Započnite aktivnost „Igrom poruka“. Pustite glazbu, primjerice The Best of Classical Music. Objasnite učenicima kako ćete glazbu nekoliko puta zaustaviti. U trenutku kad glazba stane, oni učenici koje će nastavnik prozvati, nešto će trebati napraviti. U stankama uputite redom poruke: prvo jednu jasnu, jednoznačnu i trenutno ostvarivu (npr. Svi učenici koji danas imaju crvene majice neka čučnu tri puta), potom jednu jasnu i jednoznačnu, ali trenutno neostvarivu (npr. Svi učenici čije ime počinje slovom M neka nam odsviraju nešto na klaviru), treća poruka neka bude nejasna, koja se može različito tumačiti (npr. Svi učenici koji su rođeni zimi neka se lijepo ponašaju), onda jedna neostvariva (npr. Svi učenici koji imaju brata ili sestru neka se počešu koljenom po leđima) i na kraju recite jednu nejasnu i negativno određenu poruku (npr. Svi učenici koji idu u ovaj razred neka me ne zaborave). Porazgovarajte s učenicima o tome jesu li im sve poruke bile jasne i je li ih bilo moguće izvršiti. U raspravi zaključite kakve moraju biti poruke koje je moguće izvršiti (jasne, jednoznačne i ostvarive) jer na taj način možemo smanjiti nesporazume u komunikaciji i svađe.

Formirajte parove za „Crtanje po uputama“. Jedan učenik u paru crta, a drugi daje upute. Okrenuti su leđima jedan drugom. Učeniku koji daje upute dajte crtež i zadatak da ga opisuje na što objektivniji i jasniji način kako bi ga učenik koji crta što bolje nacrtao. Crtež možete pripremiti koristeći alat Google Crteži. Neka se sastoji od geometrijskih likova, crta i strelica (bez ispune). Učenici koji crtaju smiju postavljati pitanja. Na kraju rada usporedite napravljene crteže s predloškom. Upitajte učenike koji su crtali, što im je u zadatku bilo najteže, a učenike koji su davali verbalne upute koliko su im pitanja učenika koji su crtali pomogla u davanju uputa. Potaknite učenike da izvedu zaključke o tome zašto i koliko je važno aktivno slušanje u svakodnevnoj komunikaciji i koja je njegova uloga u sprečavanju izbijanja nesuglasica i sukoba. Svoje ideje o tome što je aktivno slušanje, a što nije, učenici neka zapišu na online Padlet zid u kojem ste pripremili dva stupca: “aktivno slušanje JE” i “aktivno slušanje NIJE”.

Aktivno slušanje neka isprobaju kroz „Vođenje osobe koja ne vidi“. Formirajte nove parove npr. u paru su učenik i učenica ili u paru su dvoje učenika različite visine. Razmjestite klupe u učionici tako da razmještaj nije pravilan, ali je moguće zaobilaženjem klupa proći s jednog kraja učionice na drugi. Jednom od učenika u paru ćete zavezati oči, a zadatak je drugog učenika da ga vodi verbalnim uputama s jednog kraja učionice do drugog uz što manje sudaranja s klupama. Podsjetite učenike na to kakve bi trebale biti poruke kojima će voditi svoje kolege.

Porazgovarajte na kraju o razlici između agresivnog (nasilnog) govorenja i asertivnog govorenja (u kojem se zauzimamo za sebe, pri čemu poštujemo druge). Poučite ih kako se formiraju Ja poruke U alatu Wizer napravite interaktivni radni listić s tablicom u kojoj su primjeri trodjelnih asertivnih poruka i ponudite učenicima da ju ispune. Tablica neka se sastoji od stupaca “problem”, “opis ponašanja”, “izražavanje osjećaja”, “stvarne posljedice”. Za svaki redak popunite stupac “problem” i još dva od preostalih stupaca, a jedan ostavite učenicima da ispune. Komentirajte zajedno rješenja. Moderirajte raspravu kako bi učenici mogli zaključiti o povezanosti između kvalitetnih komunikacijskih vještina i nenasilnog ponašanja.

Da biste učenike upoznali s forum-kazalištem, organizirajte gledanje snimke predstave "Fotka” odigrane u Učeničkom domu u Čakovcu. Predstava se bavi vršnjačkim nasiljem u virtualnom prostoru, a ulogu džokera imao je glumac Davor Dokleja.

