Učenike potaknite na aktivnost pošumljavanja pričom o važnosti očuvanja šuma u kontekstu obrtanja trendova klimatskih promjena, erozije tla i smanjenja bioraznolikosti. Kao motivaciju za aktivnost pogledajte film o šumama u Hrvatskoj. Usredotočite se na dio od 0:57 do 2:42 min koristeći se alatom u koji ćete upisati poveznicu na video i odabrano vrijeme početka, odnosno kraja reprodukcije.

Pred učenike postavite hipotetsku situaciju da vaš razred raspolaže s 200 000 kn koje ste dobili od grada u svrhu pošumljavanja dijela oranice ili livade koja se nalazi u okolici mjesta u kojem živite.

Podijelite učenike u grupe. Svaka grupa mora istražiti, koristeći se Google Earth aplikacijom, svoj kraj i pronaći dijelove u kojima nedostaje šume te označiti na karti dio koji bi prenamijenili u šumu. Označavanjem područja učenici dobivaju informaciju o površini koju su odabrali te rade financijski plan pošumljavanja (opis kako izmjeriti udaljenost i površinu na karti pročitajte na sljedećoj poveznici).

200 000 kn mora pokriti kupovinu zemljišta, rješavanje papirologije (1 000 kn), kupnju sadnica lokalnih vrsta stabala, transport i ostale troškove. Učenike uputite da preko oglasnika istraže cijene oranica i zemljišta u okolici mjesta u kojem žive te cijene sadnica stabala koje žele da prevladavaju u šumi. Na osnovu prosječne cijene zemljišta iz oglasnika izračunajte koliko će koštati vaše označeno područje te morate li ga prilagoditi proračunu (povećati ili smanjiti).

Učenici sami istražuju koliki bi trebao biti razmak među stablima, koliko će sadnica kupiti, hoće li sve biti sadnice ili će dio biti sjeme koje mogu sami skupiti i pobacati po oranici.

Na kraju svaka grupa prezentira svoj financijski plan i putem ankete razred glasa za najbolje izrađeni plan.

Kao zaključak s učenicima povedite diskusiju kako bi bilo da se u projekt uključe svi razredni odjeli 1. razreda. Koliku bi površinu oranica i livada mogli pretvoriti u šumu kad bi se u projekt uključila i cijela škola?

Postupci potpore

U aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s oštećenjem vida osigurajte mjesto blizu izvora zvuka te opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa.

Osigurajte učenicima s teškoćama pomoć vršnjaka prilikom uporabe digitalnih alata kako bi mogli ravnopravno sudjelovati u aktivnostima. Ukoliko učenicima s oštećenjem vida nije moguće osigurati korištenje Google Earth aplikacije ni uz asistivnu tehnologiju koju učenik ima, omogućite rad u paru kako bi suučenik mogao raditi prema njihovoj uputi. Učeniku s oštećenjem vida pritom je potrebno opisivati što je vidljivo na ekranu kako biste mu omogućili da u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluje u rješavanju dobivenog zadatka. Učenik može zaključivati na temelju podataka koje čuje, davati upute i zapisivati podatke bitne za nastavak aktivnosti.

Pitanja i zadatke koje učenici trebaju istražiti prilikom izrade financijskog plana pošumljavanja strukturirajte za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti i učenike s poremećajima iz spektra autizma. Zadatke možete napisati na predložak, jasno ih prostorno organizirati i odijeliti te ih brojčano označiti. To će učenicima predstavljati korake u radu te im dati strukturu i preglednost kako ne bi preskočili neki dio zadatka.

Za rješavanje računskih zadataka omogućite im uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu.

Za učenike koji žele znati više

Učenike uputite da istraže koliko je radnih sati potrebno utrošiti na fizički posao ovog projekta. Koliko godina treba proći da bi površina koju želimo pošumiti zaista postala šuma? Možemo li nekako pomoći sadnicama ili ćemo ih pustiti da same izrastu? Kada se komad zemlje, koji je oranica ili livada, može zakonski u zemljišnim knjigama prenamijeniti u šumu?

Motivirajte učenike za temu na način da im pripremite dva članka s poveznica Dozvole za sječu i Zakon u šumama. Analizirajte s učenicima oba članka te pročitajte nekoliko pitanja i odgovora u forumu. Pokrenite s učenicima raspravu na temu posjeduju li njihovi roditelji šume i jesu li upoznati s ovim zakonom.

