2.1. Voda je život

Na trenutak zamislite da je nestala sva voda na Zemlji. Postoji li zamjena za vodu kojom bismo se mogli koristiti? Kada bismo trebali potražiti dom na drugome planetu, gdje bismo se mogli nastaniti?

Bi li to mogao biti Jupiter? Pogledajte videozapis, razmislite o njemu i odgovorite na gore postavljena pitanja.

Voda u prirodi nalazi se u svim trima agregacijskim stanjima: krutome, tekućem i plinovitom. Navedite primjere gdje u prirodi možete vidjeti ova tri agregacijska stanja vode.

Voda kruži i pritom prelazi iz jednoga agregacijskoga stanja u drugo. Najveće vodene površine na Zemlji zauzimaju oceani i iz njih hlapi najveća količina vode. Voda hlapi zbog Sunčeva zagrijavanja i odlazi u atmosferu stvarajući oblake. Pritom se njezino agregacijsko stanje mijenja iz tekućega u plinovito. Zatim dolazi do kondenzacije vode, odnosno ona prelazi iz plinovitoga u tekuće agregacijsko stanje te u obliku oborina dolazi na Zemlju. Navedite oborine koje poznajete.

Riješite interaktivni zadatak. Upišite potrebne pojmove kako bi opis kruženja vode bio ispravan.

Zemlju nazivamo Plavim planetom jer je 71 % njezine površine prekriveno vodom.

Proučite sliku i odgovorite na pitanje.

Kojih voda ima najviše, a kojih najmanje?

Slika 2.1.1.: Razdioba vode na Zemlji

Voda je dobro otapalo i u prirodi je najčešće smjesa u kojoj su otopljene neke druge tvari. Prema tvarima koje su otopljene u vodi razlikujemo, primjerice, jezersku vodu od morske vode.

S obzirom na to koje su tvari otopljene i u kojoj količini, najčešće razlikujemo slane vode i slatke vode.
Na nekim mjestima dolazi do miješanja slanih i slatkih voda pa nastaju bočate vode. Postoje li bočate vode u području u kojemu živite? Ako postoje, navedite ih.

Proučite galeriju slika koja prikazuje neka mjesta na kojima se nalaze slane i slatke vode te riješite interaktivni zadatak tako da pojmove stavite u odgovarajuće kućice.

Tijekom godine mijenja se količina Sunčeve svjetlosti koja dopire na određeni prostor. Time dolazi i do promjena temperature zraka, vode i tla. U zimskim se mjesecima, uz niže temperature u okolišu, voda pojavljuje u čvrstome agregacijskome stanju, u obliku leda ili snijega. S obzirom na manju dostupnost vode i hrane, mnoge životinje i biljke tijekom zime usporavaju svoju aktivnost ili u potpunosti miruju. Kako dolaskom proljeća i ljeta dolazi do povećanja temperature okoliša, više oborina u obliku kiše potaknut će aktivnosti živih bića.

Slika 2.1.2.: Glasnica proljeća

Tijekom jeseni, kada je povećana količina vlage u zraku, a temperatura je zraka niža, javlja se magla.

Dio živoga svijeta zimi miruje očekujući proljeće kada će se temperature povisiti i kada će više oborina u obliku kiše potaknuti njihove aktivnosti.

Postoje i područja na Zemlji na kojima ne obitava velik broj živih bića i gdje je dopiranje Sunčeve svjetlosti i topline ograničeno tijekom cijele godine. Takva su područja Sjevernoga i Južnoga pola poznata kao vječno ledene površine. Jesu li one vječno ledene površine ili na njima zadnjih godina dolazi do promjena koje mogu utjecati na ostali živi svijet? Odgovor na to pitanje doznat ćete na primjeru Grenlanda, najvećega otoka na svijetu. Na mrežnim stranicama proučite kojom se brzinom trenutno tali led na tom otoku te kako to utječe na živi svijet na njemu i oko njega. Zatim riješite zadatke.

Pomicanjem klizača ispod prvog grafa iscrtat će vam se vrijednosti temperatura (maksimalne i minimalne) te krivulja koja prikazuje taljenje leda (otapanje).

Klikom na pojedinu godinu, u grafu će vam se prikazati prosječna dnevna površina otopljenog leda.

Živa bića za život trebaju vodu. Ona je ključna za procese koji se događaju u njihovu tijelu, primjerice za razgradnju hrane u probavnome sustavu, za raznošenje hranjivih tvari unutar njihova tijela ili za regulaciju tjelesne temperature (primjerice, putem znojenja).

Promotrite galeriju slika i usmeno odgovorite na sljedeće pitanje. Kako prikazana živa bića unose vodu u svoje tijelo?

Živa bića izmjenjuju vodu s okolišom, ona se neprestano unosi u tijelo, ali i izbacuje van iz tijela.

Količina vode u tijelu čovjeka mijenja se tijekom života.

Proučite slike i odgovorite na pitanje: u kojemu će životnome dobu osoba imati najveću, a u kojemu najmanju količinu vode u tijelu?

Slika 2.1.3.: Količina vode u tijelu u različitim razdobljima čovjekova života

Smatra se da su potrebe za vodom oko 30 g po kilogramu tjelesne mase. Izračunajte koliko biste vode dnevno vi trebali unijeti. Na koje sve načine možete unijeti vodu u svoje tijelo?