Zatim učenicima predstavite problem koji će oni istražiti i dramski prikazati: nasilje u maloljetničkim vezama. S učenicima sjednite u krug i zamolite ih da najprije samostalno promisle jesu li kad iskusili nasilje u vezi ili svjedočili nasilnoj vezi. Nakon toga učenici u paru razmjenjuju iskustva, a zatim s obližnjim parom uspoređuju primjere. Na kraju svaki predstavnik grupe ukratko sažima što je grupa zaključila i s kojim se iskustvima susrela te ih predstavlja svim učenicima i voditelju družine.

Nakon toga podijelite s njima poveznicu na brošuru Nasilne veze su bezveze u kojoj će učenici pronaći dovoljno informacija o kvalitetnim i lošim maloljetničkim vezama te savjete kako te veze poboljšati. Učenici nakon čitanja brošure, razgovarajući u krugu, određuju dramske likove, imenuju ih, određuju tijek događaja i vrstu nasilja koje će prikazati te određuju tko će u vezi biti tlačitelj, a tko žrtva, koji će likovi biti promatrači, a koji pomagači. Zajednički rade na likovima radom na vrućem stolcu pri čemu svaki lik treba ispričati svoju osobnu povijest i iznijeti svoj pogled na situaciju u kojoj se nalazi. Drugi učenici pomažu mu izgraditi lik postavljanjem pitanja koja produbljuju i proširuju uvid u događaje koji su uvjetovali sadašnje stanje kao i osobine ličnosti koje dopuštaju to stanje. Kad su oblikovali svoj lik, učenici prikazuju najprije zamrznuti prizor tlačenja, pa ga nakon toga oživljavaju i tako polako nastaje predstava koju će prikazati drugim učenicima svoje škole na prigodan datum: npr. Valentinovo ili Dan ružičastih majica.

U ulozi džokera ili moderatora predstave možete nastupiti vi ili to može biti učenik koji već ima iskustva s igranjem forum-kazališta. Odabrani učenik će najaviti predstavu, a potom i moderirati rad s publikom. Zadaća je džokera poticati publiku da se uključi u predstavu i pokuša promijeniti tijek događaja te pomoći žrtvi, ali ne tako da izazove novo nasilje, fizičko ni verbalno. Na kraju predstave forum-kazališta svi sudionici trebaju komentirati svoje doživljaje te mogu ispuniti kratak upitnik koji će dramska grupa pripremiti za njih. Taj upitnik može biti izrađen aplikacijom Google Forms.

Učenike upoznajte s Thomasovim teoremom: „Ako ljudi definiraju situaciju kao realnu onda je ona realna u svojim posljedicama.”

Kako bismo manje ulazili u konfliktne situacije, odnosno uspješnije rješavali konfliktne i neugodne situacije, bitno je razumjeti pozicije/gledišta drugih ljudi. Kada sagledamo situaciju iz pozicije druge osobe, možda se i dalje nećemo s njom slagati, ali ćemo razumjeti od kuda dolaze njezina uvjerenja i na taj način ostaviti mogućnost za daljnju komunikaciju.

Upitajte učenike je li im se ikada dogodilo da im je nastavnik rekao da ne znaju dovoljno i dao im lošiju ocjenu od očekivane, iako su baš dobro znali. Neka se prisjete kako su se osjećali u tom trenutku, kako su reagirali i zašto. Možda su bili ljutiti pa čak i povisili ton na nastavnika jer su osjećali nepravdu. Neka zatim razmisle jesu li ikada pokušali razumjeti nastavnikovo ponašanje i shvatiti zašto je njihovo znanje ocijenjeno, po njima, lošom ocjenom.

Kako bi što bolje razumjeli takve i slične situacije potaknite učenike da vam se pridruže u osvještavanju pozicije drugih ljudi kroz vježbu igranja uloga. Učenike zamolite da se svatko sam za sebe prisjeti situacije u kojoj se osjećao neshvaćenim i zbog toga nije mogao nastaviti interakciju s drugom osobom. Neka se prisjete kako su se osjećali. Svoje misli neka razmjene u paru. Kako bi se osjećali ugodno dok izvode ovu vježbu, dobro bi bilo da sami formiraju parove.

