Prisjetite se s učenicima što je grad i koje su funkcije grada. Pogledajte s učenicima video putem poveznice Razvoj grada Jastrebarsko. Iskoristite video kao uvod u razgovor o prostornom planiranju i utjecaju čovjeka na okoliš. Razgovarajte s učenicima na koji način čovjek intervenira u novi prostor širenjem grada na način da izgrađuje nove prometnice, industrijske zone ili, kao u ovom primjeru, novi školski objekt.

Pripremite i ispišite za učenike na papiru plan grada u kojem se nalazi vaša škola. Za pripremu plana grada možete koristiti Geoportal. Podijelite učenike u parove. Učenici u parovima istražuju satelitske snimke grada također koristeći Geoportal. Učenici na digitalnoj karti prepoznaju pojedine dijelove grada i svrstavaju ih u jednu od urbanističkih funkcija ili zona (industrijska, upravno-administrativna, stambena zona u tri klase - niža, srednja, visoka, rekreacijska zona, trgovačka zona). Učenici ucrtavaju prepoznate zone na ispisani plan grada. Svaku zonu bojaju u drugu boju i na taj način stvaraju tumač karte. Nakon što su učenici izradili svoju kartu, predstavite im fotografiju koja prikazuje tri modela korištenja gradskog prostora: koncentrični, sektorski i višejezgreni model. Učenici uspoređuju vlastiti model grada s nekim od navedenih modela, zaključuju u koji model mogu svrstati grad u kojem žive i argumentirano predstavljaju svoje zaključke ostatku razreda. U nastavku potaknite raspravu o posljedicama širenja gradova na ekosustave na njegovom rubu. Navedite učenike da promisle i analiziraju kako pretvaranje šuma u poljoprivredna zemljišta, betonizacija prostora, a pogotovo divlja gradnja (primjer otoka Vira) utječu na ekosustave, a samim time i na kvalitetu života u gradu. Raspravite s učenicima kako bi oni planirali razvoj svog grada i do koje se mjere grad treba širiti, u visinu ili u širinu. Pogledajte s učenicima video Wildlife comes out to play... koji govori o raznim životinjama koje su iskoristile priliku tijekom pandemije Covid-19 i raširile se prostorom raznih gradova u svijetu. Životinje u ovom primjeru gledaju ljude zatvorene u stanovima baš kao i ljudi njih u zoološkim vrtovima. Potaknite učenike da predlože neke mjere održivog razvoja i širenja gradova koje bi uključivale vrlo mali utjecaj na okolne ekosustave.

Postupci potpore

Tijekom gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Opisi neka budu jasni, konkretni i, ukoliko je moguće, praćeni primjerima iz svakodnevnog okruženja koje će učenici moći predočiti. Učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa.

Slabovidnim učenicima uvećajte plan grada i istaknite ključne elemente debljim crnim flomasterom ili drugim grafičkim oznakama. Učenicima s većim oštećenjem vida, ako je moguće, pripremite konkretne modele korištenja gradskog prostora (koncentrični, sektorski, višejezgreni) koje će moći opipati ili ih na papiru shematski prikažite pastom za označavanje ili pištoljem s vrućim ljepilom. Prilikom analize digitalnih karata i unošenja podataka na plan grada, neka vršnjak s kojim je učenik u paru opisuje što vidi, a zatim boja prema uputi učenika oštećenog vida. Vršnjačku podršku prilikom bojanja i unošenja podataka osigurajte i učenicima s većim motoričkim teškoćama.

Učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti te učenicima s poremećajem iz spektra autizma prilikom analize digitalnih karata dajte jasne pisane i grafički podržane upute razložene na korake koje će im osigurati lakše praćenje i veću samostalnost u izvršavanju zadatka. Omogućite im produljeno vrijeme za rad i češće provjeravajte točnost unesenih podataka

Potaknite učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije na sudjelovanje u raspravi, dajte im dovoljno vremena da se izraze, ne ispravljajte ih i potičite ozračje u kojem će se osjećati ugodno i prihvaćeno, no ne inzistirajte da govore pred razredom ako to sami ne žele.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici naprave digitalnu kartu modela korištenja gradskog prostora njihovog zamišljenog grada budućnosti. Model može sadržavati elemente postojećih modela, ali učenici mogu u model grada uvrstiti i neke nove funkcije, proširiti ili smanjiti površinu i slično. Učenici za izradu modela koriste digitalni alat za obradu fotografija Canva.

