Kada se usporedi građa ljudskoga tijela i tijela ribe, prilično je jasno da mi nismo dobro prilagođeni za boravak i kretanje u vodi. Profesionalni plivači i ronioci koriste peraje različitih oblika i veličina, a plivači odijela.
Razmislite što pri tome nastoje postići, odnosno kojemu dijelu tijela ribe ili neke druge morske životinje žele nalikovati?
Čovjek svojom građom tijela nije dobro prilagođen za boravak i kretanje u vodi. To je osobito uočljivo kada ga se usporedi s građom tijela ribe.
Profesionalni plivači i ronioci zbog toga koriste:
peraje različitih oblika i veličina,
a plivači odijela.
Razmislite kojem dijelu tijela ribe ili neke druge morske životinje žele nalikovati?
Živa bića i voda
Živim je bićima potrebna voda u različitim životnim situacijama.
Klikom na pojedino područje pročitajte više o nekim organizmima koji su vezani za obalno područje i njihovim potrebama za vodom. Zatim riješite zadatak.
Živim bićima potrebna je voda u različitim životnim situacijama.
Klikom na pojedino područje
pročitajte više o nekim organizmima koji su vezani za obalno područje i njihovim potrebama za vodom.
Zatim riješite zadatak.
Obalno područje
Izgled obale određuju uvjeti koji ondje vladaju. Organizmi obalnoga područja najviše ovise o izmjeni razine . Kada je voda niska, pomoću štite se od isušivanja. Kada je razina vode visoka, onda životinje kreću u potragu za .
Životinje vodu trebaju kao dragocjenu tekućinu za popiti i utažiti žeđ. Vodu trebaju za različite procese koji se odvijaju u tijelu. Vodozemci ne mogu bez vode jer se u njoj i razmnožavaju. Voda im je neophodna za rast i razvoj potomaka. Neke će životinje u vodi boraviti tijekom cijeloga života. Dio životinja samo zalazi u vodu jer u njoj pronalazi hranu ili je koristiti za grijanje i hlađenje svoga tijela.
Slika 2.3.1.: Majmuni koriste toplu vodu kako bi se tijekom zimskih mjeseci zagrijali
Životinjama je potrebna voda.
Životinje piju vodu i ona im je potrebna za odvijanje procesa u tijelu.
Vodozemcima se u vodi razijaju i rastu potomci.
Neke životinje cijeli život provode u vodi. Dio životinja u vodi pronalazi hranu.
Životinje koriste vodu za, npr., grijanje ili hlađenje svoga tijela.
Slika 2.3.1.: Majmuni koriste toplu vodu kako bi se tijekom zimskih mjeseci zagrijali
Boravak u vodi je izazov
Ukoliko voda jezera ili rijeke ima nižu temperaturu od temperature tijela životinja, tada je potrebna zaštita da se njihovo tijelo ne smoči. Što mislite zašto je to bitno?
Ako je temepratura vode niža od temperature tijela životinja, tada je potrebna zaštita da se samo tijelo ne smoči.
Što mislite zašto je to bitno?
Kako se ne smočiti
Perje ptica koje uranjaju u vodu je vodonepropusno.
Pero ptica je premazano masnoćom, pa se ono neće smočiti u dodiru s vodom.
Kao što će perje ptica biti masno, isto će biti i dlaka kod sisavaca koji zalaze u vodu. Osim toga imati će i određenu količinu masnog tkiva. Bez tih prilagodbi životinje bi se prebrzo hladile, gubeći previše tjelesne temperature.
×
Perje ptica koje uranjaju u vodu je vodonepropusno.
Pero ptica je premazano masnoćom, pa se ono neće smočiti u dodiru s vodom.
Kao što će perje ptica biti masno, isto će biti i dlaka kod sisavaca koji zalaze u vodu. Osim toga imati će i određenu količinu masnog tkiva. Bez tih prilagodbi životinje bi se prebrzo hladile, gubeći previše tjelesne temperature.
Voda dobro prenosi toplinu. Upravo zbog toga boravak u hladnoj vodi nakon nekoga vremena može postati opasan. Promotrite promjenu temperature vode s obzirom na dubinu i pretpostavite što se događa s temperaturom tijela ronioca koji ulazi u vodu pri određenoj dubini.
