Aktivnost provedite u nekoliko koraka:

KORAK 1. Samoopažanje učenika (kao metoda istraživanja u psihologiji)

Na početku aktivnosti pitajte učenike kako se danas osjećaju (sretno, zadovoljno, ljutito, iznenađeno….) i naglasite da su osjećaji važna sastavnica naših života. Neki su nam više, a drugi manje ugodni, ali svi imaju svoju evolucijsku ulogu i pomažu nam u prilagodbi. Koje sve emocije povezuju sa školom? Kakve emocije prate školsko ispitivanje i provjeru znanja? Potaknite učenike da se sjete neke nedavne ispitne situacije i svoga osjećaja anksioznosti u toj situaciji. Razgovarajte o tome u kojim sve situacijama kod sebe primjećuju anksioznost (školsko ispitivanje, sport, javni nastup, govor pred nepoznatima). Razlikuje li se osjećaj i manifestacija anksioznosti s obzirom na situaciju? Poznaju li nekoga tko nema strah od ispitivanja ili ga ima samo malo?

KORAK 2. Podjela u grupe i plan rada

Podijelite učenike u tročlane grupe tako da u svakoj bude barem jedan učenik koji je izjavio da je doživio izrazitu anksioznost u ispitnoj situaciji. Svaka grupa će se baviti jednim od aspekata anksioznosti (emocije, misli, ponašanje, tjelesni znakovi). Učenici svoja zapažanja o tome kakve emocije, kakve misli, kakva ponašanja i kakve tjelesne promjene prate anksioznost mogu zapisati na unaprijed pripremljenu Google Jamboard ploču. Ploču vizualno podijelite prema temama (emocije, misli, ponašanje, tjelesni znakovi) dodavanjem okvira za svaki aspekt koji se obrađuje. Nakon što su napravili svoj zapis (npr. o tome kakve emocije prate anksioznost), članovi grupa imaju zadatak pogledati zapise ostalih grupa. Neka odaberu neki od zapisa i na okvir svojih kolega napišu na koji si način oni pomažu u situacijama kada su anksiozni, uzimajući u obzir aspekt anksioznosti za koji su kolege pisali zapažanja. U tu svrhu predložite učenicima da članovi iste grupe zapisuju objave istom bojom.

KORAK 3. Prezentacija grupnog rada i izvođenje zaključaka

Na kraju grupnog rada, dobra i učinkovita iskustva koja pomažu smanjenju anksioznosti treba istaknuti i podijeliti sa svim učenicima u razredu. Usmjeravajte učenike na zaključke o tome kojim se sve postupcima može utjecati na smanjenje anksioznih misli, emocija i tjelesnih promjena koje prate anksioznost. Što od toga mogu učiniti sami, a u čemu mogu tražiti podršku svoje okoline? Potaknite ih i na razmišljanje o tome kako korištenje ovih strategija za smanjenje anksioznosti pozitivno utječe na njihovo samopoštovanje, odnosno poboljšava sliku o sebi kao učeniku. Istaknite ove zaključke na novom okviru GoogleJamboarda kako bi svima u razredu bili vidljivi.

Postupci potpore

Usmjeravajte pitanjima učenike u prisjećanju na ispitne situacije. Kod učenika s emocionalnim teškoćama ne inzisitirajte na iskazivanju emocionalno neugodnih situacija. Porazgovarajte s učenicima, osobito iz spektra autizma (Aspergerov sindrom), o emocijama te ponovite i povežite osnovne emocije, a osobito osjećaj anksioznosti, s iskustvima učenika. Aspekte anksioznosti učenik može zapisati u pripremljenu tablicu radi bolje preglednosti, osobito učenici s teškoćama učenja i pažnje. Također, aspekte anksioznosti koji utječu na učenike oprimjerite situacijama svakodnevnog života i iskustvom učenika.

Iskustva učenika, samopomoć u situacijama anksioznosti, učenici mogu zapisati u tablicu koju ste pripremili.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu, polazeći od zaključaka rasprave temeljenog na rezultatima grupnog rada i dodatne literature npr. Kako pobijediti strah od ispitivanja?, uz podršku nastavnika, oblikovati mali vodič za smanjenje ispitne anksioznosti u alatu Canva koji će objaviti na mrežnoj stranici škole ili oglasnoj ploči u knjižnici škole.