Pitajte učenike imaju li u blizini doma mjesto gdje mogu disati punim plućima te po kojem kriteriju to određuju. Pitajte ih kako bi mogli ispitati kvalitetu zraka na popularnoj dionici za trčanje ili šetnju. Zatim im najavite da će izraditi "uređaje“ koji će u određenom vremenskom periodu izmjeriti količinu lebdećih čestica i ozona u zraku. Neka upute za izradu uređaja sastave uz pomoć nastavnika Engleskog jezika prema predlošcima na mrežnim stranicama poput lebdeće čestice i ozon. Podijelite učenike u grupe koje će odabrati dionicu na kojoj će ispitivati kvalitetu zraka i odrediti nekoliko lokacija na dionici na kojoj će postaviti "uređaje“ za lebdeće čestice i ozon. Nakon prikupljanja "uređaja“ i očitavanja rezultata neka označe vrijednosti na geografskoj karti pomoću alata Moje karte u okviru Google usluga. Neka povežu područja veće zagađenosti (na temelju prikupljenih podataka) sa zagađivačima u svojoj okolini. Neka prouče koji su uzroci zagađenja zraka u njihovom mjestu i okolici te koje tvari najčešće sadrži onečišćeni zrak. Također, neka istraže kakav je njihov utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš (funkcija pluća, rast biljaka, korozija materijala…). Rezultate istraživanja neka zapišu u obliku prezentacije koju će svaka grupa suradnički izraditi u alatu Google Prezentacije i podijeliti s ostalim grupama kako bi se mogli zajednički analizirati i zaključiti gdje se nalaze gradske dionice sigurne za trčanje s obzirom na kvalitetu zraka. Porazgovarajte s učenicima o tome koliko daleko seže ljudski utjecaj čak i kada je golom oku nevidljiv. Potaknite ih da razmisle koje su mogućnosti da se na mjestima koja nisu pogodna za trčanje, zrak pročisti. Treba na kraju istaknuti da su mjerenja napravljena samo za mali dio onečišćivača zraka, a da je za bolju procjenu kvalitete zraka potrebno ispitati više parametara. Aktivnost možete proširiti u projektnu nastavu tako da učenici prate promjene u okolišu tijekom različitih godišnjih doba.

Postupci potpore

Provjerite pristupačnost terena na kojem se planira postavljanje mjernih uređaja i osigurajte puno i aktivno uključivanje učenika s motoričkim teškoćama i učenika s oštećenjem vida u proces njihove izrade i postavljanja u prirodi. Prilikom grupiranja učenika predvidite smještanje učenika s teškoćama sa suučenicima koji im, prema potrebi, mogu pružati podršku tijekom izvođenja ovih aktivnosti.

U aktivnosti istraživanja utjecaja onečišćenja zraka na ljudsko zdravlje i okoliš učenicima s teškoćama pažnje i poremećajem iz spektra autizma dajte jasne i konkretne smjernice i poveznice pomoću kojih će lakše doći do traženih podataka te podsjetnik s koracima aktivnosti, odnosno potpitanjima na koje učenici trebaju pronaći odgovore kako bi obuhvatili sve ključne informacije.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu pomoću senzora za mjerenje kvalitete zraka preciznije ispitati količinu onečišćivača u zraku. Preporučljivo je ispitati koncentraciju PM 2,5 čestica i NO₂ u zraku, no odabir ovisi o senzorima koji su dostupni u školi (senzori za: PM 10, O₃, SO₂, CO). Korištenje senzora omogućuje i više dnevnih mjerenja (npr. u različitim dijelovima dana) pa se može istražiti koji je dio dana pogodniji za trčanje na određenoj dionici. Dobivene rezultate mogu usporediti s postojećim ljestvicama kvalitete zraka kao što je prikazano na poveznici Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj.

Zamolite učenike da zapišu tri asocijacije na sintagmu Homo sapiens u Mentimeter. Prokomentirajte s njima rezultate prikazane oblakom riječi, a zatim najavite usmjereno čitanje ulomaka iz znanstveno-popularne knjige “Sapiens: Kratka povijest čovječanstva” Yuvala Noaha Hararija. Ukratko predstavite djelo i njegove glavne ideje.

