Zasigurno ste se pitali kako je moguće da za neke vrste imamo čitave razvojne nizove fosilnih ostataka, a za neke druge samo puke pretpostavke kako su izgledale? U slijedećem istraživanju koristit ćemo tvari iz svakodnevnog života i pokušat ćemo dočarati kako različiti načini fosilizacije mogu utjecati na očuvanost uzoraka.
Potreban materijal: voda, pijesak, pileće kosti, komadić mesa, ljušture školjkaša, gips, žlica, tvrde plastične posude (npr. prazna ambalaža mliječnih proizvoda poput svježeg sira).
NAPOMENA! Istraživanje može potrajati par dana pa pripremi ukućane.
Opis izvedbe:
Komadić mesa stavite u plastičnu posudu, prelijte ga vodom te istu stavite u zamrzivač dok se potpuno ne zaledi.
Pileću kost držite dan, dva na sunčanom dijelu dvorišta/balkona.
Pomiješajte gips s vodom - dio ulijte u plastičnu posudu. Utisnite ljušture školjkaša. Lagano pospite pijeskom te prelijte ostatkom gipsa. Ostavite dok se potpuno ne stegne.
Pretpostavite što će se dogoditi sa ova tri uzorka. Možete pretpostaviti i koji od njih će ostati najbolje sačuvan.
| Uzorak | Način čuvanja | Pretpostavka |
1. Koji uzorak ostao je najbolje sačuvan? Je li vaša pretpostavka bila točna?Izvadite uzorke iz medija u kojem su bili sačuvani (led, gips) te usporedite s uzorkom koji je držan na zraku.
2. Jesu li se bolje sačuvali “tvrdi” ili “meki” uzorci?
3. Što bi se dogodilo s mesom kada bi se led više puta odledio i ponovno zaledio?
4. Jeste li imali poteškoća s obranom uzorka koji se sušio na sunčanom području?
5. Mogu li druge životinje omesti fosiliziranje organizama?
Ukoliko želite saznati više o razvojnim nizovima proučite sadržaje na poveznici - https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/4b5c92b2-f238-47a7-87b1-6ff270404d34/biologija-7/m01/j04/index.html