Prikažite učenicima na početku aktivnosti razgovor između magarca i Shreka iz nesinkronizirane inačice animiranog filma “Shrek”. Nakon gledanja postavite im pitanje: Kojim bi hrvatskim govorom, dijalektom ili narječjem trebao govoriti magarac? Učenici u parovima pa zatim u četveročlanim grupama iznose i zapisuju svoje ideje, a zatim im pročitajte ulomak iz sociolingvističke studije Ive Žanića, “Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?” koja upućuje na činjenicu da magarac govori kajkavskim govorom. Nakon toga učenici u grupama uspoređuju svoje zaključke s autorovim i nastavljaju razgovarati o problematici sinkronizacije animiranih filmova. Učenici najprije raspravljaju o problemskom pitanju: U kojoj mjeri u sinkronizacijama treba biti zastupljen standardni jezik u odnosu na mjesne govore i narječja? Pripisuju li se u govor likova određeni jezični stereotipi i predrasude? Je li točno da u sinkroniziranim animiranim filmovima svi negativci govore kajkavski, glupani splitski, a gospoda dubrovački?

Učenici se po grupama prisjećaju dodatnih primjera iz različitih sinkronizacija i na kraju rasprave predstavljaju svoje zaključke drugim grupama digitalnim alatom za razmjenu ideja Tricider.

Aktivnost završite grupiranjem učeničkih ideja i zaključaka u srodne skupine i potaknite učenike na donošenje zaključka da su svi hrvatski govori bitna sastavnica hrvatskoga jezičnog identiteta te da ih trebamo prihvaćati kao jednakovrijedan dio naše jezične raznolikosti i kulture.

Postupci potpore

Učenicima s PSA se prije početka aktivnosti osigurava predložak s redoslijedom aktivnosti. Nakon što se pogleda film već prilagođen učenicima sa senzornim oštećenjima, učenicima s PSA, učenicima s poremećajem pažnje, teškoćama učenja i učenicima oštećena sluha, dobivaju predložak s pitanjem. U paru su, bez obzira na teškoću, s vršnjacima koji su zainteresirani za ovu temu, ali i spremni pružiti podršku svom vršnjaku. Problemska pitanja su na predlošku. Vidi više o općim prilagodbama za sve vrste oštećenja i poremećaja u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, str. 11-17.

Za učenike koji žele znati više

Učenici, koji žele dublje istražiti sociolingvističke razloge različitog ugleda kajkavskih, čakavskih i štokavskih govora, mogu pročitati i analizirati dodatne ulomke iz knjige Ive Žanića, “Jezična republika” i “Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci”, napisati prikaz jezičnih predrasuda i stereotipa u obliku postera u digitalnom alatu Piktochart i to dodati u kontekst čitanja komedije Tituša Brezovačkog, “Matijaš Grabancijaš Dijak”.

Potaknite učenike na razgovor o važnosti vlastite kulture te o uvažavanju različitosti kultura drugih naroda. Posebno se osvrnite na pojam nacionalne kuhinje te raspravite koja su jela, npr. tipična za Hrvatsku, a koja za UK, Italiju itd.

Koristeći alat za prikupljanje odgovora Mentimeter, opcija Višestruki izbor, istražite što učenici misle koja od zemalja ima najneukusniju hranu (Španjolska, Hrvatska, Italija, UK). Ako rezultat bude UK, napomenite učenicima da tako, nažalost, misli jako puno ljudi diljem svijeta i objasnite im da je to stereotip koji se može opovrgnuti. Ako rezultat ne bude UK, prikažite učenicima video Kids eat British food i zajedno prokomentirajte spomenuti stereotip.

