Učenike potaknite na razgovor o klimatskim promjenama: Jeste li čuli za pojam klimatske promjene? Kako se klima mijenja? Kako ljudi pridonose klimatskim promjenama? Koje su posljedice tih promjena za čovjeka, ali i ostali živi svijet?
Pokažite im usporedbu koja prikazuje dezertifikaciju uslijed klimatskih promjena. Učenicima svakako naglasite kako je jedan od najvećih uzroka klimatskih promjena korištenje neobnovljivih izvora energije, tj. fosilnih goriva, a istovremeno nam je na raspologanju energija iz prirodnih izvora kao što su sunce, voda i vjetar.
Velike su se klimatske promjene u povijesti već događale: pozovite učenike na putovanje kroz vrijeme, 12 000 godina unazad, sve do završetka posljednjeg ledenog doba, u vrijeme kada je čovjek još uvijek lutao, skupljao i lovio… Pokažite im usporedbu koja prikazuje promjenu koja se dogodila s otapanjem leda.
Učenike podijelite u grupe, tj. plemena. Njihov je prvi zadatak u jednoj minuti osmisliti ime i simbol njihovog plemena. Učenicima prezentirajte video o kraju ledenog doba te ih zamolite da nakon gledanja riješe u njega integriran zadatak koji će im pomoći uočiti niz uzroka i posljedica koji se događaju nakon zatopljenja, tj. s povlačenjem leda. Nakon što su plemena završila, povedite razgovor o međusobnoj povezanosti svega u prirodi kako bi učenici osvijestili važnost sunca i vode za opstanak biljnog i životinjskog svijeta, a time i čovjeka.
Jesmo li zaboravili ono što je čovjek znao prije nego li je naučio čitati i pisati? Ovoga puta učenike pozovite na putovanje u budućnost. Njihovo pleme živi u 22. stoljeću te je suočeno s mnogim posljedicama klimatskih promjena koje je čovjek uzrokovao prvenstveno pretjeranim korištenjem neobnovljivih izvora energije. Pokažite im video Klimatske promjene u kojemu je predstavljena moguća bliska budućnost.
Učenici kroz integrirani zadatak tvore novi (antropogeni) niz uzroka i posljedica te sada pred sobom imaju prikaze dvaju klimatskih zatopljenja. Njihovom usporedbom lako će doći do zaključka kako je završetak ledenog doba omogućio dugi proces stvaranja današnje civilizacije, međutim, moderno zatopljenje vodi nas u sasvim suprotnom smjeru.
Dok je živio u špilji, čovjek je po zidovima crtao ono što je uočavao u svijetu oko sebe. U maniri špiljske umjetnosti, crtajući na crnom pakpapiru te u nijansama oker, crvene i smeđe boje, učenici kreiraju niz crteža o tome kako izgleda život plemena u 22. stoljeću: čovjekova svakodnevnica nakon klimatske katastrofe.
Nakon što sve crteže postavite na razredni pano, učenike možete upitati kako ćemo, i zašto moramo, spriječiti da se ove slike ostvare.
Učenike s teškoćama potaknite da se uključe u raspravu i pri tome ih usmjeravajte potpitanjima. Postavljajte jasna i kratka pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Ovo je osobito važno za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma, oštećenjem sluha ili poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije. Dodatno provjerite razumijevanje složenijih pojmova poput dezertifikacije ili fosilnih goriva te ih poduprite primjerima i vizualnim prikazima.
Prilikom pokazivanja slika učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati što na njima vidimo. Nije potrebno opisivati svaki dio u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu prikazanog. Poželjno je da se slike opisuje s lijeva na desno. Prilikom opisivanja koristite konkretne izraze i informacije jer će neodređeni i apstraktni pojmovi učenika samo zbunjivati. Ono što opisujete pokušajte povezati s primjerima koje učenici s oštećenjem vida mogu susresti u svom okruženju i s kojima imaju iskustva.
Potičite suradnju tijekom grupnog rada i uvažavanje svačijeg mišljenja. Prema potrebi dajte više vremena za osmišljavanje imena i simbola plemena kako biste omogućili učenicima s teškoćama da oblikuju i izraze svoje mišljenje.
Kod drag&drop zadatka učenicima s intelektualnim teškoćama dajte jasnu uputu i provjerite jesu li razumjeli što treba raditi. Ako je moguće, ranije s njima isprobajte zadatak. Učenicima s motoričkim poremećajima i većim stupnjem oštećenja vida, kojima nije moguće osigurati samostalno rješavanje zadatka ni uz asistivnu tehnologiju koju imaju, omogućite rad u par kako bi suučenik mogao raditi prema njihovoj uputi. Učeniku s oštećenjem vida pritom je potrebno opisati što se događa na ekranu kako bi mogao dati uputu, a zatim mu opisati i dobiveni rezultat.
