Prvo što moramo napraviti u borbi protiv otpada je odbiti i ne kupovati ono što nam ne treba. Možemo na primjer odbiti jednokratnu ambalažu kao i plastične vrećice koje se nude u trgovinama (i koristiti vlastitu platnenu koju nosimo od kuće), zabraniti da nam se u poštanski sandučić ubacuju leci trgovačkih lanaca i slično.
Konzumerizam predstavlja najveći problem zagađivanja okoliša i najbolji način da mu se suprotstavimo jest da nastojimo kupovati samo one stvari i namirnice koje su nam potrebne. Tim putem dolazimo do drugog koraka, sprečavanja/smanjenja nastanka otpada, a to je reducirati ono što nam treba. Smanjenjem potrošnje utječemo i na smanjenje otpada i na očuvanje izvora energije kao i na smanjenje zagađivanja okoliša. U prvom redu je važno reduciranje ambalaže, kupujte proizvode u rinfuzi, u kupovinu nosite vlastite vrećice za višekratnu upotrebu, hodajte ili biciklirajte kad je god to moguće, izbjegavajte printanje - služite se e-poštom i digitalnim materijalima i slično.
Ponovna uporaba nije isto što i recikliranje. Ona podrazumijeva korištenje proizvoda u njegovom originalnom obliku za neku istu ili novu svrhu. Time produžujemo vijek trajanja proizvoda prije nego što postane otpad i štedimo resurse koje bi bilo potrebno uložiti za njegovo zbrinjavanje i recikliranje. Na primjer možemo koristiti punjive baterije ili ponovno koristiti raznu ambalažu ali za druge svrhe, kao npr. staklenke za zimnicu, metalnu kutiju od keksa i slično.
Uporabne predmete i uređaje možemo popraviti ili, ako se ne daju popraviti, onda ih možemo prenamijeniti. Svašta se može napraviti od starih kućanskih aparata, stare odjeće, pa čak i otpada: namještaj od drvenih paleta, kratke hlače od starih dugih, patchwork torba ili prekrivač od stare odjeće, božićni ukrasi od žarulja sa žarnom niti i slično.
Kad god je moguće, nastojte korištene proizvode dati nekome na daljnju uporabu a ne ih jednostavno baciti u otpad. Nikad ne znate kome će zatrebati i kako ih drugi ljudi mogu upotrijebiti ili prenamijeniti. Možemo razmjenjivati, pokloniti ili donirati rabljenu odjeću i obuću, male kućanske aparate, igračke, stripove, knjige i slično. Danas su aktualni tzv. swap događaji odnosno sajmovi razmjene na kojima se razmjenjuju razni uporabni predmeti. Raspitaj se o takvim događanjima u svojoj sredini.
Kompostiranje je proces biološke razgradnje organskog dijela otpada i spontano se događa u prirodi. Procesom kompostiranja rješava se problem biološkog otpada, a kao krajnji rezultat dobivamo kompost. Izdvajanjem organskog otpada u kućanstvu smanjujemo količinu otpada na odlagalištima čak za 1/3. Osim toga, sprečavamo nastajanje stakleničkih plinova koji su nusprodukt raspadanja organskog otpada. Korištenjem komposta u povrtlarstvu smanjujemo potrebu za korištenjem umjetnih mineralnih gnojiva. Raspitaj se što spada u biootpad odnosno što možemo kompostirati.
Nakon što odbijemo ono što nam ne treba, reduciramo kupovinu na ono što nam stvarno treba, pokušamo ponovno koristiti ili popraviti ono što smo već unijeli u naš dom, izdvojimo ili kompostiramo biootpad, slijedi recikliranje najvećeg dijela preostalog otpada. To je postupak kojim odvojeno prikupljamo različite vrste otpada čijom se preradom dobivaju materijali za izradu novih proizvoda slične ili iste namjene. Tako se štedi energija i smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla. Zato je važno odvajati i razvrstavati otpad u svom kućanstvu.