Koristeći strategiju formativnog vrednovanja “S&N izjave”, ponudite učenicima nekoliko izjava koje su povezane s tezama iz teksta Edutorij – Fizika 1 – 4. Gravitacijska sila – 4.1 Opći zakon gravitacije, na poveznici, svakodnevicom, i čovjekom u kontekstu svemirskih udaljenosti. Učenici neka pregledaju izjave i odluče slažu li se s tvrdnjom ili ne, odnosno je li im za odluku potrebno još informacija pa nisu sigurni (opcije “Slažem se”, “Ne slažem se”, “Nisam siguran/na”) ili nemaju dovoljno informacija za odluku (opcija “Ovisi”). Za svaku izjavu učenici obrazlažu svoj odabir, opisuju svoje razmišljanje i zaključke, potkrepljuju izbor primjerom ili protuprimjerom te promišljaju i opisuju kako to mogu istražiti. Primjeri nekih izjava koje možete ponuditi učenicima:

S obzirom da se Zemlja okreće oko svoje osi, predmet koji bacim vertikalno uvis, past će na Zemlju dalje od mene.

Kada je na nebu polumjesec, to je zato što ga Zemlja zasjenjuje.

Dok se Zemlja giba oko Sunca, Sunce miruje.

Tijela različitih masa u vakuumu će padati jednakom akceleracijom.

Zemlja privlači Sunce silom koja je po iznosu jednaka sili kojom Sunce privlači Zemlju.

Ako iznesem znanstvenu teoriju koja kaže da je krivo ono što danas znamo o gravitaciji, riskiram život.

Ako nastavimo uništavati bioraznolikost na Zemlji, lako ćemo pronaći novi planet pogodan za život.

Ljudska misija na neki naseljeni/nastanjivi planet trebala bi uključivati samo posadu iz najbogatijih država.

Izjave ponudite na radnom listiću izrađenom u nekom alatu za obradu teksta, primjerice Word. Za svaku izjavu predvidite i odgovarajući prostor u listiću za obrazloženje. Možete uz prvu izjavu povesti razrednu diskusiju i učenike kroz konkretan primjer uvesti u strategiju “S&N izjava”.

Zatim im zadajte da kod kuće pročitaju spomenuti tekst o razvoju ideja o kozmologiji.

Na idućem satu neka učenici pregledaju svoj odabir “S&N izjava” i po potrebi ga promijene. Nakon što završe zadatak, usporedite njihova rješenja, prokomentirajte pojedine izjave i dajte svakom učeniku mogućnost da pred ostalima iznese argument kojim je obrazložio svoj izbor, potičući atmosferu međusobnog uvažavanja.

Nakon toga zadajte učenicima zadatak u kojem će spojiti osobe iz teksta s idejama ili tumačenjima na način da se u jednom stupcu ispišu imena desetak značajnih osoba koje se spominju (npr. Aristotel, Aristarh, Hiparh, Ptolemej, Nikola Kopernik, Galileo Galilei, Tycho Brahe, Johannes Kepler, Isaac Newton, Albert Einstein), a u drugom nasumičnim redoslijedom njihova otkrića, ideje ili tumačenja prikazana u istom tekstu. Kada se ispuni takva tablica, učenici ponovnim iščitavanjem teksta i uporabom internetskog preglednika određuju vrijeme u kojem je pojedina osoba živjela ili kada se pojedina ideja razvila. Nakon toga učenici zajednički izrađuju vremensku traku u aplikaciji kao što je Sutori.

Koristeći digitalni predložak kao skicu, učenici na zidovima učionice mogu izraditi fizičku vremensku traku na koju će, osim teza i imena, staviti portrete znanstvenika, crteže ili fotografije iz tog vremena, dijagrame, teleskopske snimke i sl., a koja će biti jedna od postaja u velikoj vremenskoj traci koja ide kroz hodnik škole (vidjeti aktivnost za učenike koji žele znati više).