Pokažite učenicima interaktivnu kartu Deforestacija kroz vrijeme te s njima prokomentirajte trendove (de)forestacije u pojedinim krajevima i razloge za njih.

Potaknite učenike da navedu razloge zbog čega se u zadnjih 50 godina povećava površina pod šumama u pojedinim dijelovima Europe. Zadajte učenicima zadatak da u jednoj minuti promotre učionicu i zapišu u bilježnice sve proizvode koje vide u učionici, a koji su nastali obradom drva ili su njegov nusproizvod. Komentirajte s učenicima važnost šuma za industriju i ekonomiju zemlje te za svakodnevni život.

Zatim pogledajte s učenicima video Uzroci i posljedice deforestacije o značaju šuma te uzrocima i posljedicama nestanka šuma.

Potaknite učenike da procijene posljedice smanjenja bioraznolikosti i nestanka određenih staništa u svijetu i Hrvatskoj zbog smanjenja šumskog fonda. Ponudite im da za provjeru koliko su naučili o problemu deforestacije riješe sljedeći kviz.

Podijelite učenike u parove i recite im da otvore Google Karte, pretraže i identificiraju površine na primjeru Medvednice ili neke druge gore ili planine (npr. Ravna gora u Hrvatskom Zagorju) koje su vidljivo prekomjerno posječene. Navedite učenike da zaključe zbog kojih razloga dolazi do prekomjerne sječe šuma na nekom području. Učenici predstavljaju svoje rezultate ostatku razreda te zajedno komentiraju navedene primjere. Učenici na temelju 3D pregleda prostora na Google kartama također mogu zaključiti na kojim je površinama prije bila šuma i zašto je došlo do sječe. Razgovarajte s učenicima je li pretjerana sječa opravdana i možemo li neki prostor u kojem se nalazi šuma prostorno organizirati na drugačiji način ako u njega ulazimo, primjerice, gradnjom autoceste. Danas je prema podatcima Eurostata "Šume u Europi" 42 % površine Europe prekriveno šumama. Hrvatska se nalazi na petom mjestu iza Švedske, Finske, Litve i Slovenije. Razgovarajte s učenicima o razlozima tako visoke pozicije Hrvatske. Raspravite s učenicima je li pozadina takvog ranga pozitivna ili negativna i postoji li poveznica s gospodarenjem šumama i industrijskom proizvodnjom.

Motivirajte učenike da predlože načine na koje možemo obnoviti šume, na koji način ih koristiti i koje vrste energije možemo koristiti kako bismo zamijenili energiju koju dobivamo od drvne biomase. Porazgovarajte s učenicima o ulozi pošumljavanja i pretvaranju dezertificiranog i siromašnog područja u mjesto kvalitetnog života. Pitajte učenike znaju li za primjere u Hrvatskoj gdje je sječa šume krenula u nekontroliranom smjeru i raspravite o tome na primjeru šume Marjan.

Postupci potpore

Čitanje članaka u uvodnoj aktivnosti olakšajte učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija), učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti, učenicima s oštećenjem sluha i učenicima s poremećajem iz spektra autizma na način da im omogućite produljeno vrijeme za rad i date ključne pojmove na koje trebaju posebno obratiti pažnju prilikom čitanja. Provjerite mogu li učenici oštećenog vida čitati članak uz pomoć asistivne tehnologije, a ako ne mogu, osigurajte tekst na Brailleovom pismu ili u elektronskom obliku koji će moći koristiti na računalu s čitačem ekrana.

Učenike s teškoćama aktivno potičite na uključivanje u raspravu i dijeljenje mišljenja, iskustava i ideja. Pružite im podršku postavljanjem potpitanja i usmjeravanjem prema željenim zaključcima. Provjerite razumijevanje manje poznatih i složenijih pojmova.

U dijelu aktivnosti koja zahtijeva promatranje učionice i bilježenje proizvoda nastalih obradom drva, modificirajte zadatak za učenike oštećenog vida na način da mogu nabrojati bilo koje proizvode za koje znaju da nastaju preradom drveta, a ne samo one koji se nalaze u učionici. Učenicima s poremećajem iz spektra autizma zadatak možete olakšati pripremom listića na kojem će, umjesto samostalnog bilježenja, učenici moći nadopuniti, povezivati ili među ponuđenim predmetima odabrati one nastale obradom ili kao nusproizvod drva. Dobro je pri tome koristiti i vizualnu podršku.

