Posljednja dva desetljeća u kojima su rasprave o drastičnim klimatskim promjenama dosegle svoj vrhunac, donijela su i mnoga znanstvena istraživanja koja potvrđuju da radi dobrobiti okoliša, životinja i ljudi trebamo smanjiti i potrošnju i proizvodnju mesa. Ako jako volite meso i pri tome se pitate kakve veze ima meso s očuvanjem okoliša, mnogi su znanstvenici pokazali kako su te dvije stvari povezane na više razina. Poznata je i medicinski dokazana činjenica, koju su potvrdile institucije Europske unije, da se zdrava prehrana bazira na pretežnom unosu namirnica biljnog podrijetla, sezonskoj i lokalnoj hrani. Takva prehrana direktno utječe na zdravlje jer smanjuje rizik od kroničnih bolesti, a smanjenjem kroničnih bolesti. 77 % svjetskih obradivih površina zauzimaju površine koje služe za uzgoj stočne hrane i ispašu stoke. Ali stoka nam osigurava samo 18 % svjetske količine kalorija. S druge strane proizvodnja žitarica i biljaka koje nam služe za jelo zauzima samo 23 % poljoprivredne zemlje. Istraživanja su također dokazala da se poljoprivrednim zemljištem veličine jednog nogometnog igrališta može godišnje nahraniti sedmero ljudi namirnicama pretežno biljnog podrijetla. Nasuprot tome, ista količina zemljišta nahranila bi samo jednu osobu koja se hrani tipičnom „zapadnjačkom“ prehranom. Malo drugačije rečeno, tipična „zapadnjačka“ prehrana zahtijeva 10 puta više zemlje, 10 puta više vode i 10 puta više energije od prehrane bazirane na cjelovitim i biljnim namirnicama. Uz navedene okolišne aspekte, za smanjivanje proizvodnje i potrošnje mesa u svijetu iznimno su bitni i empatijski razlozi. Naime, tvornice za uzgoj pilića, svinja i stoke, postale su mjesta gdje se životinje drže u potpuno nehumanim uvjetima. Muče ih i drže zatvorenima u malim, napučenim prostorijama, gdje su izložene raznim vrstama kemikalija koje potiču rast i veličinu. Sve te činjenice ukazuju na nepoštivanje i potpuno potiranje prava životinja.. Transkript: .