Monarhija ili republika? Država je politička zajednica koja ima svoj teritorij, stanovništvo i vlast. U državama pos-toje tri grane vlasti: zakonodavna (koja donosi zakone), izvršna (koja vlada u skladu sa zakoni-ma) i sudbena (koja nadgleda provođenje zakona). Dva osnovna državna uređenja su republika i monarhija. Republika je oblik vladavine u kojoj vlada narod putem svojih predstavnika. Predstavnici se putem izbora biraju u parlament. A on donosi zakone i kontrolira rad vlade. Postoje tri tipa republika: predsjedničke, polupredsjedničke i parlamentarne. U predsjedničkim republikama vlada predsjednik koji je izravno izabran na izborima i ko-ji je na čelu vlade. Parlament ne može smijeniti predsjednika. Takvo državno uređenje imaju Sjedinjene Američke Države. U parlamentarnim republikama parlament imenuje premijera i vladu. Parlament ih može i smijeniti. Predsjednik ima samo simboličke ovlasti, a državom vlada premijer. Takvo državno uređenje ima Hrvatska. U polupredsjedničkima republikama na čelu vlade je premijer. A predsjednik republike i parlament dijele kontrolu nad vladom. Predsjednik ima više ovlasti od premijera. Takvo državno uređenje ima Francuska. Postoje republike, kao što je Kina, u kojima ne postoji stvarno predstavljanje naroda u parlamentu. Postoje institucije republike, kao što je parlament, no ne postoje višestranački iz-bori, a ljudska prava se sustavno krše. Sva vlast je u rukama predsjednika stranke i države. Monarhija je oblik vladavine u kojem vlada jedna osoba. Nju nazivamo kraljem ili mo-narhom. Nakon stupanja na prijestolje kralj u pravilu vlada doživotno. Na vlast može doći na dva načina. U izbornim monarhijama kralja se bira iz unaprijed određenog kruga ljudi (npr. u Maleziji). U nasljednim monarhijama prethodnog kralja ili kraljicu nasljeđuje član njegove obite-lji. Nekad je to bio prvorođeni sin, a danas najstarije dijete (npr. u Danskoj i Nizozemskoj). Dva osnovna tipa monarhija su: apsolutna monarhija i parlamentarna monarhija. U ap-solutnoj monarhiji sva vlast je u rukama monarha. Danas takav tip vlasti postoji samo u malom broju država (npr. u Saudijskoj Arabiji). Ljudska prava državljana tih država su često mala. Za mnoga tijela vlasti se izbori ne provode, a čak i kad se provode ona nemaju samostalnost u do-nošenju odluka. U parlamentarnoj monarhiji vlast monarha je ograničena ustavom i zakonima. Njegova uloga je samo simbolička. Stvarnu vlast imaju parlament i vlada na čiji izbor monarh nema utje-caja. Kao i u parlamentarnim republikama, parlament imenuje vladu i premijera. Ovakvo držav-no uređenje imaju Španjolska i Ujedinjeno k. Ljudska prava građana u njima su velika, a izabra-na tijela vlasti samostalno donose odluke.. Transkript: .