Pokažite učenicima video o NASA-inoj misiji Kepler i pritom ispričajte da nam je ta misija otkrila da u našoj galaksiji ima više planeta nego zvijezda, uključujući planete kakvih nema u Sunčevu sustavu, ali i da ima planeta velikih poput Zemlje, na savršenoj udaljenosti od njihovih “sunaca”, potrebnoj da bi se tekuća voda skupila na površini planeta.

Nakon toga prikažite učenicima sliku planeta Trappist-1e i recite im da je to planet koji bi po veličini, sastavu i zbog mogućnosti da na njemu postoji tekuća voda, mogao biti sličan Zemlji. Povedite raspravu o tome bi li se ljudi mogli nastaniti na tom planetu s obzirom na to da ugrožavamo život na Zemlji (imajte na umu da je planet udaljen od Zemlje 40 svjetlosnih godina).

Raspravite kako se ponašamo prema Zemlji kao našem jedinom domu. Pitajte učenike da navedu primjere dobrog i lošeg globalnog ponašanja u vezi očuvanja života na Zemlji. Potaknite ih da uvide potrebu za zajedničkim rješavanjem globalnih problema, i istovremenom brigom o lokalnom okruženju i cijelom planetu.

Postupci potpore

Zadatak čitanja teksta o razvoju ideja u kozmologiji olakšajte učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) i učenicima s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti na način da im date dovoljno vremena za čitanje (više dana prije planirane provedbe aktivnosti). Ponudite im smjernice ili pitanja koja će ih voditi kroz tekst i usmjeravati na ključne činjenice koje će im trebati u kasnijim aktivnostima. Potaknite ih da na temelju dobivenih smjernica izrade sažetke koje će moći koristiti kao podsjetnik i za usustavljivanje sadržaja. Provjerite s njima razumijevanje novih i složenijih pojmova i po potrebi im ponudite dodatno objašnjenje u pisanom obliku.

Tijekom gledanja videa o NASA-inoj misiji Kepler opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja učenicima s oštećenjem vida.

Pri korištenju IKT-a, učenike usmjeravajte u radu uz prethodnu jasnu i razumljivu uputu. Poželjno je učeniku dati uputu i u pisanom obliku (vođenje kroz korake rada u alatu). Provjerite dostupnost digitalnih alata učenicima s motoričkim teškoćama i učenicima s oštećenjem vida. Ukoliko učenik ne može koristiti alate ni uz asistivnu tehnologiju koju ima, osigurajte i potaknite na potporu učenika iz razreda radom u paru.

Za učenike koji žele znati više

Organizirajte projektni dan “Svemirska vremenska traka”. Učenici neka izrade papirnatu traku kojom će prikazati razvoj svemira od trenutka Velikog praska do danas. Traka treba biti izrađena u određenom mjerilu na način da određeni broj godina bude prikazan određenim brojem milimetara (npr. neka 500 000 godina bude prikazano kao 1 mm na papiru). Na vremenskoj traci učenici svakako trebaju označiti i opisati glavna (prijelomna) razdoblja u nastanku svemira. Prilikom izrade trake raspravite o ulozi gravitacije u razvoju svemira.

Takva se traka može protezati hodnicima škole i zalaziti u učionice u kojima učenici mogu napraviti manju vremensku traku u drugom, manjem mjerilu i prikazati dijelove povijesti povezane s nastavnim temama iz drugih predmeta. Na taj se način može svaka učionica u školi “urediti” u duhu određenog razdoblja i u njoj se mogu i plastično, pomoću modela, slika, crteža, kvizova, filmova dočarati prijelomni i/ili najvažniji događaji iz povijesti naše planete i ljudske civilizacije.

