Pripremite sastanak s učenicima na kojem ćete inicirati ideju izrade kalkulatora ekološkog otiska u vašoj školi. Upoznajte učenike s pojmom ekološkog otiska i motivirajte ih da prije aktivnosti izračunaju svoj ekološki otisak na poveznici Footprintcalculator.org (aktivirajte opciju prijevoda na hrvatski u pregledniku). Uputite učenike u sve aktivnosti izrade kalkulatora ekološkog otiska i podijelite im zadatke. Zamolite učenike da se podijele u grupe. Svaka grupa preuzima jedno od područja ekološkog otiska: prehranu, transport, energiju, otpad, infrastrukturu, domaćinstvo, vode i šumu. Grupe u međusobnom dogovoru odlučuju o poziciji u školi na kojoj će svaki tim pripremiti nekoliko pitanja za sve ostale učenike u školi, a koja će biti vezana uz njihovo područje ekološkog otiska. Poduprite učenike da izrade pitanja vezana uz ekološki otisak i vrednuju ih bodovima 1 - 5. Pitanja ispišite na papiru većeg formata te kraj ponuđenih odgovora dopišite vrijednost u bodovima.

Na primjer: 1. Uopće ne konzumiram meso: 1 bod; 2. Konzumiram meso dva puta tjedno: 2 boda; 3. Konzumiram meso tri puta tjedno: 3 boda; 4. Konzumiram meso pet puta tjedno: 4 boda; 5. Meso je sastavni dio svakog mog obroka: 5 bodova.

Motivirajte učenike da uz pitanja kreiraju i QR kod s dodatnim informacijama o navedenom području te da dizajniraju instalaciju od recikliranog materijala koja će predstavljati njihovo područje ekološkog otiska. Papir s pitanjima i QR kodom učenici lijepe na dogovorenu poziciju u školi. Osmislite zajedno s učenicima list za odgovore koji smjestite u košuljicu na početnu poziciju kretanja, a na kojem će drugi učenici koji prolaze “Održivi korak” upisivati rezultate svojih odgovora.

Grupe moraju međusobno dogovoriti redoslijed kretanja među područjima ekološkog otiska i odrediti početnu i završnu točku kretanja kroz kalkulator ekološkog otiska. Učenici izrađuju strelice ili mala stopala te ih lijepe po školskim zidovima ili po podu kako bi ukazali na pravac kretanja prema sljedećoj točki.

Nakon što učenici pripreme sve materijale za provođenje izvananstavne aktivnosti, obavijestite ostale učenike svoje škole da se mogu uključiti u “Održivi korak”. Ostali učenici prolaze kroz sve pozicije, upisuju svoje odgovore na list za odgovore te zbrajaju bodove. Ukupan broj bodova pokazuje koliki je njihov ekološki otisak. Što je zbroj na kraju veći, to je veći i ekološki otisak pa je rezultat porazniji. Usmjerite učenike da pripreme kreativan opis za tri ili četiri različite bodovne kategorije. Na primjer, učenike koji su skupili najveći broj bodova možete nazvati „Earth destroyer“ uz opis što sve učenik treba odmah promijeniti kako bi pridonio održivom razvoju i kako bi njegov ekološki otisak bio što manji.

Iskoristite ovu aktivnost i za sumativno vrednovanje na način da ohrabrite učenike da, nakon što su prošli ekološki kalkulator u školi, napišu esej čiji naslov može biti postavljen u obliku pitanja: Što sve moram promijeniti na osobnoj razini kako bi moj ekološki otisak bio manji? Uz napisani esej učenici prilažu svoj rezultat ekološkog kalkulatora. Učenici mogu odlučiti hoće li svoj rad predati predmetnom nastavniku iz Geografije, Biologije, Hrvatskoga jezika ili stranog jezika.