Objasnite učenicima da će u grupama usmjereno čitati jedno od odabranih poglavlja iz knjige u kojima se problematizira utjecaj čovjeka na ekosustav u ranim razdobljima njegova širenja planetom. Predlažemo sljedeća poglavlja: “Kosturi u ormaru”, “Čuvari brata svoga”, “Proglašava se krivim”, “Noina arka”, “Žrtve revolucije”. Učenici tijekom čitanja trebaju doći do odgovora na sljedeća problemska pitanja: Koje su glavne poruke knjige, a koja se pitanja javljaju u nama dok je čitamo? Što bismo mogli napraviti da izbjegnemo crne scenarije u budućnosti, a što da ih popravimo ako su se već dogodili?

Učenici izrađuju konceptni prikaz prikupljenih podataka u obliku vizualnih bilježaka koji obuhvaća sadržajna i jezična obilježja poput duhovitoga pripovijedanja s prispodobama iz svakodnevnoga života i uporabe kolokvijalizama kojima se strogo znanstvena problematika približava prosječnim čitateljima. Potaknite učenike da vizualne bilješke shvate i izrade kao pregledan način prikazivanja koncepata, podataka i njihovih međuodnosa kombinacijom teksta, simbola i jednostavnih crteža koji će im olakšati sintezu, komunikaciju i primjenu naučenog te da posebnu pažnju posvete rasporedu elemenata. Na kraju aktivnosti organizira se razgled galerije konceptnih prikaza. Uz svaki prikaz posjetitelje dočekuje domaćin koji u minuti izlaže sažete zaključke rada svoje grupe. Posjetitelji potom imaju minutu za postavljanje pitanja ili komentiranje. Aktivnost zaključite izlaznom karticom u Mentimeteru (Što novo znam o “mudrom čovjeku”? Koliko daleko seže ljudski utjecaj na okoliš? Kako mogu pridonijeti mudrijem ponašanju čovjeka na zemlji?) te preporučite učenicima dodatnu literaturu Y. N. Hararija (“Homo Deus: Kratka povijest sutrašnjice” i “21 lekcija za 21. stoljeće).

Postupci potpore

Učenicima oštećenog vida, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti materijale za čitanje dajte barem nekoliko dana prije planirane provedbe aktivnosti kako bi ih stigli pročitati svojim tempom i onoliko puta koliko im je potrebno da kvalitetno savladaju tekst. Učenicima oštećenog vida materijale osigurajte u elektronskom obliku kako bi mogli koristiti čitač ekrana.

Izradite smjernice ili potpitanja koja će učenike voditi kroz tekst i usmjeravati ih na ključne elemente sadržaja te im pripremite grafički okvir koji će im olakšati konceptni prikaz i organizaciju prikupljenih podataka na papiru.

U završnoj aktivnosti izlaganja zaključaka potaknite i ohrabrite učenika s teškoćama da aktivno sudjeluje i prezentira u ime grupe.

Ukoliko u razredu ima učenika koji imaju teškoće glasovno-jezično-govorne komunikacije, ne inzistirajte da govore pred drugima ako to sami ne žele i ne osjećaju se ugodno. Ako se odluče izlagati, dajte im dovoljno vremena, ne ispravljajte ih i spriječite oponašanje i ruganje.

Dodatne informacije kako pripremiti pisane smjernice možete pronaći u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Predložite učenicima da samostalno na internetu potraže tekstove i videozapise o rijeci Dravi i projektu Drava LIFE koji integriranim upravljanjem obnavlja riječne ekosustave u interesu prirode i lokalnog stanovništva. Nadahnuti time, učenici razmišljaju u obnovi drugih područja te snimaju svoj video ili izrađuju multimedijske prezentacije s idejama do kojih su došli (npr. kako riješiti problem varaždinskog smetlišta, kako pridonijeti pošumljavanju ljudskim nemarom opožarenih područja Dalmatinske zagore, kako pridonijeti povratku ptica na riječna staništa, kako potaknuti obnovu sedra u porječju Korane i sl.).

Pitajte učenike što misle je li zagrebački prometni sustav kvalitetan i zašto. Porazgovarajte s njima o činjenici da veliki broj motornih vozila ispušta ogromne količine CO₂ što nepovoljno utječe na klimatske promjene. Potaknite ih na zaključak da Zagreb tako čini štetu puno većem području nego što je područje na kojem žive Zagrepčani. Napomenite im da je slično sa svakim naseljem u kojem se ne primjenjuju mjere za smanjenje ugljičnog otiska.