Zadatak pretraživanja Google Karte prilagodite na način opisan u prethodnoj aktivnosti.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Motivirajte učenike da provjere proceduru koju treba ispoštovati kako bi posadili stablo u školskom dvorištu. Neka se savjetuju s lokalnim poduzećem za komunalne i hortikulturne djelatnosti i neka im on bude sponzor u sadnji stabla.

Prikažite učenicima kratki promotivni film o akciji pošumljavanja “Boranka” na poveznici i upitajte učenike zbog čega su šume važne i zbog čega se ulažu napori u pošumljavanje. Neka svoje odgovore objave na digitalnom zidu koji ste unaprijed izradili u alatu Padlet (obrazac Shelf sa šest kategorija, svaka za pojedinu važnost šuma). Raspravite odgovore zajednički ih svrstavajući u šest skupina: povećavaju bioraznolikost, osiguravaju kvalitetan zrak, omogućuju rekreaciju, izvor su drvne sirovine, smanjuju eroziju tla i ublažavaju klimatske promjene. Učenici koji su postavili slične odgovore, pripadaju istoj grupi. Neka učenici u grupama prvo prikupe osnovne podatke o šumama u Hrvatskoj, a zatim neka svaka grupa osmisli rješenje koje će dugoročno omogućiti očuvanje šume bez obzira na oblik kojim se iskorištava: sječa zbog sirovine, sječa zbog poljoprivrednih površina, izgradnja prometnica, izgradnja rekreativnih sadržaja za masovnu uporabu i odlaganje otpada u šumu. Neka svaka grupa među sobom odredi osobe koje će zastupati interese "zaštitnika okoliša“ i interese “iskorištavača šume“. Neka grupe svoja rješenja iznesu tijekom "okruglog stola“ koji ćete moderirati u obliku petominutnog dijaloga između predstavnika jednih i drugih interesa. Na početku dajte uvodnu minutu “zaštitnicma okoliša” pa zatim uvodnu minutu “iskorištavačima šuma”. Nakon toga im dopustite međusobnu raspravu u kojoj jedni drugima trebaju postavljati pitanja i davati argumentirane odgovore. Na kraju neka kratko završe raspravu zaključkom u kojem trebaju reći jesu li promijenili početno stajalište ili nisu. Tijekom svakog okruglog stola ostale grupe su “publika” koja sluša i bilježi pitanja u Mentimetru (koristeći Q&A obrazac). Raspravu svaka grupa zaključuje davanjem odgovora na ta pitanja. Također, “okrugli stol” možete vršnjački vrednovati tako da odredite koja će grupa vrednovati raspravu koje grupe prema unaprijed sastavljenom obrascu.

Postupci potpore

Tekstove o šumama u Hrvatskoj potrebno je prilagoditi slabovidnim učenicima, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja te učenicima s poremećajem pažnje i koncentracije. Za uspješno čitanje ovim je učenicima potreban veći font i prored, podebljan, tamniji tisak i naglašeniji kontrast između teksta i pozadine. Dobro je koristiti i lijevo poravnanje teksta i pozadinu žućkaste nijanse koja manje reflektira svjetlost. Preporučljivo im je zato dati tekst u pisanom obliku, umjesto da ga čitaju na mrežnoj stranici. Smanjite pri tome količinu informacija u tekstu te naznačite dijelove u kojima učenici mogu pronaći podatke koji će im biti potrebni u nastavku aktivnosti.

Prilikom korištenja digitalnih alata učenicima oštećenog vida i učenicima s motoričkim teškoćama osigurajte rad u paru ukoliko asistivna tehnologija koju imaju ne omogućuje samostalan rad.

Za učenike koji žele znati više

Stranice HAOP-a sadrže različite baze podataka pa tako i podatke o oštećenosti šuma na području Republike Hrvatske. Zainteresirani učenici neka pokušaju pronaći osobe koje se bave izrađivanjem baza podataka za stranice HAOP-a i neka istraže u koje se svrhe upotrebaljavaju dostupni podatci i koje ih osobe/institucije trebaju odnosno prikupljaju. Rezultate svojih istraživanja neka prezentiraju u razredu.