Pokažite učenicima kratki film koji govori o tome gdje se nalazi voda na planetu Zemlji i za što je sve koristimo (aktivirajte automatske titlove na hrvatskom jeziku). Upoznat ćete učenike s pojmom vodenog otiska i osvijestiti im da, osim direktne potrošnje vode koja je svima vidljiva, trošimo ogromne količine takozvane virtualne vode. Ona nam je potrebna za proizvodnju različitih proizvoda i namirnica koje svakodnevno koristimo, a da toga uopće nismo svjesni. Podsjetite učenike i na sve veći problem s nestašicom vode i čestim sušama kako bi osvijestili važnost štednje vode.

Podijelite učenicima poveznicu na kalkulator vodenog otiska i neka ga svatko ispuni za sebe. Budući da je kalkulator predviđen za Sjedinjene Američke Države, a izbor države je povezan s vodenim otiskom proizvodnje električne energije, sugerirajte učenicima da odaberu Kaliforniju jer je najsličnija Hrvatskoj od svih ponuđenih zemalja. Povežite se s nastavnicom ili nastavnikom Engleskoga jezika kako bi vam pomogli oko ovog i ostalih izvora na engleskome jeziku. Otvorite zajednički zid (vrsta zida po izboru, primjerice predložak Wall) u Padletu koji će vam poslužiti da učenici podijele svoje rezultate. Raspravite o razlikama među njihovim rezultatima kako bi osvijestili što mogu učiniti da prvo smanje direktnu potrošnju vode. Neka ponude različita rješenja, primjerice ugradnju vodokotlića s manjim volumenom, korištenje slavine s nižim pritiskom, smanjenje vremena tuširanja i slično. Međutim, što je s virtualnom vodom? Tko je u razredu troši najmanje i što mislite koji je razlog tome?

Podijelite učenike u grupe i dajte im zadatak da istraže koliko virtualne vode treba za održavanje njihovog stila života. Naime, velik dio našeg vodenog otiska otpada na proizvodnju hrane koju jedemo i odjeće koju nosimo, a te izbore i navike svakako možemo mijenjati. Podijelite im poveznicu na članak s naznačenom količinom vode potrebnom za njihovu proizvodnju (tablica 3 na str. 409). Neka svaka grupa izračuna ukupnu količinu vode potrebne za jedan njihov tipičan dnevni jelovnik i prikaže tu količinu kanticama vode u alatu Canva, kao prvi korak u izradi postera. Potaknite ih da osmisle vodeno osviješteni jelovnik i ponude alternativna rješenja. Pritom im pomozite da obrate pažnju na dovoljan broj kalorija i bjelančevina. Neka usporede vodene otiske vegetarijanskog, veganskog i mesnog obroka i rasprave zašto se toliko razlikuju.

Potom im podijelite link na članak u kojem mogu pronaći koliko vode treba za proizvodnju jedne majice odnosno traperica. Pokažite im i kratki film o vodenom otisku odjeće i štetnim posljedicama industrije pamuka kako bi osvijestili da je taj otisak iznimno velik i da ga je potrebno smanjiti. To možemo učiniti ispravnom primjenom tehnologije, organskim uzgojem, ali i promjenama na osobnoj razini, odmicanjem od “brze mode” i prečeste kupovine te razmjenom i recikliranjem odjeće. Svoje jelovnike i odjevne kombinacije neka također prikažu u Canvi sličicama, zajedno s pripadajućim kanticama vode i smjernicama za smanjenje vodenog otiska koje su tijekom aktivnosti raspravili, istražili i osmislili na razini direktne potrošnje, osviještenog jelovnika i pristupa odjeći. Kada dovrše postere, mogu ih izložiti u hodniku škole.