Slika 2.3.2.: Promjena temperature vode s dubinom
Slika 2.3.3.: Ronjenjem u odijelu čovjek štiti svoje tijelo od niskih temperatura u vodenom okolišu. Kako će se zaštiti životinje?
Voda dobro prenosi toplinu.
Boravak u hladnoj vodi nakon nekoga vremena može postati opasan.
Promotrite promjenu temperature vode s obzirom na dubinu.
Pretpostavite što se događa s temperaturom tijela ronioca koji ulazi u vodu pri određenoj dubini.
Slika 2.3.2.: Promjena temperature vode s dubinom
Slika 2.3.3.: Ronjenjem u odijelu čovjek štiti svoje tijelo od niskih temperatura u vodenom okolišu. Kako će se zaštiti životinje?
Uroni, izroni
Prilagodbe životinja za kretanje kroz vodu
Ribe se kreću perajama. Osim toga mogu imati i plivaći mjehur. On se puni zrakom. Kada je napunjen, tijelo ribe se podiže. Pražnjenjem plivaćeg mjehura tijelo ribe se spušta.
Žabe imaju plivaće kožice između prstiju. One omogućuju brže plivanje.
Ptice koje plivaju mogu između prstiju imati plivaće kožice. One im obogućuju bolje, brže plivanje.
×
Ribe se kreću perajama. Osim toga mogu imati i plivaći mjehur. On se puni zrakom. Kada je napunjen, tijelo ribe se podiže. Pražnjenjem plivaćeg mjehura tijelo ribe se spušta.
Žabe imaju plivaće kožice između prstiju. One omogućuju brže plivanje.
Ptice koje plivaju mogu između prstiju imati plivaće kožice. One im obogućuju bolje, brže plivanje.
Tijekom ljeta možete uživati u igri u moru s napuhanim, plastičnim igračkama. Pokušate li ih uroniti u more, ma koliko se god trudili, one kao da pružaju otpor i izrone iz vode. Razlog zašto izrone jest taj što je u njima zrak koji ima manju gustoću od vode. Drugi je razlog sila koja predmete u vodi izbacuje prema površini vode. Ta sila naziva se uzgon.
Slika 2.3.4.: Djeluje li uzgon na prikazane predmete?
Uzgon omogućuje lagano kretanje u vodi životinjama koje imaju veliku masu. Tako se, npr., kitovi i tuljani mogu nesmetano kretati iako imaju velika tijela i veliku ukupnu masu. Razmislite koje bi poteškoće imale te životinje kada bi se pokušale kretati po tlu?
Igrajući se s napuhanim, plastičnim igračkama, sigurno ste zamijetili da one uvijek isplivaju na površinu vode.
Zrak u njima ima manju gustoću od vode. Zbog toga se one održavaju na vodi i ne tonu.
Sila koja predmete u vodi izbacuje prema površini vode naziva se uzgon.
Slika 2.3.4.: Djeluje li uzgon na prikazane predmete?
Uzgon omogućuje lagano kretanje u vodi životinjama koje imaju veliku masu.
Životinje s velikom masom, primjerice kitovi i tuljani, mogu se nesmetano kretati u vodi.
Koje bi poteškoće imali kitovi i tuljani kada bi se pokušali kretati po tlu?
Riblji mjehur
Jedna od prednosti koja olakšava kretanje nekim ribama jeste riblji mjehur. Jeste li se ikada zapitali kako on pomaže ribama? Proučite animaciju i riješite zadatke u nastavku.
Kada je riba bliže površini, plivaći mjehur je
.
Kada je riba bliže dnu, plivaći mjehur je
.
Osim mjehura u kretanju ribama pomažu i sila
kada se kreću prema površini te sila
kada se kreću prema dnu.
Različiti stilovi plivanja
U vodi žive različite skupine organizama koje su razvile različite prilagodbe za kretanje.
Ribe se za kretanje kroz vodu uglavnom služe perajama.
Pogledajte videozapis o kretanju riba.
Različite skupine organizama razvile su različite prilagodbe za kretanje.
Ribe se za kretanje kroz vodu uglavnom služe perajama.
Pogledajte videozapis o kretanju riba.