Podijelite potom učenike u grupe i uputite ih na službenu stranicu Grada Zagreba gdje se nalazi Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba (SECAP) u kojem mogu pronaći podatke o procijenjenom broju vozila za 2030. godinu, kao i podatke o emisijama CO₂ za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora, a koje bi trebale rezultirati smanjenjem emisije CO₂ uzrokovane prometom za oko 25 % do 2030. godine. Neka usporede odnose između broja stanovnika i broja vozila i rasprave o utjecaju pojedinih vrsta vozila na okoliš.

Porazgovarajte s njima i o prednostima života u Gradu Zagrebu i njegovim javnim zelenim površinama. Pitajte ih što misle ima li Zagreb dovoljno stabala i možemo li sadnjom novih umanjiti posljedice zagađenja prometom.

Na mrežnoj stranici Zrinjevca koji se bavi održavanjem javnih zelenih površina nalazi se aplikacija Zelenilo grada Zagreba za nadzor stabala pomoću koje mogu saznati vrstu stabla i njegovu veličinu, ali i označiti neko područje i saznati ukupan broj stabala na njemu. Dajte učenicima zadatak da izračunaju koliko stabala Zagreb ima po stanovniku i koliko ugljičnog dioksida apsorbiraju sva ta stabla ako znamo da prosječno stablo apsorbira oko 20 kg CO₂ godišnje. Neka izračunaju broj vozila za koji je količina CO₂ koji emitiraju ekvivalentna onoj koju apsorbiraju sva stabla na javnim površinama. Pitajte ih koliko bi još stabala trebalo posaditi ako želimo da se emisija CO₂ smanji za 25 % do 2030. godine. Je li to izvedivo i ima li Zagreb mjesta za sva ta stabla? Mogu prikazati na karti koliku bi površinu zauzela posađena stabla vodeći računa o međusobnoj udaljenosti između svaka dva stabla u drvoredima ili u parkovima.

Na kraju, neka svaka grupa ponudi alternativna rješenja kojima bi se mogla smanjiti emisija CO₂ i osvijesti važnost mijenjanja svojih navika i stila života s obzirom na neodrživost trenutnog stanja i nemogućnost prirode da poništi naš utjecaj.

Postupci potpore

Prilikom analize Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba (SECAP) usmjerite učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenike s poremećajem iz spektra autizma na točnu stranicu na kojoj mogu pronaći tražene podatke. Uputu dajte i u pisanom obliku te omogućite dodatno vrijeme za rad.

Provjerite podržava li asistivna tehnologija, koju imaju učenici s oštećenjem vida i motoričkim poremećajima, korištenje aplikacije Zelenilo grada Zagreba. Ukoliko ne podržava, omogućite rad u paru.

Prilikom računanja, učenicima s teškoćama pripremite podatke koje treba izračunati, omogućite uporabu podsjetnika s formulama, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu detaljnije istražiti ponuđena rješenja kojima bi se mogla smanjiti emisija CO₂. Primjerice, poboljšanjem biciklističke infrastrukture, povećanjem broja električnih automobila, smanjenjem ukupnog broja vozila ili povećanjem broja vozila javnog gradskog prijevoza u odnosu na osobne automobile. Podatke o potrošnji i emisijama za svaku kategoriju vozila mogu pronaći u dokumentu Akcijski plan energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjenama Grada Zagreba (SECAP) i usporediti njihov utjecaj na okoliš.

Na početku projicirajte projekt pripremljen u alatu Google Earth i zamolite učenike da pojedinačno, na karti svijeta, označe koliko daleko u okoliš seže njihov osobni utjecaj. Projekt podijelite s učenicima putem poveznice i pokažite im kako mogu neko područje na karti označiti poligonom. Područje svog utjecaja neka označe svojim imenom.