Provjerite razumijevanje dobivenih uzročno-posljedičnih veza i prema potrebi dodatno objasnite. Usmjeravajte učenike potpitanjima i vodite ih do željenog zaključka.
Učenicima s motoričkim teškoćama često je nemoguća fina kontrola pokreta pa, prema potrebi, papir na kojem će crtati fiksirajte za podlogu kako se ne bi pomicao te osigurajte crtaći pribor većih dimenzija ili s nastavcima koji će omogućiti funkcionalni hvat.
Kako ćemo spriječiti da se ostvare slike iz aktivnosti gore? Učenici istražuju uzroke i posljedice globalnog zatopljenja te mijenjaju zajednicu u kojoj žive: osmišljavaju niz infografika koje čine okosnicu kampanje putem koje mještane i školu upoznaju s problemom, ali i nude rješenja koja svatko može provoditi na dnevnoj bazi. Infografike mogu izrađivati koristeći alat Canva.
Pitajte učenike možemo li pripremiti jelo uz pomoć Sunčeve svjetlosti te pokrenite kratku oluju ideja o tome. Usmjerite oluju ideja prema ideji koja stoji iza solarne pećnice. Podijelite učenike u grupe. Neka svaka grupa izradi solarnu pećnicu prema uputama koje ste im izradili na temelju materijala kao što je Održive škole (str. 97 - 98). Neka učenici ispeku sljezove kolačiće ili nešto slično, a nakon što ste se počastili, objasnite im pojam aktivnog korištenja Sunčeve energije.
Pitajte učenike što još možemo zagrijati suncem i porazgovarajte s njima o solarnim kolektorima za toplu vodu i grijanje, fotonaponskim pločama za proizvodnju električne energije od Sunca te o mogućnostima korištenja tako dobivene energije. Približite im temu pitanjima kao što su: Koje su boje solarni kolektori? Gdje ih postavljamo i zašto? Gdje možemo pronaći fotonaponske ćelije u svakodnevnom životu? te im zadajte da u grupama istraže odgovore na ta pitanja pretraživanjem interneta, a zatim neka podijele i rasprave odgovore u plenumu. Pitajte ih o tome koje su prednosti Sunca kao izvora energije pa porazgovarajte o obnovljivim izvorima energije i njihovoj ulozi u kontekstu klimatskih promjena, usporedite ih s fosilnim gorivima.
Pitajte učenike možemo li za vrijeme oblačnih dana koristiti Sunčevu energiju na što mogu odgovoriti u alatu Mentimeter (višestruki odgovor). Raspravite s učenicima njihove odgovore nakon čega možete zajedno pogledati videozapis Sunčeva energija za vrijeme oblačnog dana kako biste potvrdili ili pobili njihova mišljenja. Porazgovarajte i o spremnicima za toplu vodu (za grijanje) koji su toplinski izolirani i mogu dugo zadržati toplinu.
Za kraj pitajte učenike koliko često vide solarne kolektore i fotonaponske ploče te što misle zašto se u Hrvatskoj ne koriste češće. Porazgovarajte s njima o činjenici da mnogi još ne znaju za opasnosti od klimatskih promjena i za važnost obnovljivih izvora energije, kao i o činjenici da je ulaganje u njih dugoročno (a ne kratkoročno) isplativo pa zato i jest bitno smanjiti potrošnju energije.
Prilikom raspoređivanja učenika u grupe za izradu solarne pećnice predvidite smještanje učenika s teškoćama sa suučenicima koji mu, prema potrebi, mogu pružati podršku tijekom izvođenja aktivnosti. Tijekom rada u grupi vodite računa da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima i ne dopustite da bude pasivan promatrač. Neka učenik s teškoćama dobije zadatak koji je u skladu s njegovim mogućnostima i koji će sigurno moći uspješno izvršiti. Učenika s teškoćama možete zadužiti i za davanje uputa u radu ostalim članovima u grupi. Zadatak olakšajte davanjem pisanog i slikama podržanog slijeda aktivnosti koji će učenik moći lako pratiti. Ključno je da se učenik osjeti uspješnim unutar grupe, da dobije priliku za razvoj pozitivne slike o sebi, socijalnih i emocionalnih vještina te motivaciju za daljnje sudjelovanje u grupnim radovima.