Videozapis započinje prikazom ribe bijele boje sa žutim i narančastim dijelovima iznad oka, na perajama i u blizini repa. Oblik njezinoga tijela je vretenast.
Zatim se prikazuje morski okoliš, plove malih riba i iznad njih riba koja se smatra najbržom na svijetu. Njezin oblik tijela je duguljast te ima veliku leđnu peraju. Vidi se više riba ove vrste u videozapisu.
U nastavku videozapisa prikazan je ronilac s opremom za ronjenje na svojim leđima, a u pozadini njega vidi se velika riba manta. Manta je crne boje s gornje strane tijela, a bijele boje s donje strane tijela. Njezine peraje izgledaju kao krila neke velike ptice. Vidi se sporo plivanje mante u prvom planu.
Zatim se prikazuje morski konjic koji je naziv dobio jer oblikom svoga tijela podsjeća na kopnenog konja i po vanjskom izgledu se jako razlikuje od drugih riba. Prikazan je mužjak koji se sporo kreće i iz njegovog dijela tijela koji je poput tobolca izlaze mladi morski konjici zmijolikoga oblika.
U videozapisu je prikazana zatim površina mora i ribe koje izranjaju na površinu, izgleda kao da pomoću svojih širokih peraja lete zrakom i onda uranjaju u more.
Promotrite slike te za svaku prikazanu vrstu razmislite koja je njihova posebnost.
Opišite kako im njihova građa omogućuje kretanje kroz vodu. Koje od navedenih vrsta imaju peraje za brzo kretanje, odnosno plivanje?
Promotrite slike te za svaku prikazanu vrstu razmislite koja je njihova posebnost.
Opišite kako im njihova građa omogućuje kretanje kroz vodu.
Koje od navedenih vrsta imaju peraje za brzo kretanje, odnosno plivanje?
Različiti stilovi plivanja
Morž je sisavac i diše plućima. On dobro pliva u vodi i u njoj pronalazi hranu. Dužina tijela može biti preko tri metra, a masa i do 800kg. Ima debelu kožu, ali ne i dlaku.
Vodene kornjače imaju noge za kretanje, a njihovi rođaci morske kornjače imaju peraje. Glavata želva je kornjača, diše plućima i ima peraje kojima se kreće kroz vodu, pliva. Kao i kornjače na kopnu ima oklop, može biti teška i do 120 kg. Za razliku od kopnenih srodnika, ona se može brže kretati.
Iako dupini nisu ribe, već sisavci oni za kretanje imaju peraje. Izvana izgledaju isto kao i riblje, ali unutrašnja građa im se razlikuje.
Ribe su najbolje prilagođene životu u vodi. Imaju peraje s kojima se kreću, a za uzimanje kisika iz vode imaju škrge. Sa svake strane glave nalazi se škržni poklopac.
Morski pas uzima kisik iz vode sa škrgama. Umjesto škržnog poklopca on sa svake strane ima škržne pukotine.
×
Morž je sisavac i diše plućima. On dobro pliva u vodi i u njoj pronalazi hranu. Dužina tijela može biti preko tri metra, a masa i do 800kg. Ima debelu kožu, ali ne i dlaku.
Vodene kornjače imaju noge za kretanje, a njihovi rođaci morske kornjače imaju peraje. Glavata želva je kornjača, diše plućima i ima peraje kojima se kreće kroz vodu, pliva. Kao i kornjače na kopnu ima oklop, može biti teška i do 120 kg. Za razliku od kopnenih srodnika, ona se može brže kretati.
Iako dupini nisu ribe, već sisavci oni za kretanje imaju peraje. Izvana izgledaju isto kao i riblje, ali unutrašnja građa im se razlikuje.
Ribe su najbolje prilagođene životu u vodi. Imaju peraje s kojima se kreću, a za uzimanje kisika iz vode imaju škrge. Sa svake strane glave nalazi se škržni poklopac.
Morski pas uzima kisik iz vode sa škrgama. Umjesto škržnog poklopca on sa svake strane ima škržne pukotine.
Dragocjena tekućina: voda za piće
Kopnene životinje piju vodu iz jezera, rijeka ili lokvica koje nastaju nakon kiše.
Životinje koje žive u područjima gdje vlada nedostatak vode skupljaju se oko pojilišta. Mjesto je to gdje se onda susretnu različite vrste životinja koje inače ne bi boravile na istome području.