Tijekom događanja kao što je otvoreni dan škole, učenici, nastavnici, osoblje, roditelji i ostali posjetitelji mogu se udubiti u iskustvo vremeplova vođenom šetnjom. Zadužite zainteresirane učenike da se pripreme za ulogu voditelja koji cijelim putem vode male grupe posjetitelja tako da one u određenom razmaku slijede jedna drugu, odnosno, za ulogu učenika domaćina koji dočekuju svaku grupu na postajama i za njih izvode pripremljena događanja.

Pitajte učenike što su teme oko kojih se ljudi najviše sukobljavaju, a što teme oko kojih se najlakše slože. Navedite ih da razgovaraju o temama koje su relevantne za njihovu sredinu, o globalnim temama i problemima, kao što su ekološke i ekonomske krize. Pitajte učenike misle li da su ljudi više različiti nego što su slični, ili suprotno, i povedite razgovor o razlikama i sličnostima, od bioloških do identitetskih.

Zatim upitajte učenike: Zbog čega svi ljudi koji u ovom trenutku žive na Zemlji pripadaju istoj vrsti – Homo sapiens? “Vrućom olovkom“ neka pokušaju odgovoriti na to pitanje. Raspravite s učenicima njihove odgovore i donesite zajednički zaključak. Nakon rasprave prikažite učenicima sliku koja prikazuje geološku prošlost Zemlje (primjerice Povijest Zemlje). Neka osmisle i u nekom digitalnom alatu, primjerice Sutori, izrade vremensku traku na kojoj će označiti glavna (prijelomna) razdoblja u evoluciji života na Zemlji i objasniti zbog čega su ih odabrali. Vremensku traku mogu izraditi i na papirnatoj traci u određenom mjerilu (npr. 1000 godina neka bude prikazano kao 1 mm na papiru). Preporuča se da učenici izrađuju vremensku traku u malim grupama, tako da svaka grupa izradi jedan njezin dio. Jednu grupu učenika možete zadužiti da objedine rezultate ostalih grupa. Pri prezentaciji vremenske trake, predstavnik svake grupr treba obrazložiti odabir prijelomnih trenutaka u evoluciji života na Zemlji.

Podijelite zatim učenike u grupe i svakoj dodijelite različita, unaprijed odabrana, razdoblja geološke prošlosti Zemlje za koje trebaju pronaći odgovor na pitanje: Bi li ljudi preživjeli da se Homo sapiens kao vrsta pojavio u tom razdoblju geološke prošlosti Zemlje?

Važni trenutci u geološkoj prošlosti Zemlje mogu biti sljedeći: postanak planete Zemlje; Arhaik; pojava prvih fotosintetskih organizama; Proterozoik, polagana oksigenacija minerala u tlu; Proterozoik; porast volumnog udjela kisika u atmosferi; Fanerozoik; Paleozoik; Kambrij; Karbon; Trijas, pojava gmazova; Jura; promjena klime; kraj Krede, izumiranje dinosaura; Miocen, hlađenje Zemlje, pojava Himalaja; Kvartar; pojava čovjeka i Kvartar, razdoblje zadnjih ledenih doba.

Rješavajući problem, učenici trebaju istražiti:

a) uvjete na Zemlji koji su bili karakteristični u određenom razdoblju (temperaturu, svjetlost, udio plinova u sastavu (pra)atmosfere; odnos površine kopna/mora; odnos površine leda/nezaleđenog kopna…)

b) prisutnost organizama drugih vrsta (navesti primjere, opisati čime se hrane te na kojem su razvojnom stupnju)

c) objasniti zbog čega u nekom razdoblju čovjek ne bi mogao preživjeti

d) objasniti koja bi nam tjelesna (morfološka i fiziološka), socijalna i psihička obilježja omogućila preživljavanje, a koja bi nas sputavala u razdobljima u kojima bismo mogli preživjeti.

