Zakoni se donose kako bi regulirali odnose u društvu i poboljšali kvalitetu života. Da bi se očuvale vrijednosti jednakost i pravednost i proces donošenja zakona mora biti propisan svojim zakonom. Proces donošenja zakona ima dvije faze: fazu predlaganja zakona i fazu donošenja zakona. U Republici Hrvat-skoj, zakone donosi Hrvatski sabor. Saborski zastupnici, njihovi zastupnički klubovi i druga radna tijela koja djeluju unutar Sabora, mogu predložiti zakon. No, u većini slučajeva predlagatelj zakona je Vlada Republike Hrvatske. Vlada, na svojoj redovnoj sjednici, donosi odluku da će izraditi prijedlog novog zakona, primjerice Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Moraju odrediti osnovna pitanja koja se uređuju tim zakonom i rok za njegovu izradu. Proces pripreme i pisanja novog zakona tada preuzima resorno ministarstvo, u našem primjeru Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Ono imenuje odgovorne osobe za pripremu novog zakona, koje moraju biti stručne za taj zadatak. Tako pripremljeni zakon Vlada mora usvojiti na jednoj od svojih redovnih sjednica. Postupak donošenja zakona formalno počinje upućivanjem prijedloga zakona u saborsku proceduru. Prijedlog zakona se u Saboru može čitati najviše tri puta. Čitanje je procedura unutar koje se raspravlja o za-konskom prijedlogu i na kraju o njemu glasuje. U prvom čitanju, predlagatelj, npr. Ministarstvo znanosti i obra-zovanja, predstavlja prijedlog zakona, o njemu se raspravlja te podnose amandmani.* Hoće li se amandman prihvatiti ili odbiti, odlučuje predlagatelj zakona. Ukoliko predlagatelj odbije, tada o tom prijedlogu amandma-na odlučuju zastupnici glasanjem. Nakon rasprave o cijelom prijedlogu zakona, Sabor ga većinom glasova usvaja, odbija ili upućuje na doradu u drugo čitanje. U drugom čitanju se ponavlja postupak iz prvog čitanja, dok se u trećem čitanju prijedlog usvaja ili odbija. Većina usvojenih prijedloga zakona u Saboru dolazi od Vlade, dok prijedlozi zakona ostalih predlagatelja goto-vo nikad ne budu usvojeni.** U procesu donošenja zakona mogu sudjelovati i građani. Najčešće se sudjelovanje građana očituje preko izab-ranih predstavnika u Saboru iako se mogu i osobno uključiti u javne rasprave na prijedlog novog zakona. Čita-njem i predlaganjem izmjena u javnoj raspravi, građani mogu aktivno sudjelovati u političkim i društvenim promjenama. Zakon se može provoditi od dana kada se objavi u službenom listu Republike Hrvatske, „Narodnim novinama“. Važan je jer regulira odnose u društvu, a svaki mora biti temeljen na Ustavu.. Transkript: .