Na početku sata učenici neka pogledaju videozapis Vježba disanja s uputama o izvođenju opuštajućeg načina disanja.

Nakon provedene vježbe neka izvedu pokus pomoću kojeg će sami istražiti kojim se načinom disanja u organizam unosi više kisika – dubokim i sporim ili plitkim i brzim disanjem. Pokus neka izvode u grupama od tri učenika. Svaka grupa ima zadatak eksperimentalno ispitati koliki je volumen plinova koji se udahnu ili izdahnu tijekom minute pojedinog disanja. Na raspolaganju za pokus imaju bocu volumena 5 l, gumeno crijevo duljine oko 75 cm, kantu od 10 l, flomaster, mjernu posudu za tekućinu, štopericu te vodu. Svaka grupa neka predloži na koji će način izmjeriti volumen smjese udahnutih, odnosno izdahnutih plinova, a svoj prijedlog i shemu uređaja neka podjele s vama pomoću alata Google crteži. Nakon provedenog pokusa neka na temelju rezultata za obje vrste disanja izračunaju:

a) volumen kisika koji su udahnuli tijekom jedne minute, ako se uzme u obzir da se u udahnutom zraku nalazi 78 % dušika, 21 % kisika i 0,04 % ugljikova(IV) oksida.

b) volumen ugljikova (IV) oksida koji su izdahnuli tijekom jedne minute, ako se uzme u obzir da se u izdahnutom zraku nalazi 78 % dušika, 16 % kisika i 4 % ugljikova (IV) oksida.

c) množinu ATP-a koji bi nastao kada bi se sav kisik apsorbiran u plućima tijekom jedne minute disanja iskoristio za reakciju staničnog disanja (u stvarnosti se kisik koristi i za cijeli niz drugih biokemijskih reakcija).

Neka pretpostave da oksidacijom 1 molekule glukoze nastaje 38 molekula ATP-a. Za izračun je potrebno izmjeriti ili pročitati podatke o temperaturi i tlaku. Množinu kisika mogu izračunati samostalno ili uz pomoć Kalkulatora idealnog plina. Na temelju množine nastalog ATP-a neka zaključe koji način disanja osigurava organizmu više energije u jednakom periodu.
Rezultate pokusa i izračune učenici neka prikažu svako za sebe, a zatim podijele s vama na zajedničkom mrežnom mjestu, npr. Google disku.
Na temelju rezultata izračuna učenici neka zaključe koju je vrstu disanja bolje primjenjivati u slučaju situacija u kojima moraju bježati, a koju u situacijama kada se moraju suočiti s problemom, kao što je ispit. Zajedno pogledajte video Vježba disanja. Na kraju aktivnosti zaključite koje su prednosti pojedinog načina disanja i ponovite vježbu disanja iz uvodnog videozapisa.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem vida osigurajte sjedenje blizu izvora zvuka tijekom prikaza videozapisa, a učenicima s teškoćama sluha pripremite titlove videozapisa. Pri izvođenju vježbi disanja, pripazite na učenike s kroničnim bolestima (primjerice epilepsija, bolesti dišnog sustava) te vježbe prilagodite njihovim sposobnostima (npr. trajanje vježbi). Pri odabiru učenika u grupi obratite pozornost na interese i različite sposobnosti učenika kako bi učenicima s teškoćama osigurali ravnopravno i aktivno sudjelovanje (npr. rad u paru unutar skupine učenika s oštećenjem vida). Pripremite tablicu za upisivanje i bilježenje rezultata pokusa. Prije pokusa učenicima proslijedite uputu za izvođenje pokusa koja će sadržavati potreban pribor i korake izvođenja pokusa (osobito za učenike s teškoćama pažnje). Za učenike iz spektra autizma upute popratite slikovnim prikazima. Tekst uputa oblikujte pazeći na font, veličinu slova/znamenki, razmak između riječi, redaka teksta, označavanje bitnog u tekstu, osobito za učenike s teškoćama čitanja i pisanja. Prije rješavanja zadatka, odnosno (računanje množine, volumena i dr.) izvedite poznate i nepoznate podatke potrebne za računanje. Fizikalne veličine popratite simbolima. Pripremite podsjetnik s formulama koje su potrebne za računanje zadatka. Za usporedbu vrsta disanja, pripremite tablice koje će poslužiti kao orijentir u pisanju.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istaknuti koje su sve pogreške moguće tijekom izvođenja pokusa s predloženim priborom te osmisliti novi pokus u kojem bi mogućnost pogreške bila puno manja. Skicu aparature osmišljenog pokusa mogu nacrtati u digitalnom alatu Chemix.