Odrasla, radno aktivna osoba ima 70 kg i od toga 35 kg vode. U zadnje se vrijeme osjeća se dobro, ima vrtoglavice i osjeća umor. Liječnik je to povezao s unosom vode u organizam u posljednjih nekoliko tjedana. Pretpostavite što joj je liječnik dao kao preporuku: treba li ona unositi više, manje ili istu količinu vode kao što trenutačno unosi? Usmeno obrazložite svoj odgovor.

Promotrite test boje mokraće kojim se može utvrditi unosi li osoba dovoljnu količinu vode. Pritom je potrebno obratiti pažnju na boju mokraće te na njezin miris.

Slika 2.1.4.: Boja mokraće

Boja 1. i 2. testa mokraće ukazuju na normalnu količinu vode u organizmu. Ako je mokraća boje 3. ili 4. testa, tada je potrebno unijeti nešto više vode konzumacijom različitih namirnica. Boje 5. i 6. testa ukazuju na veću potrebu za vodom. Osoba treba unositi više vode u svoje tijelo. Ako je boja mokraće 7. ili 8. testa, to ukazuje na veći nedostatak vode u tijelu i za tu se osobu kaže da je dehidrirala. Intenzivan, jak miris ukazat će da se u mokraći nalazi manja količina vode. Mokraća bez mirisa može biti pokazatelj da osoba unosi dovoljnu količinu vode u svoj organizam. Jedan dio vode u tijelo unosi se putem različitih namirnica.

Promotrite tablicu namirnica s prikazom količine vode u pojedinim namirnicama. Koju je namirnicu najbolje pojesti kako biste najbrže opskrbili svoje tijelo vodom?

Tablica 2.1.: Količina vode u namirnicama

Gubitak vode opasan je za sva živa bića. Ako biljka izgubi vodu, tada će se za nju reći da je uvenula, a to može značiti i da je uginula. Opišite kakva su izgleda stabljika i listovi kod takve biljke.

Kad životinja, kao i čovjek, izgubi preveliku količinu vode, kažemo da je nastupilo stanje koje se naziva dehidracija. U tome je stanju bitno da se izgubljena voda nadoknadi. Ako se to ne dogodi, može doći do uginuća, tj. smrti.

Količina vode na Zemlji ograničena je. Od ukupne mase vode, samo je manji dio pitke vode. Lošim gospodarenjem, odnosno neodgovornim ponašanjem ljudi, količina pitke vode može se još više smanjiti. Provode se različiti načini zaštite voda. Kako biste vi osobno mogli pridonijeti smanjenju zagađenja voda?

Odlagališta otpada moraju biti dobro izgrađena kako se otpad ne bi otapao i završio u podzemnim vodama. To su vode od kojih se dobiva voda za piće. Velika su opasnost divlja odlagališta otpada na kojima će nakon padanja kiše većina tvari završiti u zemlji, a nakon toga i većina njih u vodama.  

Na području naše države nalazi se niz prometnica, a neke od njih prolaze kroz područja koja su bogata podzemnim vodama. Zbog toga na pojedinim dijelovima možete uočiti prikazani znak.

Slika 2.1.5.: Znak za vodonosno područje

Znak upozorava da je zabranjen prijevoz tekućina čije bi izlijevanje moglo ugroziti vode toga područja.

Osim za pijenje, čovjek vodu u kućanstvu upotrebljava i za različite druge namjene.

Proučite za što se najviše upotrebljava voda u kućanstvima.

Slika: 2.1.6. :Grafički prikaz potrošnje vode u kućanstvu

Velika je potrošnja vode u kućanstvima. Zato je bitno da je se dodatno ne gubi, primjerice kroz loše postavljene ili neodržavane vodovodne instalacije.

Voda upotrijebljena u kućanstvu za potrebe pranja i kuhanja nakon upotrebe sadrži otopljene tvari koje su štetne za živa bića. Takva voda naziva se otpadna voda.  Otpadna voda u svome sastavu sadrži tvari koje mogu uzrokovati ugibanje životinje ako je unesu u svoje tijelo. Isto bi se moglo dogodilo i ljudima. Da ne bi naštetila živim bićima, upotrijebljenu je vodu nepohodno pročistiti u postrojenjima za pročišćavanje pitke vode. 

Voda se upotrebljava i za proizvodnju hrane u različitim industrijskim procesima pri čemu nastaje velika količina otpadnih voda. Poljoprivredne aktivnosti pridonose velikoj potrošnji vode, a i izvor su zagađenja. Sve što se upotrebljava za proizvodnju, primjerice umjetna gnojiva, može se naći u otpadnim vodama ili kišnicom dospjeti do tla. Vode nastale u industrijskim postrojenjima i tijekom poljoprivrednih aktivnosti također se moraju pročistiti prije ponovnoga ispuštanja u okolinu.

Voda se u prirodi nalazi u trima agregacijskim stanjima: čvrstom, tekućem i plinovitom.
Najčešća je podjela vode na slane i slatke vode. Na Zemlji ima najviše slanih voda. Živa bića u sastavu svoga tijela također imaju vodu te je svakodnevno izmjenjuju sa svojom okolinom: dio vode izbacuju iz tijela van, a dio uzimaju  korijenom, hranom ili pićem.
Manjak vode u organizmu može dovesti do njegova oštećenja ili do smrti.
Voda koja nastaje nakon upotrebe u kućanstvima i industriji naziva se otpadna voda. Ona nije pitka i ne možemo je upotrijebiti za piće.