Upitajte ih zatim koji su uređaji koje svakodnevno upotrebljavaju, ovisni o satelitima i koje sve informacije primamo sa satelita. Pitanja postavite koristeći alat za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter (open ended tip odgovora) i zajednički raspravite odgovore. Učenike podijelite u grupe i svakom dodijelite poseban projektni zadatak: Sateliti i međusobna komunikacija; Sateliti i određivanje položaja na Zemlji; Sateliti i meteorologija; Sateliti i televizija; Sateliti i istraživanje svemira te Sateliti i stanje okoliša. Učenici u grupama istražuju putem interneta (mogu započeti na poveznici Razvoj satelitskog prometa u Zemljinoj orbiti) na kojoj se udaljenosti nalaze specifični sateliti, koliko ih ima, koje su ih agencije ili države odaslale u orbitu, kome i u koju svrhu služe informacije koje prikupljaju. Rezultate svojih istraživanja neka prikažu posterom te ih predstave ostatku razreda.

Nakon održanih prezentacija prikažite im kratki isječak Fixing WALL-E iz animiranog filma "WALL-E" koji prikazuje izbacivanje otpada iz svemirskog broda u svemir i otvorite raspravu o problemu neispravnih i starih satelita koji kruže oko Zemlje. Neka pročitaju i intervju s našim znanstvenikom Ante Radonić: Nevjerojatno je koliko smeća kruži oko Zemlje, orbita je zagađena, a prikažite učenicima i kratki videozapis NASA's Space Debris Problem kako bi zorno vidjeli ilustraciju količine otpada u orbiti koji je teško pratiti i brži je od metka: 29 000 predmeta većih od 10 cm, 750 000 od 1 do 10 cm i 166 000 000 predmeta manjih od 1 cm.

Raspravite s učenicima što potreba da se svemirski otpad ukloni iz orbite znači za ekosustave na Zemlji. Upoznajte ih s pacifičkim “svemirskim grobljem” (Point Nemo) i posljedicama na morske ekosustave (nakupljanje teških metala, ostataka goriva hidrazina, radioaktivnog materijala…). Porazgovarajte o težnji da se u orbitu lansira sve više (komunikacijskih) satelita i što bi značilo povećanje otpada u Pacifiku. Potaknite učenike da kritički razmotre tvrdnje da je učinak na ekosustave ograničen i podsjetite na podcijenjene posljedice drugih ljudskih utjecaja (npr. nuklearna katastrofa Fukushima Daiichi).

Vratite se sada na Google Earth projekt s početka aktivnosti i zamolite učenike da razmisle i ponovo prikažu koliko daleko doseže njihov utjecaj na okoliš. Područje neka opet nazovu svojim imenom, no neka obrub označe crvenom bojom. Neka usporede prvo i drugo označeno područje unutar svoje grupe. Zaključke neka dodaju na izrađene postere.

Postupci potpore

Kod korištenja alata Google Earth i Mentimeter učenicima oštećenog vida i učenicima s motoričkim teškoćama umjesto individualnog rada omogućite rad s vršnjakom. Učeniku s oštećenjem vida pritom je potrebno detaljno opisati što je na ekranu kako bi mogao dati uputu koju će vršnjak izvršiti.

Provjerite jesu li učenici s oštećenjem sluha i učenici s poremećajem iz spektra autizma razumjeli zadatak, dodatno pojasnite te pripremite pisanu uputu ukoliko to učenicima više odgovara.

Osigurajte uključivanje učenika oštećenog vida i učenika s motoričkim teškoćama u izradu i predstavljanje postera. Učenike s teškoćama treba pozicionirati na način da mogu dobro vidjeti, čuti i uključiti se u njegovu izradu. Mogu komentirati i izvoditi zaključke dok vršnjak prikazuje rezultate na posteru. Sve što članovi grupe upisuju na poster treba se naglas izreći i pročitati učeniku oštećena vida. Radi li se o slabovidnom učeniku, važno je obratiti pažnju na papir za izradu postera. Preporučljivo je koristiti mat papir ili papir žućkaste boje koji ne reflektira svjetlost te pisati veća slova, debljim crnim flomasterima.

Videozapis prilagodite na način opisan u prethodnim aktivnostima.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirane učenike uputite da istraže podrijetlo sitnih čestica u Zemljinoj orbiti i njihove štetne utjecaje na satelite, međunarodne svemirske postaje (ISS) te svemirske letjelice. Neka izračunaju za koliko porastu kinetičke energije čestica veličine kapljice kiše te kakva oštećenja uzrokuju na navedenim objektima. U zaključku istraživanja neka navedu kakve posljedice na okoliš u konačnici može imati daljnje nakupljanje tih čestica u orbiti i neke postupke kojima se njihov broj može smanjiti.