Nakon rasprave potaknite učenike da na temelju dobivenih zaključaka izrade sažetke s ključnim odrednicama koje će moći koristiti kao podsjetnik u kasnijim aktivnostima i za usustavljivanje sadržaja.
U aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte mjesto blizu izvora zvuka te opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma i teškoćama pažnje i koncentracije tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica te provjerite razumijevanje viđenog.
Zainteresirani učenici mogu dublje istražiti klimatske promjene i načine na koje mogu uštedjeti energiju na temelju izvora kao što je slikovnica Obnovljivi izvori energije. Neka izrade infografiku koristeći prikupljene podatke u alatu Piktochart tako da infografika sadrži i činjenice o važnosti štednje energije u kontekstu klimatskih promjena te načine primjene u svakodnevnom životu. Pomozite im da informiraju ostale učenike postavljanjem infografike na mrežne stranice škole te na taj način obilježite Svjetski dan Sunca 3. svibnja.
Unaprijed pripremite online ploču u alatu Padlet na kojoj će učenici objaviti svoje radove i zaključke, ali i gdje ćete učenicima podijeliti poveznicu na stranicu Državnog hidrometereološkog zavoda s koje će prikupljati podatke.
Upitajte učenike čemu sve služi Sunce. Svoje ideje i promišljanja neka upišu u Open Ended pitanje koje ste pripremili koristeći Mentimeter te nakon toga povedite raspravu. Potaknite ih da promišljaju čemu treba puno sunca, tj. Sunčeve svjetlosti, a svojim odgovorima neka kreiraju "Oblak riječi" u istoj interaktivnoj prezentaciji.
Raspravu usmjerite na solarne fotonaponske ploče koje služe proizvodnji električne energije. Objasnite im da Sunce predstavlja obnovljivi izvor energije za razliku od fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina) te da korištenjem sunca ne pogoršavamo klimatske promjene (za razliku od fosilnih goriva).
Podijelite učenike u timove u kojima će uspoređivati broj sunčanih sati u svom (ili najbližem) mjestu i po volji odabrana još dva mjesta u Hrvatskoj (svaki član tima po jedan grad) te istražiti u kojem će od promatrana tri mjesta solarne ploče prikupiti/proizvesti najviše energije. Podatke o broju sunčanih sati učenici prikupljaju na mrežnoj stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda - Oborina i trajanje sijanja Sunca. Podatke prikupljaju za jednu godinu po izboru i izrađuju višestruki stupčasti dijagram frekvencija i višestruki linijski dijagram za ta tri mjesta po mjesecima te donose zaključak. Dijagrame mogu izraditi koristeći digitalni alat Meta-Chart. Sliku dijagrama i zaključak grupe potom objavljuju na Padlet ploči. Uspoređuju dobivene rezultate i raspravljaju o tome koji od svih odabranih gradova ima najviše sunčanih sati godišnje i što to znači za proizvodnju električne energije na održivi način.
Po završetku raspravite s učenicima o tome što su naučili tijekom ove aktivnosti te imaju li sad više ideja o tome čemu sve služi Sunce.
Pri korištenju digitalnih alata demonstrirajte učenicima s teškoćama kako se koriste i provjerite jesu li razumjeli što i kako trebaju raditi. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Za slijepe učenike, ukoliko koriste čitač ekrana, provjerite podržava li čitač aplikaciju. Ukoliko ne podržava, osigurajte i potaknite učenika iz razreda na potporu kroz rad u paru. Učenik s teškoćama zaključivat će, davati odgovore na pitanja i ideje, dok će ih vršnjak bilježiti.
Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana očitavati grafičke prikaze na mrežnoj stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda - Oborina i trajanje sijanja Sunca. Ukoliko ne mogu, osigurajte im te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati.
Podatke o broju sunčanih sati preporučljivo je strukturirati i za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti i učenike s poremećajem iz spektra autizma koji bi mogli imati poteškoća s očitavanjem grafičkih prikaza na mrežnoj stranici zbog zasićenosti podacima, sitnog fonta i slabog kontrasta između slova i pozadine. Grafove možete ispisati i uvećati, jasno ih prostorno organizirati i odijeliti te bitne podatke dodatno naglasiti podebljavanjem tiska.
Učenicima s intelektualnim teškoćama možete izvući podatke koje treba izračunati i prikazati na dijagramu. Dijagram unaprijed pripremite i označite prostor na koji učenici trebaju upisati tražene podatke, a može biti i već djelomično riješen na način da učenici s teškoćama moraju upisati samo neke podatke.