Slika 2.3.5.: Skupljanje životinja oko pojilišta
Kopnene životinje uzimaju vodu iz jezera, rijeka ili lokvica koje nastaju nakon kiše.
Životinje u sušnim predjelima skupljaju se oko pojilišta.
Slika 2.3.5.: Skupljanje životinja oko pojilišta
Život s malo vode
Deve kao prilagodbu na život u sušnom području stvaraju zalihu masnoća iz kojih mogu dobiti vodu. Tu masnoću pohranjuju u području leđa: grbi.
Gušter će biti aktivan noću, njegov pokrov na tijelu spriječavat će gubitak dragocjene tekućine iz tijela.
Pustinjska lisica ima tijelo manje od svojih rođaka. Također će biti aktivna noću. Stvarat će vrlo malu količinu koncentrirane mokraće, a većinu vode unosi putem hrane. Velike uške će joj omogućiti bolju regulaciju tjelesne temperature u sušnim područjima.
U potrezi za vodom životinje mogu prevaljivati velike udaljenosti. Smatra se kako će vođa krda kod slonova biti najstarija ženka koja mora zna puteve do vode u sušnim periodima.
Biljke koje žive u sušnim područjima razvile su prilagodbe koje im omogućuju preživljavanje perioda bez vode. Kaktusi tako npr. imaju debele , mesnate stabljike u kojim se skladišti voda. Također korijenje je dugačko ne bi li prodrlo u dublje slojeve zemlje i time prikupilo vodu. Listovi kod kaktusa izgledaju kao iglice.
×
Deve kao prilagodbu na život u sušnom području stvaraju zalihu masnoća iz kojih mogu dobiti vodu. Tu masnoću pohranjuju u području leđa: grbi.
Gušter će biti aktivan noću, njegov pokrov na tijelu spriječavat će gubitak dragocjene tekućine iz tijela.
Pustinjska lisica ima tijelo manje od svojih rođaka. Također će biti aktivna noću. Stvarat će vrlo malu količinu koncentrirane mokraće, a većinu vode unosi putem hrane. Velike uške će joj omogućiti bolju regulaciju tjelesne temperature u sušnim područjima.
U potrezi za vodom životinje mogu prevaljivati velike udaljenosti. Smatra se kako će vođa krda kod slonova biti najstarija ženka koja mora zna puteve do vode u sušnim periodima.
Biljke koje žive u sušnim područjima razvile su prilagodbe koje im omogućuju preživljavanje perioda bez vode. Kaktusi tako npr. imaju debele , mesnate stabljike u kojim se skladišti voda. Također korijenje je dugačko ne bi li prodrlo u dublje slojeve zemlje i time prikupilo vodu. Listovi kod kaktusa izgledaju kao iglice.
Biljke i voda
Biljka vodu iz tla upija korijenom. Višak vode koji se ne upotrijebi za proces fotosinteze i prijenos tvari biljka će izbaciti iz svoga tijela van kroz lišće.
Možete napraviti pokus kojim ćete dokazati taj proces. Uzmite jednu biljku koja je posađena u manjoj posudi i zalijte ju. Stavite biljku s posudom u plastičnu vrećicu. Ljepljivom trakom pričvrstite vrećicu oko posude. Ostavite vrećicu na biljci tijekom jednoga dana.
Na unutarnjim stijenkama vrećice pojavit će se kapljice vode. Predložite kako biste povećali količinu vode koja će se pojaviti na stijenkama vrećice.
Biljka višak vode može izbaciti kroz list. Ukoliko biljka izbacuje vodu iz lista u obliku vodene pare, tada se taj proces naziva transpiracija. Ponekad se voda na listu biljke može zamijetiti u obliku kapljica a taj se proces naziva gutacija.
Slika 2.3.6.: Biljka može izbaciti višak vode i u obliku kapljica, a to se naziva gutacija
Tijekom jeseni listopadne biljke, poput bukve, hrasta ili oraha, odbace lišće. Odbacivanjem listova listopadno drveće štiti se od oštećenja koja bi nastala zbog nedostatka vode i niskih temperatura tijekom zime. Zimzeleno drveće, poput bora, jele ili ariša, ne prolazi taj proces. Njihovo je lišće maleno i na sebi ima zaštitni sloj voska koji sprječava gubitak vode.