Na početku upitajte učenike kako stresne situacije, poput pisane ili usmene provjere znanja, utječu na njihovo disanje. Svoje odgovore neka postave na Lino ploču te ih zajednički raspravite. Podijelite učenike u manje grupe. Zadatak je svake grupe navesti pozitivne i negativne posljedice disanja - kakav su opisali u uvodnom dijelu aktivnosti - na organizam koji se nalazi u stresnoj situaciji. Kao pomoć možete im predložiti različite mrežne stranice na kojima su detaljnije opisani panični poremećaji, npr. stranica. Potaknite ih da povežu brzinu metaboličkih reakcija u stanicama s dostupnim količinama kisika te da razmisle o posljedicama koje produkti tih istih reakcija mogu imati na organizam. Uputite učenike neka istraže načine uspostavljanja povoljne ravnoteže kisika i ugljičnog dioksida koji mogu utjecati na smanjenje simptoma stresa, primjerice: Vježbe disanja za samokontrolu tjeskobe i stresa i videozapis Vježba disanja s uputama o izvođenju opuštajućeg načina disanja. Svoje zaključke neka zapišu u zajedničku online tablicu koju možete izraditi u nekom od programa iz Office 365 paketa. Poveznicu na tablicu podijelite s učenicima na Lino ploči te zajednički raspravite njihove odgovore.

Zatim uputite učenike, podijeljene u grupe, da razmisle i istraže na mrežnim stranicama, primjerice: Važnost vježbi disanja u sportu i Praktična iskustva disanja kroz nos kod sportskih aktivnosti zbog čega se na treninzima različitih sportova i u brojnim rekreativnim aktivnostima posvećuje velika pozornost pravilnom disanju. Neka pokušaju objasniti kako pravilno disanje utječe na njihovo tijelo u mirovanju, u kretanju i u stresu te kako im pravilno disanje može pomoći da se lakše nose sa stresnom situacijom te da brže izađu iz nje (prijedlog 1 ili prijedlog 2). Svoja istraživanja i zaključke mogu objediniti i prikazati na plakatu u digitalnom alatu Canva te podijeliti s ostalim učenicima. Potaknite učenike da budu kreativni i osmisle originalan način prikazivanja zadane teme. Plakate možete preuzeti i ispisati te izložiti na panou u učionici ili drugom prikladnom prostoru ili u digitalnom obliku objaviti na mrežnim stranicama škole.

Postupci potpore

Pripremite primjere ispitnih situacija u kojima su učenici doživjeli stres i napetost. Osobito pozornost obratite na učenike s emocionalnim teškoćama. Potaknite učenike pitanjima da podijele svoja iskustva (Kako si se osjećao tijekom ispita kad nisi znao odgovoriti na pitanje?, Jesi li teško i ubrzano disao/la? i sl.) Učenici svoje odgovore mogu napisati na list papira, ako ne žele podijeliti s ostatkom razreda naglas ili mogu odabrati odgovor u pitanjima višestrukog izbora koje ćete pripremiti. Pri podjeli učenika u grupe pripazite na ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama. Po potrebi omogućite rad u paru s vršnjakom unutar grupe (primjerice, učenik s oštećenjem vida). Pripremite tablicu u koju će učenici zapisivati pozitivne i negativne posljedice disanja te ih označiti različitim bojama po vlastitom izboru. Kao podsjetnik, koji će služiti i u budućim mogućim stresnim situacijama, zajedno s učenicima izradite upute pravilnog disanja. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka na specijaliziranim i stručnim mrežnim stranicama detaljnije istraže što je hiperventilacija, npr. Hiperventilacijski sindrom, u kojim se situacijama se može javiti te njezine štetne posljedice i postupke kojima se može pomoći osobama koje su uslijed uzbuđenosti počele hiperventilirati. Rezultate svojih istraživanja neka izlože ostalim učenicima u razredu. Učenici mogu raspraviti o tome jesu li i sami doživjeli takva iskustva i kako su se s njima nosili.