (prilog ili imenska riječ) označuje okolnost vršenja glagolske radnje. Tako, primjerice, prilog ljeti označava okolnost vršenja radnje glagola plivati – plivam ljeti.
Okolnosne sintagme rezultat su pridruživanja ili upravljanja.
Primjeri okolnosnih sintagmi – trčati brzo (pridruživanje), hodati po livadi (upravljanje), pjevaju tiho (pridruživanje), pjevaju kao profesionalci (upravljanje)
Istražimo
Istražite samostalno, koristeći se gramatikom i internetom, mogu li odredbene sintagme biti rezultat pridruživanja.
Praktična vježba
Pokušaj sastaviti tekst tako da u svakoj od rečenica iskoristiš jednu od sljedećih sintagmi:
nadljudskim naporima
jezovitu tišinu
izvukavši blještav predmet
silovito se približavala
neljudskih obilježja.
...i na kraju
Uočili smo kako pri slaganju riječi u veće cjeline postoje određena pravila. Naučili smo da se naš proizvoljni odabir riječi ili jezičnih jedinica naziva paradigmatskim odnosom između tih jedinica, ali da prilikom nizanja tih jedinica moramo poštovati određena pravila koristeći ispravne oblike promjenjivih vrsta riječi, a ti se odnosi nazivaju sintagmatskim odnosima.