Omogućite im produljeno vrijeme za rad.
Uz vašu pomoć (po potrebi) učenici istražuju na koji način i kako rade solarne ploče, rade li one i noću kad nema sunca, što je sa zimskim razdobljem. Izračunavaju koliko bi solarnih ploča bilo dovoljno da zadovolje potrošnju energije u svom domaćinstvu. Istražuju koliko bi koštale potrebne solarne ploče i procjenjuju za koliko bi se vremena ta investicija isplatila. Svoj rad mogu izraditi u obliku prezentacije koristeći Google Prezentacije i predstaviti ga ostatku razreda.
Aktivnost je dio nastavne cjeline "Opis lika". Može biti i motivacija za interpretaciju ulomka iz književnoga djela (npr. “Ole i Trufa”) ili lirske pjesme o proljeću/jeseni kad povedete razgovor o dolasku većeg broja sunčanih dana ili, pak, promjenama zbog njihovoga manjeg broja.
Povedite razgovor o ulozi Sunca u našim životima, doprinosu poljoprivredi, arhitekturi, energiji... Stavite naglasak na načine na koje nam Sunce daje energiju, našim tijelima, našim kućama, našim vozilima, industriji i ostalim tehnologijama, ali i biljkama koje nam daju hranu i materijale. Navedite učenike da se prisjete predmeta koji koriste Sunčevu energiju: staklenika, desalinizatora, sunčeva kuhala, solarne svjetiljke, solarnoga vozila, solarne elektrane… i zamisle ih kao “dobre likove” koji nam pomažu u životu. Zadajte im zadatak da napišu plan opisa za jedan od tih “dobrih likova”. Neka se prije pisanja prisjete koraka prilikom opisivanja lika i istraže neke mrežne stranice, primjerice, Zanimljivosti o Suncu ili Obnovljivi izvori energije. Svoje opise čitaju ostatku razreda. Dok učenici iznose svoje opise likova, ostali učenici neka zapišu ime “lika” te najvažnije za taj Sunčev lik. Nakon toga zaigrajte igru “Pogodi tko!” Pripremite komadiće papira s imenima likova (vitamin D, staklenik...). Neka učenici sjednu u krug. Svakom učeniku na čelo zalijepite jedan papirić. Slijedi postavljanje pitanja na koje odgovor može biti samo da ili ne. Dok igrač dobiva pozitivne odgovore, nastavlja ispitivati. U slučaju odgovora “ne”, gubi red pa ispitivanje preuzima sljedeći igrač. Cilj je igre pogoditi koji lik Sunca imaju na svome čelu i pritom se prisjetiti svih važnih podataka koje su zapisali kako bi mogli postaviti pitanje.
U pisanju opisa Sunca vodite učenike s teškoćama potpitanjima. Učenicima s teškoćama pažnje, učenicima s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije, s poremećajem iz spektra autizma i učenicima s intelektualnim teškoćama i specifičnim teškoćama učenja potrebno je definirati strukturu kako bi pismeno izražavanje bilo prikladno. Kao vodilju pri pisanju, učenicima možete pripremiti sažetke s ključnim odrednicama pojedine uloge Sunca koje će moći povezati sa svakodnevnim životom. Predvidite im manju količinu teksta za pisanje, pisano izražavanje vremenski ne ograničavajte, a pogreške tipa disleksije ne ocjenjujte. Ne ispravljajte pogrešno napisane riječi, nego ih samo podcrtajte kako bi učenik mogao samostalno uočiti grešku i ispraviti je uz pomoć udžbenika ili rječnika.
Ne inzistirajte da učenici koji imaju poteškoće glasovno-jezično-govorne komunikacije čitaju pred razredom ako to sami ne žele u nekoj za njih motivirajućoj situaciji. Ako se odluče izlagati, dajte im dovoljno vremena, ne ispravljajte ih i spriječite oponašanje i ruganje.
Objasnite pravila igre „Pogodi tko!“ i provjerite jesu li učenici s teškoćama razumjeli što trebaju raditi. Dodijelite im ulogu za koju je najvjerojatnije da će je moći pogoditi i navodite ih sugestijama na točan odgovor.
Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte mjesto s kojeg će moći nesmetano pratiti komunikaciju svih uključenih u igru. Neka učenici budu licem okrenuti prema svjetlu i neka govore jasno i razumljivo jer gluhi učenik čita s usana. U slučaju da učenik nije razumio, izgovoreno treba ponoviti, skratiti i preoblikovati.