Kako bi se upoznali s činjenicom da u britanskoj kuhinji ima mnogo primamljivih i ukusnih jela, učenici u parovima igraju igru pogađanja. Najprije jednom učeniku u paru dajte sliku s receptom nekog britanskog jela (npr. Shepherd's pie, Treacle tart – ili drugog jela dostupnog, primjerice na Taste of home.com). Drugi učenik u paru postavlja Yes/No pitanja kako bi pogodio koje se namirnice koriste za pripravu tog jela, na koji način te o kojem se jelu radi (Is it a meat dish? Does one roast the meat? Does it include dairy products?). Nakon toga se učenici zamjenjuju i pogađa onaj drugi. Potaknite učenike da koriste Food Vocabulary (food adjectives – tasty, delicious, filling, low-fat...cooking verbs – roast, boil, bake, stir, fry...) uz pomoć online rječnika.

U nastavku podijelite učenike u skupine i uputite ih da izrade strip pomoću alata Make-beliefs-comix. Učenici u stripu trebaju koristiti igranje uloga, tj. zamišljaju da su Britanci koji, promovirajući nacionalnu kuhinju, žele ostaviti dobar dojam na osobe druge nacionalnosti koje su im važne u životu te tako otkloniti njihove stereotipe o britanskoj hrani (npr. A boyfriend wants to impress his girlfriend and prepares a dessert for her - we can see him using one of the recipes we mentioned in the Guessing game. ili A lawyer takes her business partner out to dinner – we can see her in a restaurant explaining the menu. itd.) Na ploči im navedite sve što je ključno koristiti u stripu: usvojene riječi – nazivi jela, namirnice, pridjevi i glagoli vezani uz hranu te izrazi koji se koriste za davanje savjeta.

Postupci potpore

Nekim učenicima s teškoćama (PSA, ADHD) neophodno je poznavanje slijeda događaja u aktivnosti, bilo zato što se tada osjećaju sigurnijima pred novim događajima ili što lakše održavaju pažnju tijekom cijele aktivnosti, stoga im se prije početka aktivnosti osigurava predložak sa slijedom zadataka.

Vršnjačka podrška ili rad u paru dobro će doći nekim učenicima s teškoćama bez obzira na vrstu oštećenja ili poremećaja prilikom izbora zemlje s najneukusnijom hranom, kao i u razgovoru o stereotipima.

Najbolji način da se učeniku s PSA, nagluhom učeniku ili učeniku s teškoćama učenja približi pojam stereotipa (ukoliko ga nije još usvojio) je putem primjera iz njegovog vlastitog života (primjerice, stereotipna uloga žene u obitelji ili stereotip o djeci s PSA, gluhoćom i nagluhosti da ne mogu biti jednako uspješni u školi i kasnije u životu kao i svi drugi). Učenicima s teškoćama učenja i oštećenja sluha niže razine usvojenosti engleskog jezika, osigurava se podrška u igri u paru pa je važno da su zajedno s vršnjakom spremnim za podršku.

Učenik s ADHD-om bi mogao vrlo kreativno sudjelovati u grupnom osmišljavanju zamišljenih uloga, a za učenika s PSA ili oštećena vida preporuča se odgovarajući zadatak u kojem će biti moguće dati svoj koristan doprinos, primjerice da pomaže u prijevodu izjava Britanca koji promovira nacionalnu kuhinju. Učenik oštećena sluha ili učenik s teškoćama učenja bi mogao sudjelovati u dizajniranju stripa. Vodite računa o jakim stranama svih pojedinačnih učenika s teškoćama. Više o općim prilagodbama za učenike s teškoćama vidite u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, str. 11-17.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima, koji žele znati više, predložite da se dodatno upoznaju s raznolikošću i tradicijom britanske nacionalne kuhinje tako da u alatu Canva naprave plakat o britanskim jelima koja su nazvana po nekoj poznatoj povijesnoj ličnosti (4th Earl of Sandwich; Duke of Wellington itd.), ali da se isto tako podsjete na vlastito naslijeđe i pronađu hrvatska jela koja su dobila ime po nekoj hrvatskoj povijesnoj ličnosti. Naposljetku plakat predstavljaju ostatku razreda.