Na kraju trebaju objasniti koje “ostavštine” prošlih geoloških razdoblja svi pripadnici ljudske vrste “nose u genima”, što ih ubraja u vrstu Homo sapiens i kako se to odražava na naš današnji život. Učenici rješenja i zaključke svojih istraživanja mogu unositi u Sutori te ih zatim prezentirati. Podsjetite učenike na razgovor s početka aktivnosti i raspravite s njima o tome što su sve naši preci zajednički preživjeli u toj dugoj prošlosti. Uputite ih u to koliko su suradnja, zajedništvo i društvenost evolucijski bile, i još uvijek jesu, bitne za opstanak i napredak ljudske vrste. Porazgovarajte o tome što nam sve omogućava naša velika biološka sličnost i koliko je bitno imati na umu sve po čemu smo slični kako bismo mogli nadrasti razlike i zajednički rješavati probleme s kojima smo suočeni.

Postupci potpore

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana koristiti sliku koja prikazuje geološku prošlost Zemlje i otvarati na njoj polja s dodatnim informacijama. Ukoliko ne mogu, osigurajte im te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati.

Pitanja i zadatke koje učenici trebaju istražiti, strukturirajte za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti te učenike s poremećajem iz spektra autizma. Zadatke možete napisati na predložak, jasno ih prostorno organizirati i odijeliti te ih brojčano označiti. To će učenicima predstavljati korake u radu te im dati strukturu i preglednost kako ne bi preskočili neki dio zadatka.

U priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako za učenike pripremiti materijale u pisanom obliku (npr. upute, sažetke itd.).

Za učenike koji žele znati više

Organizirajte otvoreni dan i pojedine učionice u školi uredite tako da prikazuju specifično razdoblje iz geološke prošlosti Zemlje. Učenici mogu crtežima, modelima ili prezentacijama krajolika i organizama dočarati životne uvjete koji su vladali na Zemlji u određeno doba. Potaknite učenike da traku i prezentacije izrade tako da posjetiteljima dočaraju biološku bliskost i zajedničku povijest ljudi te pobude osjećaj pripadnosti čovječanstvu. Pritom ih možete uputiti i u ideju antropocena, koja kritički sagledava ogroman i štetan utjecaj suvremenog čovjeka na klimu i okoliš, i upućuje na potrebu da zajednički djelujemo na regeneraciji našeg planeta. Uklopite ove aktivnosti u manifestaciju “Svemirske vremenske trake” kroz cijelu školu, opisanu u prvoj aktivnosti ovog scenarija.

Pripremite učenike za grupni rad (broj grupa i učenika u grupama je proizvoljan).

Učenicima pripremite te predstavite tri do četiri citata povezana s kozmopolitizmom i/ili globalizacijom (ponudite im prijevod, a iznimno, u skladu s kompetencijama, ponudite i original ili prilagođeni original) koristeći neki alat za izradu prezentacija, primjerice PowerPoint. U prvom koraku citate prikažite bez autora, sve na jednom slajdu.

Citate nemojte u prezentaciji navesti kronološki pa upitajte učenike što misle kada su ove misli nastale. Neka o tome rasprave unutar svoje grupe i pripremite u alatu LearningApps – Simple Order vježbu u kojoj svaka grupa, prema svojem mišljenju, kronološki reda ove misli. Zatim u istome alatu LearningApps – Number Line vježbu u kojoj citate smještaju na vremensku traku na kojoj ste unaprijed označili vrijeme njihova nastanka (godine prije Krista označite negativnim brojem). Nakon prvog pokušaja citatima napisanima na prezentaciji dodijelite i autore (kao animacija ili novi slajd) pa neka učenici uz pomoć tih informacija unesu nužne promjene.
Upitajte učenike mogu li se sjetiti životnih situacija u kojima se te misli mogu primijeniti. Nakon toga ih upitajte postoje li situacije za koje smatraju da te misli ne vrijede.

