Prema konačnim rezultatima izbora koji su održani 5. srpnja 2020., u Hrvatski sabor izabrano je 23% zastupnica (34 Ž) i 77% zastupnika (117 M). Taj postotak za 10 je veći u odnosu na rezultate prethodnih parlamentarnih izbora (2016.), kada je izabran rekordno nizak udio žena (13%). Premda takav rezultat predstavlja pozitivan pomak, jasno je da se i dalje nalazimo daleko do postizanja ravnopravnosti spolova u području političke participacije. Do početka rada novog saziva Hrvatskog sabora, broj zastupnica je dodatno porastao na 31% (47 Ž) nakon što je dio izabranih zastupnika svoj mandat stavio u mirovanje. Takav trend u skladu je s općom zastupljenošću žena na upravljačkim pozicijama u društvu, na čijem vrhu dominiraju muškarci, dok su žene zastupljenije na niže rangiranim položajima (u ovom slučaju u ulogama zamjenica izabranih saborskih zastupnika). Kao i na prethodnim izborima, ponovo se znatan broj predlagatelja kandidacijskih lista nije pridržavao kvote propisane člankom 15. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova od najmanje 40% zastupljenosti oba spola na listama - kvota nije poštivana na 20% lista (39 lista od 192), od čega se na dvije radilo o podzastupljenosti muškaraca, a na svim ostalima o podzastupljenosti žena. Premda je bilo za očekivati da bi na ovim izborima postotak takvih lista trebao biti manji nego na prethodnim izborima zbog nastupanja prekršajnih sankcija, njihov postotak identičan je onome na parlamentarnim izborima 2016. godine. Zakonom je propisano da se predlagatelji takvih lista moraju kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 kuna. Pored nepoštivanja kvote, osjetnoj podzastupljenosti izabranih žena doprinio je i hijerarhijski nepovoljan položaj na kandidacijskim listama, što je trend koji se tradicionalno ponavlja na političkim izborima u Hrvatskoj. Žene su na ovim izborima uvjerljivo najmanje bile zastupljene na prvim mjestima na listama (19%), a najzastupljenije su bile na 11., 12. i 13. mjestu. Na ovim izborima se, u usporedbi s prethodnim parlamentarnim izborima (2016.), postotak kandidiranih žena povećao za 2, postotak žena nositeljica listi povećao se za 4, postotak izabranih žena se povećao za 10, dok se postotak kandidacijskih lista koje su poštovale kvotu povećao za 11. Međutim, unatoč navedenim pozitivnim pokazateljima, treba istaknuti da oni ne predstavljaju željeni napredak. 23% žena u Hrvatskom saboru još uvijek je u velikom neskladu s ukupnim udjelom žena u hrvatskom društvu, u kojem su zastupljene s preko 50%, dok su istovremeno uspješnije od muškaraca u području visokog obrazovanja. Unatoč tome što su na ovim izborima činile ukupno 42% kandidata/kinja na izbornim listama, žene su naposljetku u Hrvatski sabor izabrane u osjetno manjem udjelu (23%), koji se Zakonom definira kao osjetna spolna neuravnoteženost (zastupljenost jednog spola ispod 40%). Žene se teško probijaju na najprestižnije pozicije i njihova osjetna podzastupljenost na tim pozicijama zorno odražava njihov stvaran položaj u društvu i razinu postignute ravnopravnosti spolova. Stoga ukupnim stanjem ne smijemo biti zadovoljni, budući da se još uvijek nalazimo daleko od postizanja ravnopravnosti spolova i normativa propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova. Političke stranke i drugi relevantni dionici, ali i hrvatsko društvo u cjelini, u narednom razdoblju trebaju raditi na promicanju ravnopravnosti spolova kako ovaj pozitivan pomak ne bi ostao iznimka nakon koje slijedi stagnacija, već kako bi se mogao smatrati dijelom kontinuiranog uzlaznog trenda povećanja zastupljenosti žena u tijelima političkog odlučivanja i njihovog konačnog afirmiranja kao ravnopravnih akterica na nacionalnoj političkoj sceni. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica preporučuje političkim strankama sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose na primjenu posebnih mjera, kontinuirano raditi na poticanju većeg uključivanja žena u unutarstranačke strukture i nastojati osigurati što uravnoteženiju spolnu zastupljenost, uzimajući pritom u obzir i hijerarhijsku strukturu. Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske preporučuje temeljem članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova pravovremeno i dosljedno pokretati prekršajne postupke protiv svih ovlaštenih predlagatelja kandidacijskih lista koji na izborima nisu poštivali načelo ravnopravnosti spolova. Svim relevantnim dionicima preporučuje raditi na osnaživanju žena za preuzimanje najprestižnijih uloga u društvu kako bi se smanjila njihova podzastupljenost na pozicijama donošenja odluka.. Transkript: .