U prostoru u kojem boravite vjerojatno imate i koju ukrasnu biljku. O njoj se trebate brinuti na način da joj osigurate sunčevu svjetlost, ponekad direktnu, a ponekad i sjenu, te određenu količinu vode. Sve vrste nemaju istu potrebu za vodom. Proučite na internetu koje su to biljke koje treba često zalijevati, a koje biljke koje trebaju vrlo malu količinu vode.
Biljka vodu iz tla upija korijenom.
Višak vode izbacit će iz svoga tijela van kroz otvore na lišću.
Napravite pokus.
Uzmite jednu biljku posađenu u manjoj posudi i zalijte ju.
Stavite biljku s posudom u plastičnu vrećicu.
Pričvrstite vrećicu s ljepljivom trakom oko posude.
Sve ostavite da miruje tijekom jednoga dana.
Na unutarnjim stijenkama vrećice pojavit će se kapljice vode.
Predložite kako biste povećali količinu vode koja će se pojaviti na stijenkama.
Biljka višak vode može izbaciti kroz otvore na listu u obliku vodene pare.
Taj proces naziva se transpiracija.
Ponekad biljka višak vode može izbaciti u obliku kapljica vode na listu biljke.
Taj proces naziva se gutacija.
Slika 2.3.6.: Biljka može izbaciti višak vode i u obliku kapljica, a to se naziva gutacija
Listopadne su biljke bukva, hrast ili orah. Listopadno drvećeodbacuju lišće u jesen. Tako se štite od oštećenja koja bi nastala zbog nedostatka vode i niskih temperatura tijekom zime.
Zimzeleno je drveće bor, jela ili ariša. Zimzeleno drveće, ne odbacuje lišće.
Njihovo je lišće maleno i ima zaštitni sloj voska.
Vjerojatno imate ukrasnu biljku.
Trebate joj osigurati sunčevu svjetlost i vodu.
Biljke nemaju istu potrebu za vodom.
Proučite na internetu koje su to biljke koje treba često zalijevati.
Za kraj…
Sva živa bića u svome tijelu sadrže određenu količinu vode. Ta se voda neprestano izmjenjuje. Povezanost živih bića s vodom moguća je i jer su se prva živa bića razvila u vodi. Iz tih organizama razvili su se razni drugi organizmi, od kojih su neki svoj razvoj nastavili u vodi, dok su se drugi prilagodili životu na kopnu.
Sva živa bića u svome tijelu sadrže određenu količinu vode.
Voda se neprestano izmjenjuje.
Povezanost živih bića s vodom postoji i jer su se prva živa bića razvila u vodi.
Od tih organizama razvili su se razni drugi organizmi dobro prilagođeni životu na kopnu.
Neki su od njih ostali u vodi, a neki su se razvijali na kopnu.
1/9
Kako se naziva oblik kretanja koji je najčešće zastupljen kod životinja koje žive u vodi?
✓×
Ispravan odgovor:
Kako se naziva oblik kretanja koji je najčešće zastupljen kod životinja koje žive u vodi?
2/9
Što će između prstiju, na nogama imati životinje koje se kreću kroz vodu npr. žaba?
✓×
Ispravan odgovor:
Što će između prstiju, na nogama imati životinje koje se kreću kroz vodu npr. žaba?
3/9
S čime je obloženo perje i dlaka životinja koje zalaze u vodu?
4/9
Koja sila će omogućiti kitu usanu, kao jednoj od najvećih životinja da se bez većih poteškoća kreće kroz vodu?
✓×
Ispravan odgovor:
Koja sila će omogućiti kitu usanu, kao jednoj od najvećih životinja da se bez većih poteškoća kreće kroz vodu?
5/9
Za što ribama služi plivaći mjehur?
6/9
Ukoliko je u okolišu hladno, temperatura oko 0⁰C tada će se pojaviti na listu kapljica vode.
7/9
Koju prilagodbu neće imati žvotinje koje žive u predjelima kojima je manjak vode?
8/9
Peraje kod riba i morskih sisavaca imaju istu građu.
9/9
Kako se nazivaju procesi izbacivanja vode iz biljke ?
.jpg)
.jpg)