Uputite učenike da u svojim grupama koristeći alat Mindomo grafički prikažu što je ovim idejama zajedničko te kako se osnovna misao nadograđivala od antike sve do danas. Pri tom mogu koristiti tekst, ikone, slike, video, audio snimke ili dodavati poveznice te sve organizirati u obliku dijagrama/mentalne mape. Pitajte ih pitanja poput: Što mislite, bi li se ove misli jednako mogle primijeniti u hrvatskom društvu, kao i u npr. U Sjedinjenim Američkim državama, Kini, na Bliskom Istoku…? Jesu li ljudi u mladosti vaših djedova i baka razmišljali kao antički autori? A kako mi danas o tome razmišljamo?

Učenici neka potom istraže i usporede pojmove kozmopolitizam i globalizacija. Upitajte učenike koji od ovih pojmova ima isključivo pozitivnu konotaciju, a kojemu se mogu pronaći i pozitivne i negativne strane (neka ih navedu u jednostavnoj tablici s poljima + i -).

Prikažite ili pročitajte tvrdnju: Rimsko je Carstvo prva poznata globalizacija. Potaknite učenike da razmisle o toj tvrdnji. Potaknite raspravu pitanjima: Kako se širio latinski jezik i što se događalo s jezicima koji su postojali prije njega? Koju su ulogu u tome procesu imala rimska ratna osvajanja? Kako globalizacija izgleda danas i koji joj je glavni medij (internet)?

Postavite im ključno pitanje: Je li globalizacija održiva? Koja je posljedica globalizacije na svjetske jezike? Neka učenici osmisle kratki scenarij na temu mogućeg razvoja događaja.

Rezultate svojega promišljanja učenici neka prikažu pomoću fizičke vremenske trake koju će izraditi na zidu školske učionice, a koja će sadržavati citate iz aktivnosti i učenička promišljanja o njima, uključujući primjere životnih situacija na koje su učenici zaključili da se citati mogu odnositi. Izrada ove vremenske trake može predstavljati jednu od postaja (6. st. pr. Kr. – danas) u velikoj vremenskoj traci koja ide kroz hodnik škole, opisanu u prvoj aktivnosti ovog scenarija.

Postupci potpore

Pri izradi PowerPoint prezentacije vodite računa o vidljivosti i preglednosti teksta na svakom od slajdova. Odaberite jednostavniji dizajn prezentacije, bez puno suvišnih ukrasa i detalja i s jasnim kontrastom između teksta i pozadine. Neka na slajdu bude samo jedan ili dva kraća citata pisana većim, podebljanim fontom s većim proredom. Omogućite dovoljno vremena za čitanje pojedinih citata prije nego što prijeđete na sljedeći. Na ovaj će se način olakšati čitanje učenicima s teškoćama (specifične teškoće učenja, poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, slabovidni učenici). Učenicima s većim stupnjem oštećenja vida dajte materijale u elektronskom obliku koji će moći čitati na vlastitom laptopu.

Prilikom grupiranja učenika u grupe, predvidite smještanje učenika s teškoćama sa suučenicima koji im, prema potrebi, mogu pružati podršku tijekom izvođenja aktivnosti. Jasno definirajte ulogu učenika s teškoćama, u skladu s njihovim mogućnostima, kako bi mogli uspješno izvršiti zadatak i aktivno doprinijeti radu grupe. Učenici s teškoćama koji ne mogu sudjelovati u praktičnom dijelu korištenja digitalnih alata i izradi fizičke vremenske trake mogu istraživati izvore, komentirati, zaključivati, birati citate i davati primjere životnih situacija na koje se citati mogu odnositi.

Za učenike koji žele znati više

Neka učenici odaberu jedan od početnih citata i osmisle kako bi ih na kreativan način dramski, likovno ili drugačije prikazali zainteresiranoj publici prilikom Dana otvorenih vrata ili neke druge svečane prigode. Ako ima dovoljno učenika, neka se ravnomjerno raspodijele u grupe izabirući dva citata koji su po nekome aspektu suprotni. Učenici potom mogu odglumiti sučeljavanje autora tih citata s ciljem da obrane svoje gledište primjerima iz života.

