Započnite sat razgovorom o nezgodama koje se mogu dogoditi s digitalnim uređajima, mobitelima, tabletima i računalima. Ispričajte učenicima neko upečatljivo iskustvo o gubitku podataka. Upitajte učenike o njihovim nezgodama, što im se desilo i kako su riješili situaciju. Upitajte ih rade li sigurnosne kopije podataka i što im je najvažnije sačuvati. Naglasite im da postoji puno razloga za redovnu izradu sigurnosne kopije. Samo je pitanje vremena kad se može desiti nepovratan gubitak podataka i važno je biti spreman za to. Neka učenici pogledaju videozapis koji prikazuje različite medije za pohranu podataka.
Najavite debatu o izradi sigurnosnih kopija (backup) te učenike upoznajte s načinom provedbe debate (CARNet, 2018). Uputite ih da se dobro pripreme za navedenu temu pretražujući mrežne izvore, pri tom vodeći računa o pouzdanosti izvora. Ponudite im neke poveznice, primjerice Kako ispravno napraviti sigurnosnu kopiju i Kako napraviti najbolji backup?. Učenicima skrenite pozornost na sigurnosne kopije u oblaku koje su sve učestalije. One čine dio našeg digitalnog identiteta, ali trag koji tako ostavljamo nije javan. Važno je da se prilikom korištenja oblaka vodimo načelom sigurnosti, a posebice ako ga koristimo za sigurnosne kopije. Važno je da vodimo računa koji oblak koristimo te da provjerimo njegovu pouzdanost. Ujedno trebamo voditi računa o kapacitetu oblaka u besplatnoj inačici, cijeni u slučaju da se naše potrebe povećaju, a posebice o sigurnosti zaporke kako sigurnost naših podataka ne bi bila narušena. Na OneDriveu unaprijed pripremite mapu koju svaki učenik s poveznicom može uređivati, odnosno postavljati materijale koje pronađu.
Teza debate može glasiti: “Svi osobni i poslovni podaci u oblak”. Neka se učenici podijele u afirmacijsku i negacijsku skupinu, a dio učenika neka budu suci koji će odrediti pobjednika temeljem njihovih argumentiranih izlaganja. Skupina sudaca neka vodi bilješke i boduje izlaganja članova ekipa u zajedničkom dokumentu u Wordu Online koji su kreirali u postojećoj, podijeljenoj mapi na OneDriveu.
Nakon proglašenja pobjednika i zaključka debate neka riješe zadatke u kojima će razvrstati pozitivna i negativna svojstva pojedinog medija za pohranu podataka.
Učenike s teškoćama aktivno uključite u sudjelovanje u raspravi. Objasnite im pojam debate i opišite kako će to izgledati i što se od njih očekuje tijekom debate. Pri uvođenju učenika u aktivnost važna je kratka, precizna i jasna uputa te provjera je li učenik razumio uputu, osobito kod učenika s poremećajem iz spektra autizma te teškoćama pažnje i koncentracije. Učenicima s teškoćama, ukoliko imaju teškoća kod pretraživanja zadanih poveznica, pripremite pisani tekst o zadanoj temi kako bi se mogli bolje pripremiti za sudjelovanje u debati i biti aktivni članovi. Tijekom debate pružajte im podršku za aktivnim sudjelovanjem u raspravi. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu prikupiti i sažeti informacije te izraditi upute za izradu sigurnosne kopije u obliku postera u alatu Canva koju možete objaviti na školskim mrežnim stranicama.
Uputite učenike na ispunjavanje anketnog upitnika koji ste pripremili u obrascu Forms o njihovoj tjelesnoj aktivnosti tijekom jednog dana. Postavite im pitanja poput: bave li se sportom (ukoliko se bave, koliko vremena dnevno/tjedno treniraju)? Koju tjelesnu aktivnost vole provoditi i zašto? Ukoliko se ne bave sportom, kako provode svoje slobodno vrijeme? Zajednički prokomentirajte rezultate upitnika.
Predstavite učenicima motoričku aktivnost koja se odnosi na prikupljanje pretrčanih kilometara te ih nakon provedene ankete podijelite u skupine u kojima se nalazi podjednaki broj sportaša, rekreativaca i učenika koji se ne bave tjelesnom aktivnošću.
Učenicima predložite neke od aplikacija koje se mogu koristiti za bilježenje svojih postignuća kroz aktivnost npr. Strava. Sugerirajte im da prilikom instalacije aplikacije pogledaju ocjenu aplikacije, broj korisnika, komentare korisnika te recenzije na pouzdanim mrežnim izvorima.