Na podu neka nacrtaju kredom dva kruga. Jedan krug predstavlja osobu s kojom je bila prekinuta interakcija, a drugi učenika koji igra uloge. Objasnimo na primjeru konflikta između Profesora i Učenika. Učenik prvo ulazi u krug Profesora i samostalno igra ulogu Profesora (monolog). Zatim izlazi iz kruga, radi kratku pauzu, pa ulazi u drugi krug u kojem igra ulogu Učenika. Drugi učenik iz para promatra „igrača uloga“ i potiče ga da se uživi u ulogu osobe s kojom teško surađuje ili je u konfliktu. Zatim drugi učenik iz para igra svoje uloge s obzirom na problem koji on ima.

Ispočetka je vrlo važno da ulaze u nacrtane krugove kako bi stvorili jasnu sliku kada su u kojoj ulozi. Između prelazaka iz jednog u drugi krug neka naprave kratku pauzu. Objasnite im da se, kada ulaze u krug gdje igraju ulogu druge osobe, moraju najbolje što mogu uživiti u ulogu te osobe opisujući situaciju kako je ta osoba opisuje, obrazlažući i dajući argumente koje ta osoba daje, razmišljati i ponašati se kao ta osoba. Kad su u ulozi druge osobe neka sagledavaju situaciju samo iz kuta te druge osobe.

Upozorite učenike da će im na početku biti teško uživjeti se u ulogu druge osobe, ali s vremenom će postati bolji i neće morati crtati krugove na podu, već će moći ući u ulogu drugoga bez crtanja krugova.

Neka učenici, s istim parovima s kojima su radili vježbu, izrade digitalni plakat koristeći alat Canva i sažeto prikažu što su naučili te izraze svoj stav kako se treba ponašati kako bi i druge osvijestili koliko je bitno prepoznavati i razumijevati perspektive drugih za ostvarivanje uspješne interakcije.

Poslušajte s učenicima pjesmu Kad bi svi…, pa povedite razgovor o vrstama sukoba s kojima su se tijekom svoga života susretali i s kojima se susreću. Porazgovarajte kako su reagirali u tim slučajevima i jesu li uvijek uspjeli naći mirno rješenje. Ako nisu uspjeli, neka navedu, što misle: zašto nisu? A ako jesu, što misle: zašto su uspjeli? Koje su, prema njihovom mišljenju, vještine potrebne za mirno rješavanje sukoba? Nakon što učenici iznesu svoje odgovore, najčešće sukobe i potrebne vještine, neka nastavnik zabilježi u zajednički prostor koji je otvorio u aplikaciji Teams za planiranje projekata, praćenje razvoja, formiranje timova i raspodjelu ljudskih resursa iz Office365 paketa.

Upoznajte zatim učenike s principima medijacije. Uputite ih da dobro istraže stranice Centra za medijaciju i izdvoje ono što smatraju ključnim za vještinu mirenja. Izdvojene ključne vještine neka podijele u Teams grupi. Budući je riječ o specifičnoj aktivnosti koja je delikatna jer je proces mirenja sam po sebi osjetljiv, za vođenje ove aktivnosti nužno je da nastavnik kao supervizor aktivnosti prođe obuku Centra za medijaciju. Predlažemo da se organizira posjet učenika Centru te njihova edukacija u medijaciji. Edukaciju možete organizirati u Centru, u školi ili na daljinu uz pomoć videopoziva koristeći npr. Teams.

Neka učenici izrade poster s temeljnim postulatima medijacije koristeći neki od digitalnih alata, npr. Canva i izlože ga u učionici u kojoj izvode aktivnost.

Kako bi se učenici “izvještili” u medijaciji neka vježbaju različite igre uloga koje će prikazivati situacije u kojima je došlo do sukoba. Recite učenicima da prikažu realne situacije u kojima su se oni osobno našli ili netko tko je njima blizak. Situacije sukoba kratko odigraju ispred ostalih učenika, a “gledatelji” nude mirna rješenja prikazanih sukoba. Umjesto stvarnih situacija za vježbanje medijacije možete učenicima zadati da pronađu primjere povijesnih sukoba. Neka istraže što je prethodilo sukobu i kako je do njega došlo pa, sukladno principima medijacije, pokušaju osmisliti rješenje koje ne bi dovelo do navedenog sukoba.