Podijelite učenike u grupe i recite im kako oni sad predstavljaju ekološku radnu grupu Europskog parlamenta koja radi na postavljanju okvira za ispunjenje cilja iz Pariškog sporazuma, i to kroz pošumljavanje.

Svaka grupa za početak treba proučiti podatke na stranici o borbi protiv klimatskih promjena pomoću šuma.

Iz podataka o ukupnoj šumskoj površini u EU-u, o ukupnim emisijama stakleničkih plinova te o postotku stakleničkih plinova koje šume apsorbiraju, grupe računaju za koliko bi trebalo povećati ukupnu šumsku površinu kako bi taj postotak apsorpcije bio veći. Koliki će im biti ciljani postotak dogovaraju unutar grupe uzimajući u obzir cilj Pariškog sporazuma i realnost situacije.

Nakon računanja nove šumske površine određuju pošumljavanje svake države u Europskoj uniji proporcionalno njihovoj površini te računaju novi postotak šumske površine za svaku državu i podatke prikazuju grafički (npr. u Excelu).

Nakon što izračunaju koliku bi površinu Hrvatska trebala zasaditi šumama do 2030., procjenjuju je li ta površina realna, tj. ima li Hrvatska dovoljno takvih površina na kojima je moguće zasaditi nove šume i koji je njihov prijedlog, odnosno gdje bi te šume bilo najbolje zasaditi.

Svaka grupa svoj prijedlog pošumljavanja priređuje u obliku PowerPoint prezentacije te prezentira svoj prijedlog ostatku razreda, odnosno Europskom parlamentu. Nakon svakog izlaganja potaknite učenike da usporede prijedloge te rasprave o tome mogu li sve države doista zasaditi tolike površine šuma, što bi im bila prepreka, je li realno očekivati kako bi samo pošumljavanje poništilo emisiju stakleničkih plinova, što je sa sječom šuma za potrebe ogrjeva i sl., treba li i u tom segmentu uvesti neka ograničenja i kakva. Skrenite im pažnju na to da je važno razmišljati kako smanjiti emisije, a ne samo kako ih apsorbirati. Po završetku rasprave priredite glasanje o najboljem prijedlogu pomoću alata Mentimeter (Poll).

Postupci potpore

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana koristiti podatke sa slika na stranici o borbi protiv klimatskih promjena pomoću šuma. Ako ne mogu, osigurajte im te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati.

U aktivnosti prikupljanja podataka i računanja, pružite podršku učenicima sa specifičnim teškoćama učenja, učenicima s poremećajem pažnje i koncentracije i učenicima s poremećajem iz spektra autizma na način opisan u Aktivnosti 1.

Prilikom formiranja grupa vodite računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike u svojim grupama uspješno ostvariti planirane zadatke. Potičite suradnju, komunikaciju i uvažavanje različitosti.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici istraže kolika je prosječna emisija stakleničkih plinova (ugljičnog dioksida) po stanovniku u Republici Hrvatskoj, a za potrebe ovog istraživanja mogu se koristiti i podatcima Svjetske banke na stranici.

S obzirom na traženi podatak, neka izrade model koji zahtijeva da za svakog stanovnika Hrvatske mora biti zasađena dovoljna površina šume koja bi sav taj CO₂ apsorbirala koristeći se podatcima koje su otkrili u glavnom dijelu aktivnosti. Učenici računaju kolika bi to bila površina šuma, koliko je to otprilike stabala po jednom stanovniku, kolika bi trebala biti ukupna površina šuma za sve stanovnike Hrvatske i uspoređuju to s trenutnom površinom šuma.

Svoje zaključke mogu prirediti u obliku promotivnog videa (u alatu kao što je Powtoon) kojim ukazuju na važnost šuma u apsorpciji CO₂ i očuvanju našeg zdravlja i zdravlja planeta u cijelosti. Video mogu objaviti na stranici škole.

