Republika Hrvatska, kao i većina država svijeta danas, koristi ustavni oblik državnog uređenja. To podrazumije-va da država ima temeljni i najvažniji zakon koji zovemo Ustav. Taj zakon bitan je element države, određuje njezinu suverenost, definira tko upravlja državom, kako se te osobe biraju te koja su temeljna i politička prava u državi. Svi ostali zakoni moraju biti usklađeni s Ustavom. Ustav Republike Hrvatske popularno se naziva i "božićni Ustav" jer je donesen 22. prosinca 1990. Ustav je dokument kojim se štiti kolektivni identitet jednog naroda, a kojim su određene temeljne vrijednosti života u određenoj državi. Mora biti usklađen i s potpisanim međunarodnim pravim dokumentima. Najvažniji od njih je Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je donijelo Vijeće Europe. Hrvatski Ustav se sastoji od 10 glava. U Izvorišnim osnovama opisane su temeljne povijesne, kulturne i gospo-darske činjenice koje predstavljaju državotvorni identitet. Ističe se da je Republika Hrvatska nacionalna država i to hrvatskog naroda, te pripadnika nacionalnih manjina, koji su njezini državljani. Temeljne odredbe uređuju temeljne vrijednosti, poput jednakosti, slobode, ravnopravnosti, socijalne pravde, vladavine prava i višestra-načje, ali i nacionalnu simboliku poput grba i himne te jezika i pisma hrvatskog naroda. Da se Ustavne odredbe provode i da sve institucije vlasti izvršavaju svoje ovlasti u skladu s Ustavom, kontrolira Ustavi sud. Često ga zovu i četvrta vlast, jer nije dio osnovne hijerarhije sudova, ali ima velike ovlasti u reguli-ranju odnosa u društvu. Ustavni sud ima 13 sudaca, od kojih je jedan predsjednik. Biraju se iz redova istaknutih pravnika, sudaca, drža-vnih odvjetnika ili sveučilišnih profesora pravih znanosti, a imenuje ih Hrvatski sabor. Njihov rad traje 8 godina, dok se predsjednik suda bira svake 4 godine. Njihov rad je izuzetno važan jer odlučuje o ustavnosti svih zakona koji se donose. Ako se procjeni da neki zakon nije usklađen, tada se ukida. Isto tako nadzire usklađenost pro-grama i djelovanja političkih stranaka s Ustavnim odredbama, pa i sam proces provođenja izbora. Kako bi se vlast sigurno i demokratski provodila, Ustavi sud prati i rad državnih institucija u odnosu na građane, šiti njiho-va prava te pazi da u radu ne izlaze iz svojih okvira rada. Ustav i Ustavni sud time postaju zaštitnici temeljnih demokratskih vrijednosti jedne države, odnosno ustavnog poretka.. Transkript: .