Kada ste sigurni da su učenici usvojili osnove medijacije, podijelite ih u grupe. Svakoj grupi dodijelite jednu hipotetsku situaciju, poput sljedeće:
Marija je učenica trećeg razreda gimnazije i ne voli kemiju. Tijekom svog dosadašnjeg obrazovanja nije se baš trudila sudjelovati na nastavi, a njezina nastavnica redovito vodi bilješke o njezinoj aktivnosti i neradu. No, u posljednje vrijeme Marija ozbiljno razmišlja o tome da upiše Veterinarski fakultet. Kako je jedan od predmeta koji se traži za upis na taj fakultet kemija, Marija je odlučila promijeniti pristup radu. Stoga se jako dobro pripremila za test koji su pisali i dobila je ocjenu odličan. Nastavnica, slijedom dosadašnjih Marijinih ocjena iz kemije, ne vjeruje da je sama riješila test te je optužuje za prepisivanje i da joj ocjenu nedovoljan. Marija je strašno ljutita na nastavnicu i svašta joj kaže, a nastavnica pored svega inzistira da joj se dodijeli i odgovarajuća pedagoška mjera. Marija nakon toga bijesna napušta učionicu i odlazi se požaliti ravnateljici škole.

Grupe trebaju predložiti rješenje sukoba/situacije uključujući novostečeno znanje. Upitajte ih kako bi oni, s obzirom na novostečeno znanje riješili dodijeljeni im sukob/situaciju. Neka predlože rješenje problema s kojima će sve strane koje su uključene biti zadovoljne.

Svoj poster s temeljnim postulatima medijacije mogu obogatiti primjerima i izvjesiti u zajedničkom prostoru škole.

Upitajte učenike na što ih asociraju pojmovi stigma i stigmatizacija. Prikupite odgovore pomoću alata Mentimeter (Oblak riječi). U kojem kontekstu najčešće nailaze na ove pojmove? Doživljavaju li ih kao pozitivne ili kao negativne? Raspravite u razredu odgovore na ova i slična pitanja. Zatim neka istraže uz koje se sve bolesti pojavljuju pojmovi stigma i stigmatizacija. Zamolite ih neka navedu poznate primjere stigmatizacije s kojima se su se susreli u vlastitoj okolini. Također ih upitajte znaju li što mogu učiniti u takvim situacijama.

Organizirajte volontersku akciju “Znanjem protiv mita”. Odaberite nekoliko (4-5) bolesti koje su potaknule najveću raspravu oko stigmatizacije oboljelih i podijelite učenike u toliko grupa. Svaka grupa neka istraži detaljnije: što uzrokuje određenu bolest i koji su njezini simptomi, postoji li lijek i koje su mjere prevencije, zbog čega su oboljeli stigmatizirani, koje posljedice trpe zbog stigmatizacije te može li im se pomoći i kako.

Uputite učenike na mjerodavne institucije i osobe, npr. Zavod za javno zdravstvo, liječnike obiteljske medicine ili specijaliste za određene bolesti, udruge koje brinu o pravima oboljelih, roditelje oboljele djece ili same oboljele osobe (ako bolest koju istražuju nije zarazna). Prije posjeta, učenici u grupama neka osmisle pitanja za intervju i predstave ih ostalim grupama. Zajednički dogovorite nekoliko ključnih pitanja na koja bi odgovore trebale dobiti sve grupe, bez obzira o kojoj se bolesti radi. Zatražite pritom učenike da oblikuju pitanja na način kojim neće povrijediti sugovornika i kojim će očuvati i svoj i njegov integritet te zaštititi identitet oboljeloga. Svakako bi trebali, ako bolest nije zarazna, provesti neko vrijeme s oboljelima i pomoći im u svakodnevnim aktivnostima ili u organizaciji slobodnog vremena. Nakon što učenici u grupama prikupe i obrade odgovore, zajednički neka osmisle oblik u kojem će koristeći alat Adobe Spark predstaviti svoje rezultate (poster, infografika, prezentacija, mrežna stranica, video...). Ako ste u mogućnosti, organizirajte, u dogovoru s nekom udrugom ili lokalnom zajednicom, u okviru obilježavanja Međunarodnog dana volontera, 5. prosinca, akciju “Znanjem protiv mita”. Učenici uključeni u aktivnost neka održe prezentacije i predstave rezultate istraživanja, organiziraju okrugle stolove s gostima (liječnicima, obiteljima oboljelih) ili osmisle druženje s oboljelima.