Aktivnost se sastoji od međusobnog natjecanja po skupinama svih prvih razreda gdje zbrajaju sve pretrčane kilometre tijekom jednog mjeseca. Učenici zadanu aktivnost provode i u slobodno vrijeme putem navedene aplikacije. Svaka skupina neka odabere svog kapetana koji će u aplikaciji Strava oformiti klub te uključiti ostale sudionike svoje skupine. Svaka aktivnost pojedinca bilježi se te je vidljiva svima u skupini. Međusobnom motivacijom učenici se potiču na postizanje što boljih rezultata. Potrebno ih je uputiti na pozitivan utjecaj svojih i tuđih postignuća te o mogućim štetnim posljedicama nepromišljenih digitalnih tragova (netolerantno ponašanje, nepoštivanje svih sudionika u skupini).
Nakon mjesec dana kapetan skupine nastavniku predoči pretrčane kilometre te rezultate upisuje u zajedničku tablicu pripremljenu i podijeljenu u Excelu Online.
Aktivnost završite proglašenjem pobjedničke skupine u razredu, odnosno na razini svih prvih razreda.
Učenicima s teškoćama demonstrirajte rad u digitalnom alatu i ukoliko je potrebno pružite mu podršku u odgovaranju na pitanja. Ukoliko učenik s teškoćama ne može sudjelovati u zadatku skupljanja kilometara trčeći, omogućite mu da skuplja kilometre hodajući ili vozeći se na biciklu, ili u kolicima. Učenik s većim teškoćama koji nije u mogućnosti ni na koji način sudjelovati u fizičkoj aktivnosti može dobiti ulogu kapetana skupine koji će porukama podrške motivirati svoje vršnjake da skupljaju kilometre. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike da nakon završenog razdoblja naprave grafikone u digitalnom alatu Meta-Chartu uspjeha skupine.
Pojedine skupine mogu rezultate međusobno uspoređivati koristeći grafikone koje su napravili od svojih podataka.
Prije obrade sadržaja vezanih za geometrijska tijela, podijelite učenike u grupe i uputite ih da ponove te izdvoje osnovne pojmove vezane uz geometrijska tijela koje će prezentirati ostatku razreda.
Dvije grupe pronalaze i pripremaju materijal za ponavljanje prizmi, dvije grupe zadužite za piramide, a dvije za obla geometrijska tijela ili prilagodite broj grupa broju učenika u razredu.
Uputite ih da materijale pripremaju koristeći se GeoGebrom, interaktivnim digitalnim alatom dinamičke matematike te im podijelite poveznicu GeoGebrinog portala.
Prilikom pretraživanja materijala, učenike upozorite da je GeoGebra otvorena za sve korisnike te kvaliteta sadržaja ovisi o autoru. Budući da će učenici pronaći velik broj materijala raznih autora, pitajte ih kako izabrati najbolje od ponuđenog. Mogu li učenici na GeoGebrinim stranicama pronaći informacije o autoru? Hoće li bez kritičkog promišljanja uzeti prvi materijal koji im ponudi tražilica ili će istražiti tko je taj materijal napravio? Digitalni trag autora mogu potražiti i koristeći Google tražilicu.
Nakon prikupljanja materijala grupe prezentiraju što su izdvojile kao osnovne pojmove za zadana geometrijska tijela, referiraju se na autora kojeg su odabrale i argumentiraju zašto su odabrale baš njega/nju, a ne nekog drugog od ponuđenih autora.
Učenicima s teškoćama omogućite konkrete uz koje će ponoviti geometrijske tijela. Posebice učenicima s oštećenjem vida kako bi mogli opipati svako geometrijsko tijelo. Učenici iz grupe tijekom rada mogu im detaljno opisati tijelo koje pretražuju. Tijekom rada u grupi točno definirajte ulogu učenika s teškoćama kako bi aktivno sudjelovali u radu s vršnjacima i osjećali se uspješnim. Demonstrirajte im digitalni alat i kako raditi u njemu, poželjno je da im pripremite pisane upute kako bi lakše koristili zadani digitalni alat. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenike koji žele znati više uputite da objedine sadržaje koje su pronašle skupine te u GeoGebri naprave udžbenik za ponavljanje.
Uputite učenike da pronađu i pročitaju mrežne profile (blog, Twitter i Facebook) hrvatskih znanstvenika, npr. prof. dr. sc. Ivana Đikića, dr. sc. Igora Rudana i drugih na sljedećim poveznicama: Ivan Đikić (@iDikic2), Igor Rudan, Professor Igor Rudan - Home, Igor Rudan (@ProfIgorRudan) te neka razmisle kako bi izgledao blog znanstvenika koji je doprinio razvoju biologije, a živio je u razdoblju od 15. do 20. stoljeća (npr. C. Darwina, L. Pasteura, R. Kocha...). O čemu bi pisao na svom blogu? Kako bi opisao svoj život, svoje ciljeve, svoja razmišljanja o prirodi, svoja istraživanja…? Učenike podijelite u parove ili manje grupe te neka istraže život i zasluge određenog znanstvenika. Zatim neka izrade njegov blog. Najbolji blogovi mogu se odabrati koristeći Forms (Ocjena) te se isti mogu objaviti na mrežnim stranicama svoje škole.
