Jeste li znali da su arheolozi na Vučedolskom sloju u Vinkovcima prije nekoliko desetljeća pronašli kalendar čiji je nastanak datiran prije 2600. godine pr. Kr.? Kalendar prikazuje razdoblja nastupanja godišnjih doba i najpotpuniji je indoeuropski kalendar. Nastao je u isto vrijeme kada i sumerski i egipatski kalendar, ali ne predstavlja njihovu kopiju jer je utemeljen na podatcima vidljivim na našem geografskom položaju (sjevernoj 45. paraleli). Ono što je važno jeste da klimatski uvjeti koji odgovaraju toj zemljopisnoj širini imaju kao posljedicu četiri godišnja doba. Zviježđa koja simboliziraju pojedina godišnja doba prikazana su simbolima na ukrasnoj posudi.
1. Proljeće: Orion i Sunce
2. Ljeto: Plejade, Kasiopeja i Labud
3. Jesen: Plejade, Blizanci i Ribe/Pegaz
4. Zima: Plejade, Blizanci, Ribe/Pegaz, Kasiopeja i dominantno zimsko zviježđe Orion
Svako godišnje doba bilo je obilježeno zviježđem na nebu i odgovarajućim klimatskim uvjetima. Iako se mi danas još uvijek držimo fiksnih datuma koji su postavljeni davno kao znakova za početak godišnjih doba, trebamo li napraviti reviziju i poslušati prirodu i što nam ona ima za reći.
Istražimo i otkrijmo zajedno! Prije nego krenemo, nemojte zaboraviti postaviti pretpostavku.
Potreban pribor i materijal: pristup internetu, računalo i dobra volja.
Tijek istraživanja:
Nakon proučavanja dobivenih rezultata odgovorite na pitanja u nastavku.