U uvodnom razgovoru upitajte učenike općenito o stereotipima s kojima su se do sada susreli. Neka mišljenja podijele međusobno najprije u paru, a zatim u razredu. Kako biste motivirali učenike i potaknuli njihovo specifično predznanje, provedite kratku igru “kolo stereotipa” s nekoliko riječi (npr. glagoli, pridjevi, imenice) koje opisuju tipične karakteristike i stereotipe vezane uz Nijemce i Hrvate. Uputite učenike da na njemačkom jeziku objasne riječi koje će na kotaču biti prikazane slučajnim odabirom te da odrede jesu li pojedine karakteristike i stereotipi pozitivni ili negativni i na koga se odnose. Igru možete izraditi pomoću jednog od digitalnih alata za izradu kotača s pojmovima sa slučajnim odabirom kao što je primjerice Wordwall. Kraćim razgovorom potaknite učenike da navedu još primjera te iznesu svoja osobna iskustva i mišljenje.

Uputite učenike da u grupama prema smjernicama koje ste za njih pripremili (verbalna i neverbalna komunikacija, kultura rada, gastronomija…) najprije na mrežnim stranicama istraže i prouče izvore vezane uz stereotipe i kulturološke razlike Nijemaca i Hrvata. Učenike je moguće usmjeriti da prilikom pretraživanja koriste više različitih ključnih riječi, kao na primjer “typisch Deutsch”, „typisch Kroatisch“, „deutsche Mentalität“, „kroatische Mentalität“, „kulturelle Unterschiede zwischen Deutschen und Kroaten“ i sl. Zatim neka usporede i odrede u kojim područjima života ili svakodnevnim situacijama određeni stereotipi i kulturološke razlike najviše dolaze do izražaja te što je u pojedinoj kulturi prihvatljivo i neprihvatljivo. Omogućite učenicima korištenje rječnika i/ili online rječnika.

Nadalje uputite učenike da na temelju tih saznanja i uz smjernice, osmisle i snime kratak skeč u kojemu prikazuju na što je potrebno pripaziti kada se prvi put posjećuje Njemačka i/ili Hrvatska. Predložite učenicima da skečeve snime pametnim telefonima te da snimke svih grupa objedine u jedan video pomoću jedne od aplikacija za uređivanje videa kao što je primjerice EDpuzzle.

Prikažite video sa skečevima u razredu i provedite završnu raspravu.

Postupci potpore

Poželjno je učenike s teškoćama, koji imaju teškoće učenja ili PSA, pripremiti da će na sljedećem satu biti tema stereotipa te da nađu na internetu neke primjere stereotipa za pripadnike raznih nacija i kultura. Učenik s PSA ili ADHD-om dobiva na početku sata redoslijed zadataka ove aktivnosti, a po potrebi slikovnu potporu za usvajanje novih pojmova. U pisanim uputama treba voditi računa o oblikovanju teksta (font Arial 14pt), ukoliko su u razredu učenici s teškoćama učenja ili poremećajem pažnje. Tijekom cjelokupnog rada trebat će potpora vršnjaka, bilo da se radi o učenicima s oštećenjem vida ili s PSA. Gluhi učenik u razredu je dobra prilika za razgovor o stereotipima za gluhe, koji se smatraju posebnom kulturom. Uključite i učenike s teškoćama u osmišljavanju skeča u paru s učenikom više razine usvojenosti njemačkog jezika.

Za učenike koji žele znati više

Dodatno motiviranim učenicima predložite da prema vlastitom interesu odaberu jednu drugu državu njemačkog govornog područja i na mrežnim stranicama istraže i prouče zanimljivosti vezane uz kulturološke pojave i stereotipe. Rezultate svoga rada učenici mogu prikazati i predstaviti u obliku plakata kojeg mogu izraditi pomoću jednog od digitalnih alata kao što je, primjerice Canva.