Aktivnost je zamišljena nakon interpretacije bajke “Kako je Potjeh tražio istinu” Ivane Brlić-Mažuranić. Na tragu pojmova gusta bukova šuma (u kojoj su živjeli bjesovi) i krčevina (na kojoj je živio starac s unucima) učenike navedite na razgovor o šumi i krčenju i sječi šume. Dajte im upute za organiziranje sudnice, "sudskoga ročišta“ za šumu, ali i vrijeme za pripremu. Uputite ih na stranicu kako bi, slijedeći upute, mogli sudjelovati u simuliranome suđenju (9. poglavlje - Priprema suđenja, Rječnik sudnice, Prikaz odvijanja suđenja, Koraci u suđenju, Podjela uloga...). Odredite učenike koji će biti: odvjetnik optužbe (šuma je optužena na sječu), odvjetnik obrane te sudac. I tužitelj i branitelj imaju pravo pozvati 3 - 5 svjedoka (ovisno o veličini razreda). Uputite ih da to mogu biti, primjerice, na strani obrane planinar, predstavnici zelenih udruga, zaštitnici životinja (u Hrvatskoj je zabranjeno korištenje kopitara za izvlačenje trupaca iz šuma osim u teško pristupačnim područjima), ali i ris, djetlić koji se hrani kukcima iz mrtvih stabala te simbiotska gljiva. Na strani optužbe predložite im građevinare (sječa šume zbog proširenja građevinskog zemljišta ili gradnje prometnica), vatrogasce, predstavnike nacionalne šumske revizije, lugara… Izbor svjedoka ovisit će i o učeničkoj istraživačkoj pripremi za raspravu. Za istraživanje učenicima predložite i poticajnu literaturu kao što je knjiga Petera Wohllebena “Tajni život drveća”. Kad odredite suca, tužitelja, branitelja, a tužitelj i branitelj svoje svjedoke, ostatak učenika su porotnici. Koristeći alat GoSoapBox svaki tim neka otvori Diskusijsku sobu kako bi imali uvid u podatke koje su drugi u timu istražili ili doznali te ih mogli dopuniti. Porotnici nemaju pristupa diskusijskoj sobi, ali također moraju istražiti tematiku kako bi mogli donijeti zaključke. Učenik - sudac mora se pripremiti i napisati optužnicu kojom započinje suđenje. Predstavlja tužitelja i branitelja, čita imena svjedoka koje su mu oni dostavili. Nakon čitanja optužnice slijedi govor branitelja, odvjetnici jedne i druge strane imaju pravo postaviti pitanja svjedocima. Sudac vodi bilješke. Učenici porotnici slušaju, zapisuju i nakon toga argumentiraju svoje stajalište. Nakon kraja “suđenja” porazgovarajte s učenicima o važnosti uspostavljanja prirodne ravnoteže, ulozi i vrijednosti šuma, jesu li je bili svjesni i koliko su o toj tematici znali prije istraživanja i pripreme za raspravu.

Postupci potpore

Ako u razredu imate učenike s oštećenjem sluha ili učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, ne inzistirajte na tome da preuzmu neku od zahtjevnijih govornih uloga u održavanju "sudskog ročišta“, osim ako se sami na to ne odluče. U tom slučaju dajte im dovoljno vremena za pripremu, ne ispravljajte ih prilikom izlaganja i spriječite oponašanje i ruganje.

Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte mjesto s kojeg će moći nesmetano pratiti komunikaciju svih uključenih u ročište. Idealno bi bilo da klupe budu postavljene u polukružni oblik. Govornici neka budu licem okrenuti prema svjetlu i govore jasno i razumljivo jer gluhi učenik čita s usana. U slučaju da učenik nije razumio, izgovorene rečenice treba ponoviti, skratiti i preoblikovati.

Učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti dajte da izlažu među prvima i osigurajte im strukturu i redoslijed izlaganja.

Dajte učenicima s teškoćama dovoljno vremena za pripremu i istraživanje tematike, a prema potrebi i jasne, konkretne smjernice i poveznice pomoću kojih će lakše doći do traženih podataka. Osobito se to odnosi na učenike s teškoćama pažnje i učenike s poremećajem iz spektra autizma.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele više mogu, koristeći sve što su istražili, doznali i naučili o tematici i vrijednosti šuma, u alatu BookCreator izraditi knjižicu Pošumimo Hrvatsku. Objavite knjižicu na mrežnoj stranici škole, a ako imate priliku, upriličite izložbu za Svjetski dan šuma ili Dan planeta Zemlje ili se povežite sa Šumarskim institutom ili sličnom ustanovom i organizirajte gostovanje.