Uputite učenike koji žele više da izrade, koristeći vlastite bilješke tijekom slušanja različitih uloga Sunca, slikovnicu "Sunce - to sam ja". Sve mogu sami ilustrirati ili, pak, koristiti besplatne fotografije, primjerice s Pixabay i izraditi e-knjižicu u digitalnom alatu Storyjumper.
Aktivnost se provodi nakon obrade teme o EE otpadu gdje učenici već znaju što je to EE otpad i njegovo zbrinjavanje. Povedite razgovor o obnovljivim izvorima energije, posebno Sunčevoj. Pitajte učenike koje sve tehnologije znaju koje koriste Sunčevu energiju. Naglasite koliko je to bitno jer obnovljivi izvori energije pomažu da ublažimo klimatske promjene. Nakon toga im uz prezentaciju sa slikama približite pojam solarnih ćelija. Svakako pokažite inovativne primjere uporabe solarnih ćelija kao što su solarna klupa i solarno stablo i prokomentirajte s učenicima njihovu vrijednost. Osvijestite učenike da iskorištavanje obnovljivih izvora energije također za sobom nosi obveze: nakon dotrajalosti ili u slučaju kvara te ostalih razloga odbačene ćelije treba pravilno zbrinuti.
Podijelite učenike u grupe u kojima će sami osmisliti inovativnu upotrebu solarnih ćelija. Neka svaka grupa olujom ideja osmisli gdje bi sve mogli smjestiti i primijeniti solarne ćelije, a još se ne primjenjuju. Zatim trebaju zajednički odabrati ideju za koju misle da je najkorisnija i predstaviti je tekstom i crtežom na letku svoje tvrtke. Letak izrađuju koristeći Word Online. Također trebaju opisati na koji će način njihova tvrtka sama preuzimati, popravljati i reciklirati sve svoje proizvode nakon što im istekne rok trajanja ili se pokvare. Neka letak bude atraktivan i kreativan te neka uključuje naziv i logo tvrtke koji osmisle učenici.
Nakon što izrade letke, grupe međusobno prezentiraju i komentiraju tvrtke, ideje i letke. Učenike podsjetite da trebaju racionalno kupovati i koristiti tehnologiju čak i ako koristi obnovljive izvore energije kako ne bismo imali problema s otpadom.
Letke postavite na mrežnu stranicu škole te naglasite učenicima da, birajući digitalni format objave, doprinose racionalnom trošenju papira.
Na početku aktivnosti ponovite ukratko ranije obrađene, ključne informacije o EE otpadu i njegovom zbrinjavanju. Provjerite razumijevanje manje poznatih pojmova i prema potrebi dodatno pojasnite primjerima koje će učenici moći povezati s vlastitim iskustvom i okruženjem u kojem žive. Za učenike s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma možete pripremiti vizualni predložak s kratkim opisima koji će im omogućiti lakše i samostalnije praćenje i sudjelovanje u narednim aktivnostima.
Slike iz prezentacije učenicima oštećenog vida opišite na način predstavljen u prethodnim aktivnostima.
U aktivnosti izlaganja grupnih rezultata i zaključaka pred ostalim grupama potaknite i ohrabrite učenika s teškoćama da aktivno sudjeluje i u ime grupe prezentira barem jedan dio u koji je bio najviše uključen. Nekim će učenicima (primjerice učenicima s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti) pri tome biti potrebno postaviti strukturu i redoslijed izlaganja.
Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici izrađuju maketu proizvoda koji je osmislila njihova tvrtka od materijala po vlastitom odabiru (plastelin, glina, karton, drvo, plastika…). Kako bi mogli izraditi maketu, trebaju razmisliti koje sve dijelove njihov proizvod treba imati, koji ga oblik čini funkcionalnim, na koji način korisnik njime barata ili se na njega spaja i kako se može lijepo uklopiti u svoje okruženje. Pomozite im s istraživanjem i razmišljanjem o tim elementima dobrog dizajna (na idejnoj razini) i porazgovarajte s njima o viziji koja stoji iza makete, a ne samo o maketi kao takvoj.
Johan, R., Kardum, I., Šimleša, D. i Šišak, M. (2015). Održive škole - temelji bolje budućnosti. Vukomerić: Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG).
Božičević Vrhovčak, M., Bukarica, V., i Pašičko, R. (2011). Obnovljivi izvori energije Slikovnica za učenje i zabavu. Zagreb: Društvo za oblikovanje održivog razvoja.
Demaria, F., Schneider, F., Sekulova, F. i Martinez-Alier, J. (2013). What Is Degrowth? From an Activist Slogan to a Social Movement. Winwick, UK: The White Horse Press.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.