Porazgovarajte s učenicima o ekološkom otisku i potrebi da ga smanjimo kako bismo zaštitili okoliš, a time i vlastitu dobrobit. Pitajte ih koliko se često apelira na građane da smanje svoj ekološki otisak, a koliko često na poduzetnike i zašto je to tako. Podsjetite ih na 9. i 12. cilj održivog razvoja ("Industrija, inovacije i infrastruktura" i "Održiva potrošnja i proizvodnja") te da gospodarski subjekti imaju zadatak svojim djelovanjem doprinositi dobrobiti prirode i društva, a ne samo svojoj dobiti. Organizirajte izvanučioničku nastavu i pokušajte kvalitativno odrediti koliki je ekološki otisak različitih gospodarskih subjekata (tvornica, poduzeća, poljoprivrednih domaćinstava, stočarskih farmi, OPG-ova i slično) koji se nalaze u okolici škole. Podijelite učenike u 3 do 5 grupa (broj grupa ovisit će o broju gospodarskih subjekata koje namjeravate posjetiti). Kako bi mogli nakon posjeta međusobno usporediti rezultate, prije posjeta učenici svake grupe trebaju dogovoriti na koje će dijelove ekološkog otiska obratiti pozornost. U pripremi izvanučioničke nastave organizirajte u razredu “oluju ideja” kojom će učenici navesti koje elemente smatraju da treba uzeti u obzir svaki gospodarski subjekt kako bi se ponašao u skladu s ciljevima održivog razvoja. “Oluju ideja” možete organizirati pomoću Mentimetra (obrazac Word Cloud). Prikupljene ideje razvrstajte u nekoliko skupina, npr. vrste i porijeklo energenata koje se koriste za proizvodnju, grijanje, hlađenje i ventilaciju; vrste otpada koje stvaraju u proizvodnom procesu (organski otpad, papir, staklo, plastika, štetne kemikalije…) te provodi li se recikliranje otpada; vrste ambalaže u koju pakiraju svoje proizvode; broj i vrste prijevoznih sredstava kojima raspolažu i gorivo koje upotrebljavaju; porijeklo i način vađenja sirovina koje koriste; količina i izvor vode koju koriste. U ovisnosti o vrsti gospodarskih subjekata koje namjeravate posjetiti, odlučite na koliko ćete i kojih skupina usmjeriti istraživanje. Neka učenici unaprijed pripreme pitanja koja će postaviti upraviteljima odabranih gospodarskih subjekata. Neka pitanja obuhvate politiku održivog razvoja unutar tvrtke, stvarnu primjenu održivih praksi te načine praćenja ostvarenja ciljeva iz politike. Tijekom dogovaranja posjeta, ako je moguće, osigurajte da netko od odgovornih osoba provede grupu učenika pogonom i upozna ih s proizvodnim procesom te da bude na raspolaganju za njihova pitanja. Po povratku s izvanučioničke nastave neka učenici u grupama naprave izvještaje u alatu AdobeSpark (predložak Report - web page) kojima će predstaviti gospodarski subjekt koji su posjetili: opisati ukratko čime se bavi, prikazati stanje održivosti u gospodarskom subjektu i sažeti odgovore/uvide koje su dobili. Svaka grupa neka prezentira svoj rad ostalim grupama, a nakon svake prezentacije neka zajednički vrednuju praksu pojedinog gospodarskog subjekta te predlože nekoliko ideja za poboljšanje održivosti i smanjenje ekološkog otiska. Svoje ideje mogu proslijediti gospodarskim subjektima.

Kao pripremu za ovu aktivnost zadajte učenicima da istraže kod kuće što je to ekološki otisak, kako se mjeri i što je biokapacitet planeta Zemlje. Za korištenje poveznica tijekom aktivnosti imajte na umu pomoći učenicima da aktiviraju prijevod na hrvatski jezik u pregledniku.

Za potrebe ove aktivnosti u učionici odredite površinu koja će predstavljati biokapacitet Zemlje. To može biti plakat ili pano, a učenici računaju površinu tog panoa. S obzirom da je biokapacitet Zemlje oko 12 milijardi gha (globalnih hektara) učenici računaju mjerilo (koeficijent sličnosti) u kojem je prikazan biokapacitet.

Podijelite učenike u grupe i svakoj grupi zadajte jedan (ili dva) kontinenta. Učenici na karti, sekcija Total Ecological Footprint, istražuju koliki je ukupni ekološki otisak za sve države tog kontinenta.