Potaknite učenike na razmišljanje o temi migracija. Prikažite im video i raspravite s učenicima uzroke iseljavanje iz Hrvatske u ostale zemlje Europske unije. Uputite učenike da prouče interaktivni sadržaj Iseljavanja Hrvata, interaktivnu kartu koja prikazuje broj iseljenih Hrvata, područja i razloge iseljavanja u odabranom vremenskom razdoblju. Potom neka provjere svoje znanje o migracijama rješavanjem pripadajućeg zadatka Broj iseljenih Hrvata prema područjima iseljavanja. Komentirajte s učenicima posljedice iseljavanja stanovništva iz Hrvatske za Hrvatsku sa socijalno-ekonomskog gledišta.

Podijelite učenike u parove. Koristite aktivnu metodu igranja uloga. Učenici odabiru jednu od zemalja Europske unije u koju Hrvati najčešće iseljavaju, a to mogu biti: Irska, Njemačka, Austrija, Švedska, Italija, Slovenija, Francuska i druge. Podijelite učenicima u paru dvije uloge tako da jedan učenik ima ulogu Hrvata koji iseljava u neku od navedenih zemalja, a drugi učenik ima ulogu stranca iz te iste zemlje koji useljava u Hrvatsku zbog posla ili nekog drugog razloga. U prvom krugu razgovora, učenik domaćin (koji može imati ulogu mogućeg poslodavca ili nekoga tko iznajmljuje stan) intervjuira učenika koji se useljava u njegovu zemlju, a u drugom krugu učenici mijenjaju uloge domaćina i imigranta. Učenici razgovaraju o temama kao što su: stereotipi, pripadnost pojedinoj religiji, znanje jezika, socijalna komponenta (običaji, plesovi, druženja na kavama i slično), hrana i drugo. Učenici ključne zaključke provedenog intervjua zapisuju na papir većeg formata. Nakon provedenog drugog kruga razgovora, učenici u parovima uspoređuju rezultate intervjua i zaključuju koje su sličnosti, a koje različitosti među pojedinim zemljama Europske unije vezano uz temu istraživanja. Pojedini parovi predstavljaju ostatku razreda situaciju u pojedinim zemljama Europske unije i rezultate njihova razgovora. Učenici komentiraju koje pogodnosti i problemi bi se mogli pojaviti za Hrvate koji žele useliti u neku od navedenih zemalja, ali i problemi i pogodnosti koje bi stranci iz tih zemalja imali prilikom useljavanja u Hrvatsku.

Prikažite učenicima video i analizirajte s učenicima na koji način imigranti organiziraju svoj život u drugim zemljama. Komentirajte s učenicima na koji način se društveni, politički i ekonomski položaj imigranata razlikuje od stanovnika zemlje u koju su uselili. Razgovarajte s učenicima gubi li se nacionalni identitet odlaskom u drugu zemlju. Pitajte učenike poznaju li nekog imigranta i znaju li kako se on snašao u Hrvatskoj. Učenici također mogu komentirati primjere poznanika za koje znaju da su iselili iz Hrvatske u neku od država Europske unije. Pitajte učenike razmišljaju li oni o iseljavanju iz Hrvatske ili ne te ih potaknite da obrazlože svoj odgovor.

Postupci potpore

Učenike s ADHD-om i PSA prije aktivnosti upoznaje se sa svim zadatcima aktivnosti i njihovim slijedom u pisanom obliku.

Budući da se veći dio aktivnosti odvija u parovima, potrebno je obratiti posebnu pozornost na izbor vršnjaka s kojim će učenik s teškoćama (bez obzira na vrstu oštećenja ili poremećaja) biti u paru. Najbolje da je to učenik koji već ima iskustvo u zajedničkom radu s njim. Prilikom izbora države u EU omogućite (diskretno) paru s učenikom s teškoćama da odaberu državu koju bolje poznaju (barem jedan od njih). Prije početka igre uloga poželjno je da ovaj par ima natuknice za teme intervjua.

Učenik s teškoćama je najprije u ulozi Hrvata koji useljava u drugu državu, a vršnjak ga intervjuira, a u drugom navratu, učenik s teškoćama postavlja pitanja migrantu iz prethodno odabrane države. U paru se dogovaraju i o problemima i pogodnostima u oba slučaja.