Za izradu bloga učenici neka koriste Weebly, jednostavan i intuitivan alat koji uključuje brojne predloške. Kako biste lakše pratili njihov rad te na jednom mjestu imali sve adrese njihovih blogova, unaprijed im pripremite korisničke račune i zaporke u Weebly for Education, a učenici će se s takvom vrstom računa automatski preusmjeriti na stranicu za prijavu učenika. Za lakše snalaženje u Weeblyu, proučite videozapis na engleskom jeziku Getting Started With Weebly for Education.
Sastavnice bloga unaprijed dogovorite u razredu poštujući osnovne principe izrade bloga.
Učenike s teškoćama uvedite u aktivnost jasnim i preciznim uputama o zadatku. Provjerite jesu li razumjeli zadatak i upute osobito kod učenika s poremećajima iz spektra autizma i učenicima s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti. Učenicima s teškoćama vida i specifičnim teškoćama učenja pripremite pisani tekst traženih mrežnih profila tako da ga prilagodite ovisno o njihovim teškoćama. Potrebno je prilagoditi font i veličinu slova te prored kako bi građa bila lakša za čitanje. Za učenike s većim oštećenjem vida osigurajte čitač ekrana. Tijekom podjele u grupe i parove vodite računa o učenicima s teškoćama, stavite ga u par ili grupu vršnjaka s kojima inače radi i provodi vrijeme. Jasno definirajte njegovu ulogu u grupi ili paru kako bi aktivno radio na zadatku. Učenicima s teškoćama omogućite pisane upute za korištenje digitalnog alata. Upute napišite po koracima i sa slikovnim prikazima kako bi mogli što samostalnije raditi u alatu. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka zainteresirani učenici, u ulozi određenog znanstvenika, kamerom svog mobilnog uređaja snime jednominutni videozapis te ga tako kratko predstave i dodaju na njegov blog. U predstavljanju neka se pokušaju osvrnuti na postupke kojima se služio kako bi potvrdio svoju ideju.
Na početku aktivnosti s učenicima povedite razgovor o istraživačkom novinarstvu. Razmjenu ideja potaknite gledanjem dijela filma koji prikazuje prikupljanje i provjeravanje informacija u novinskom istraživanju. Zanimljivi su “Svi predsjednikovi ljudi” ili “Pod lupom”. Zatim najavite pisanje problemskog članka o digitalnom identitetu i digitalnim tragovima koje za sobom ostavljaju učenici vaše škole. Članak ćete objaviti u povodu Dana sigurnijeg interneta.
Potaknite razgovor o pojmu digitalni identitet, o tome kako i gdje ostavljamo digitalne tragove, kad to činimo svjesno, a kad nesvjesno. Usmjerite pozornost učenika na prihvaćanje kolačića na mrežnim stranicama, načine registracije na različite aplikacije, privatnost fotografija i objava, uporabu različitih elektroničkih adresa, komentiranje i lajkanje tuđih objava. Na osnovi toga razgovora učenici zajednički oblikuju pitanja za anketu kojom će prikupiti informacije koje će predstaviti u svojem problemskom članku. Anketiranje učenika svoje škole provode mrežnim upitnikom izrađenim u aplikaciji Google Forms na mrežnim stranicama škole.
Na sljedećem redakcijskom sastanku analizirajte informacije prikupljene upitnikom. Raspravite koje će informacije biti prikupljene tijekom istraživanja, uvrštene u problemski članak i kako će biti priložene npr. kao statistički obrađene tablice, kao ogledni iskazi i sl. Zatim dogovorite strukturu članka: naslov, nadnaslov i podnaslove. Učenici će u zajednički dokument u Google Dokumentima napisati prvu inačicu, međusobno je komentirati i doraditi na osnovi komentara. Na kraju na besplatnim mrežnim servisima poput Pixabaya odabiru fotografije kojima će opremiti članak prilikom objavljivanja.
CERT (2020). Koliko smo duboko zagazili u kibernetički prostor? Što nam pokazuje naš digitalni trag (7. 5. 2020.).
CARNet (2018). Priručnik za primjenu i izradu e-Škole scenarija poučavanja (10.5.2020.).
Byrne, R. (2017). Getting Started With Weebly for Education (10.5.2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.