Eduard Slavoljub Penkala (1871. do 1922.)
Njegovo djelo obuhvaća 80-tak izuma koji su postali svojina cijelog svijeta. Neki od revolucionarnih izuma ing. Slavoljuba Penkale su mehanička olovka, nalivpero s krutom tintom, termofor i termos boca, kočnice za vagone, prislušni uređaji i mnogi drugi. Njegov najveći i najpoznatiji izum je automatska mehanička olovka koja je dobila naziv po njegovom prezimenu (penkala). 1906. započinje suradnju s Edmundom Mosterom i zajedno grade u Zagrebu novu tvornicu pod imenom Penkala-Edmund Moster & Co., danas poznatu kao TOZ Penkala Zagreb.
Nešto poslije mehaničke olovke (kemijska olovka), Penkala patentira prvo nalivpero s krutom tintom. Osim što se naziv penkala, pod kojim je prodavana mehanička olovka, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, danas se često u žargonu koristi taj naziv čak i za nalivpero.
Faust Vrančić (1551. – 1617.)
Još jedan od poznatih hrvatskih izumitelja. Najpoznatiji Vrančićev izum je prvi funkcionalni padobran za koji se pretpostavlja da ga je i isprobao skokom s jednog tornja u Veneciji. Svoj izum detaljno je prikazao u knjizi Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina pod nazivom leteći čovjek (Homo volans).
Slika prikazuje pravokutni drveni okvir na kojem je razapeta tkanina o koju je ovješen padobranac što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima, ali se istovremeno i razlikuje od njih svojom konstrukcijom.
Danas postoje različiti oblici padobrana. Obično su u obliku kupole, ali oblik može varirati, pa mogu biti pravokutnog oblika, u obliku obrnute kupole i dr. Padobrani se razlikuju prema namjeni.
Prvi su se padobrani izrađivali od svile, a današnji su isključivo od sintetske tkanine.
Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata. Nosili su je još rimski vojnici kao maramu. Europom, a kasnije svijetom, raširila se posredstvom hrvatskih vojnika u 17. stoljeću koji su je nosili kao sastavni dio vojne odore, u obliku široke vratne marame. Hrvatski vojnici sudjelovali su u Tridesetgodišnjem ratu kao vojnici Hrvatske regimente Louisa XIV. Ubrzo su novi odjevni predmet preuzeli na francuskom dvoru i nosili ga a la Croate što znači na hrvatski način. Otuda današnji naziv kravata.