Više o općim prilagodbama za pojedine vrste oštećenja i poremećaja ćete naći u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str. 11-17.)

Poželjno je da i u zadnjem dijelu aktivnosti učenik s PSA ima podršku istog vršnjaka i uz njegovu podršku zabilježi zaključke o razlikama u položaju imigranta i stanovnika zemlje u koju je imigrant uselio.

Za učenike koji žele znati više

Jedan od razloga iseljavanja su ekonomski faktori i viša primanja u ekonomski razvijenijim zemljama. Potaknite učenika da istraže paritet kupovne moći. Paritet kupovne moći (PKM)* predstavlja način mjerenja razlika u cijenama između zemalja (dodatno na poveznici). Učenici mogu usporediti cijene deset proizvoda i prosječnog primanja u Hrvatskoj s cijenama i prosječnim primanjima neke od zemalja EU (Francuska, Njemačka, Austrija). Usporedbu i razlike između primanja, cijenu proizvoda i života (stan, javni prijevoz i dr.) učenici mogu prikazati u obliku infografike koristeći digitalni alat Piktochart.

U digitalnom alatu Google Forms, opcija anketa, pripremite učenicima nekoliko stereotipnih tvrdnji vezanih uz percipiranje različitih gradova, primjerice Grad koji nema staru jezgru, nema povijest.; Gradovi čijim centrom protječe rijeka puno su ljepši.; Svaki velegrad ima podzemnu željeznicu. i slično. Neka učenici odluče s kojom se tvrdnjom slažu, odnosno ne slažu. S učenicima raspravite odgovore, ali potaknite ih na raspravu o (ne)opravdanosti korištenja takvih općenitih tvrdnji u opisivanju gradova. Također je bitno naglasiti važnost urbanizma i arhitekture u percepciji nacionalnog i kulturnog identiteta neke zemlje.

Nakon toga, recite učenicima kako će pogledati umjetničko djelo izloženo na 53. Venecijanskom bijenalu 2009. godine. Uputite učenike u važnost tog događaja te im objasnite kada se i na kojim mjestima u Veneciji održava manifestacija. Isto tako, objasnite učenicima pojmove konceptualna umjetnost i instalacija. Recite im da će gledati rad, odnosno instalaciju, švedsko-američke umjetnice Aleksandre Mir naziva Venezia (all places contain all others). Objasnite im kako se rad sastojao od kutija s razglednicama Venecije. Posjetitelji su mogli uzeti razglednice i poslati ih jer su, na zahtjev umjetnice, na mjestu izlaganja postavljeni poštanski sandučići, a moguće je bilo kupiti i poštanske marke. Prije posjete internetskoj stranici na kojoj mogu vidjeti razglednice, postavite im pitanje Što je zajedničko svim razglednicama? Iako na svim razglednicama piše Venezia, one ne prikazuju znamenitosti Venecije, već ostalih gradova i mjesta u raznim dijelovima svijeta.

Nakon što su učenici pogledali razglednice i odgovorili na postavljeno pitanje, postavite im pitanje, primjerice: U kontekstu globalizacije, kako biste objasnili njezin rad? Analizirajte s učenicima primjere stereotipa u prikazu pojedinih mjesta/gradova u djelu Aleksandre Mir. Koja je razlika između prije navedenih stereotipnih tvrdnji u opisu gradova i stereotipa koje koristi Mir u ovom djelu? Pitajte učenike prepoznaju li neka mjesta/gradove na razglednicama te, ukoliko ne prepoznaju grad, postoje li razglednice na kojima prepoznaju širi geografski kontekst. Nakon prepoznavanja gradova i regija, pitajte ih što im je u tome pomoglo te o čemu ovisi, u ovom djelu, „prepoznatljivost“ pojedinog mjesta/grada.

