Mnogi evolucionisti, antropolozi i mnogi drugi znastvenici posvetili su svoj život potrazi za podrijetlom čovjeka. Naša povijest i naša evolucija oduvijek su nas zanimali, a istražujući našu prošlost tražili smo i odgovore o nama samima. Neupitno je da danas imamo mnogo više informacija o našemu podrijetlu nego li smo imali prije stotinu godina, a isto je tako neupitno i da mnogo toga još ne znamo. S druge strane, neki znanstvenici okrenuli su se u sasvim drugom smjeru i istražuju čovjekovu budućnost, njegovu buduću evoluciju. Što nas čeka u nadolazećem vremenu? Hoćemo li se i kako ćemo se mijenjati? Kako ćemo izgledati za, primjerice, milijun godina?
Kratki je odgovor da ne znamo. Evolucija je nepredvidljiva, što zbog nasumičnih mutacija koje nam mijenjaju gensku varijabilnost, što zbog nepoznatih uvjeta u okolišu koji bi provodili prirodnu selekciju. Doduše, postoji nekoliko temeljnih predviđanja koji nam ukazuju na mogući razvojni put u našoj budućnosti.
Mnogi smatraju kako se više nećemo mnogo mijenjati. Selekcijski pritisci okoliša više nas ne zabrinjavaju kao prije: civilizacijski napretci dali su mnogima sigurni krov nad glavom, više nego dovoljno hrane i medicinske potrepštine koje su eliminirale mnoge bolesti. Životni se vijek višestruko produljio. Nadalje, u današnje doba globalizacije, jedan od temeljnih čimbenika specijacije nestao je – geografska izolacija
Drugi smatraju da ljudi i dalje evoluiraju i da će evoluirati i dalje. Spolni odabir i dalje igra važnu ulogu pri razmnožavanju čovjeka. Osobine koje daju prednost za preživljavanje sve su češće u obliku nekih društvenih i emocionalnih vještina. Brojno je potomstvo uz povoljne osobine također imalo važnu ulogu pri prirodnoj selekciji.
Treći pak smatraju da promjene u tijeku evolucije uopće nisu bitne jer su veoma spore. Tehnološki je napredak jetoliko brz da bi mogao imati znatno veći utjecaj na ljude od prirodne selekcije. Iako su neki od tih tehnoloških napredaka još u svome začeću, teško je predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati i kako će utjecati na našu budućnost. Genetičko inženjerstvo, kloniranje, umjetna inteligencija, povezivanje računala i ljudskoga mozga samo su neke od njih.
Kakva nas god budućnost čeka, jedno je ipak sigurno: čovjek je uvijek značajno utjecao na vlastitu evoluciju i vlastiti razvoj tijekom cijele povijesti. Svojom je kreativnosti i snalažljivosti zaobišao mnoge prirodne prepreke i postao dominantnom vrstom današnjice. Čovjek će tako utjecati na vlastitu evoluciju i u budućnosti; pitanje je samo na koji način.