Priredite učenicima sliku stopala koju oni potom učitavaju u GeoGebru. Kako bi dobili jedinično stopalo, tj. ono koje predstavlja 1 gha, služe se mjerilom koje su prethodno izračunali, tj. računaju koliku bi površinu u cm² trebalo imati to stopalo. Nakon što učitaju sliku u GeoGebru, koristeći alat za mnogokut, ocrtavaju stopalo i alatom za površinu mjere površinu. Nakon toga alatom rastezanje objekta iz točke i upisivanjem koeficijenta sličnosti dobivaju sliku jediničnog stopala. Za svaku državu zatim izrađuju stopalo veličine ukupnog ekološkog otiska u gha i to tako da u GeoGebri načine klizač koji će poslužiti kao koeficijent sličnosti. Nakon što dobiju traženo stopalo, izvoze grafički prikaz u pdf formatu te ga ispisuju. Stopalo mogu dodatno i urediti tako da dodaju ime države, zastavu ili još neke dodatne podatke. Zatim svoje stopalo izrezuju i lijepe na zamišljenu Zemlju. Kad im ponestane prostora na plakatu/panou, uputite ih da svoja stopala lijepe i oko njega.

Nakon što su sve grupe izradile svoja stopala potaknite ih na promišljanje o tome kako gazimo Zemlju. Je li naš planet dovoljan za sva naša stopala? Koliko nam Zemalja treba da bi naša stopala imala mjesta? (Potrebno nam je 1,75 zemaljskih kugli.) Treba li nam još jedna Zemlja ili možemo nešto napraviti da i mi i Zemlja živimo u skladu? Gdje je Hrvatska u cijeloj toj priči? Živimo li i mi u Hrvatskoj na dug prema našem planetu?

Postupci potpore

U aktivnosti istraživanja pojma ekološki otisak učenicima s poremećajem pažnje i poremećajem iz spektra autizma dajte jasne i konkretne smjernice i poveznice pomoću kojih će lakše doći do traženih podataka te podsjetnik s koracima aktivnosti, odnosno potpitanjima na koje učenici trebaju pronaći odgovore kako bi obuhvatili sve ključne informacije.

Prilikom računanja površine panoa, ekološkog otiska i jediničnog stopala, učenicima s teškoćama omogućite uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i, prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i grafičke organizatore u koje se upisuju željeni podatci, a koji će služiti kao vodič kroz korake aktivnosti.

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana koristiti podatke na karti Total Ecological Footprint te im, ukoliko ne mogu, osigurajte te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati.

Kod korištenja alata GeoGebra i istraživanja podataka, učenicima oštećenog vida i učenicima s motoričkim teškoćama omogućite rad s vršnjakom. Učeniku s oštećenjem vida pritom je potrebno detaljno opisati što je na ekranu kako bi mogao dati uputu koju će vršnjak izvršiti. Učenicima s teškoćama pažnje i poremećajem iz spektra autizma dajte i pisanu uputu koja će ih voditi kroz korake rada u alatu, a gdje je moguće, uputu poduprite i grafičkim prikazima.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

S obzirom na dobivene podatke u glavnoj aktivnosti učenici uspoređuju postoji li veza između ekološkog otiska i ljudskog razvojnog indeksa (HDI). Podatke mogu pronaći na stranici (možete stranicu i prevesti na hrvatski jezik u pregledniku). Usredotočuju se na države Europske unije te za njih izrađuju grafikon sličan onom na predloženoj stranici. Podatke o ljudskom razvojnom indeksu mogu pronaći na stranici. Iz podataka o HDI-u i ekološkom otisku po osobi za svaku državu računaju omjer ta dva podatka i donose zaključak o tome ima li direktne veze između njih. Raspravite o razlici između korelacije i uzročnih veza te im pomozite da na izvornom dijagramu primijete da za isti HDI indeks različite države imaju vrlo različit ekološki otisak.