Nakon što ste s učenicima razgovarali o radu Aleksandre Mir, potaknite učenike na razmišljanje izvan okvira često ograničavajućih stereotipa urbanizma i arhitekture nekog mjesta/grada. Na ploču napišite pojam Identitet arhitekture i urbanizma te pitajte učenike što po njihovom mišljenju određuje i što sve uključuje identitet arhitekture i urbanizma nekog mjesta/grada. Njihove odgovore zapišite u umnu mapu. Usmjeravajte učenike na važnost geografskog položaja, kulture, klime, povijesti, ali isto tako i na prisutnost globalnih trendova u arhitekturi i urbanizmu te organizaciji lokalnih i svjetskih manifestacija.

Nakon rasprave o identitetu u arhitekturi i urbanizmu nekog mjesta/grada, podijelite učenike u grupe. Recite učenicima da je njihov zadatak suprotan onome što je napravila Aleksandra Mir jer trebaju predstaviti mjesto/grad u kojem žive ne oslanjajući se isključivo na uopćene stereotipe i detaljnije predstaviti kategoriju zadanu svakoj grupi. Prva grupa dobiva detalje reprezentativnih građevina grada/mjesta, druga grupa dobiva najistaknutije stilove u arhitekturi, treća grupa dobiva zelene površine, četvrta karakteristike stambene arhitekture i slično. Uputite svaku grupu da samostalno napravi snimke mobilnim uređajima te rezultate svoga istraživanja predstavi ostatku razreda u PowerPoint prezentaciji.

Postupci potpore

Prije početka aktivnosti upoznajte učenike s Aspergerovim sindromom ili ADHD-om s redoslijedom zadataka cjelokupne aktivnosti napisanim na predlošku. U zadatku donošenja odluka o slaganju s predloženim stereotipnim tvrdnjama o gradovima, preporuča se da učenik s Aspergerovim sindromom radi u paru s vršnjakom spremnim objasniti preneseno značenje neke tvrdnje (primjerice Grad koji nema staru jezgru, nema povijest.).

Isto tako će učenicima s poremećajem pažnje, teškoćama učenja ili oštećenjem sluha pomoći natuknice u pisanom obliku o izložbi i djelu Aleksandre Mir, kao i pitanje na koje će trebati odgovoriti nakon što pogleda zadanu internetsku stranicu. Nakon pregleda razglednica na internetu dobit će predložak s ostalim pitanjima i pojašnjenje pojma globalizacija. Budući da je osigurana pristupačnost digitalnih alata i internetskih sadržaja, učenici sa senzornim oštećenjima (vid i sluh) moći će aktivno sudjelovati, a po potrebi će raditi u paru. Više o prilagodbama u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str.11-17.).

U grupnom radu vezanim uz grad u kojem živi, vodi se računa da učenik s PSA dobiva pisanu uputu za zadatak. Poželjno je da je u grupi s vršnjakom koji će pružiti podršku u mogućim nedoumicama učenika pri izboru slike.

Za učenike koji žele znati više

Svakom učeniku zadajte jedan hrvatski grad/mjesto, a u odabiru isključite grad/mjesto u kojem žive. Svaki učenik za zadani grad bira jedan stereotipni primjer arhitekture ili urbanizma. Po uzoru na djelo Aleksandre Mir, učenici u aplikaciji LearningApps, opcija Nadopuni prazninu zajedno rade vježbu pod nazivom Hrvatska. Predstavljaju odabrane razglednice ostatku razreda koji pogađa iz kojeg grada/mjesta u Hrvatskoj su odabrani prizori i što predstavljaju. Učenici, koji ostvare najviše pogodaka u prepoznavanju prizora, trebaju podrobnije objasniti urbanističku, arhitektonsku, kulturnu te povijesnu važnost odabranih građevina ili urbanističkih cjelina. Učenici se na ovaj način potiču na dublje promišljanje o nekoj građevini ili urbanističkoj cjelini u širem kontekstu, a ne samo puko prepoznavanje stereotipnih kulturnih znamenitosti.