S učenicima započnite razgovor o povijesti olimpijskih igara i tjelesnog vježbanja. Pitajte ih jesu li oduvijek isti sportovi na olimpijskim igrama. Uputite učenike da kod kuće istraže koliko je sportova bilo zastupljeno na olimpijskim igrama nekad, a koliko danas.

Nakon što su učenici prikupili potrebne informacije, organizirajte ih u grupe i podijelite pitanja za raspravu: Kakve su bile tjelesne predispozicije sportaša u samim začetcima olimpijskih igara te koliko su se promijenile? Na koji način možemo ostvariti međusobnu suradnju, dogovor, partnerstvo unutar sportova i sportaša te poštivanje moralnih komponenti i etičkih načela tijekom natjecanja? Omogućuje li nam sport, i olimpijske igre, upoznavanje i stvaranje prijateljstva s ljudima iz svih krajeva svijeta ili izaziva sukobe s njima? Neka grupe podijele svoje zaključke i misli s cijelim razredom.

Podijelite učenike u nekoliko grupa kako biste organizirali mini olimpijske igre. Svaka grupa istražuje jednu od sljedećih tema na temelju tekstova koje su proučavali kod kuće i drugih online izvora: povijest olimpijskih igara, suvremene olimpijske igre, razvoj tjelesnog vježbanja nekada i sada, najpopularniji sportovi od nastanka olimpijskih igara do danas, etička i moralna načela u sportu. Grupe u radu koriste alat za izradu umnih mapa Coggle koji im koristi za kreativno bilježenje ideja i zaključaka. Grupe predstavljaju zaključke do kojih su došli, koje bi htjeli ugraditi u projekt mini olimpijskih igara. Učenici zatim zajedno odlučuju o izboru sportskih disciplina, pravilima, načinu vrednovanja i nagrađivanja u sklopu mini olimpijskih igara. Igre moraju biti izvedive u njihovim školskim uvjetima.

Podijelite učenike u dvije grupe. Jedna grupa organizira igrališta i ostale potrebne elemente mini olimpijskih igara na temelju zajedničkog dogovora, a druga grupa uz pomoć ranije skupljenih materijala izrađuje vremensku traku s tekstualnim i slikovnim materijalima o povijesti olimpijskih igara. Traka završava ovim mini olimpijskim igrama te je učenici postavljaju u školskoj dvorani ili drugom pogodnom prostoru. Traka može predstavljati jednu od postaja u sklopu velike “Svemirske vremenske trake” opisane u prvoj aktivnosti ovog scenarija.

Učenici zatim održavaju mini olimpijske igre i to tako da svi učenici iz razreda imaju priliku sudjelovati. Zadužite učenike da fotografiraju natjecanje, a fotografije mogu dodati na vremensku traku.

Nakon olimpijskih igara porazgovarajte s učenicima o dojmovima i iskustvima koja su stekli te o tome što bi unaprijedili na idućim mini olimpijskim igrama.

Postupci potpore

Učenike s teškoćama pokušajte što aktivnije uključiti u sve korake planiranja i provedbe mini olimpijskih igara. Čak i učenici s većim ograničavajućim motoričkim teškoćama mogu sudjelovati u gotovo svim aktivnostima uz prilagodbe i podršku vršnjaka.

Aktivnost se može iskoristiti za promicanje suradnje, zajedništva i jednakopravnog uključivanja svih članova društva bez obzira na ograničenja i različitost.

Ovisno o izabranim sportovima i aktivnostima predviđenima za mini olimpijske igre, možete potaknuti učenike da razmisle na koji bi ih način mogli prilagoditi učenicima s teškoćama i osobama s invaliditetom kako bi im omogućili punopravno sudjelovanje.

Za učenike koji žele znati više

Organizirajte otvoreni dan te okoliš u školi uredite tako da prikazuju specifično razdoblje olimpijskih igara (zimske ili ljetne) tijekom povijesti. Učenici mogu na kreativan način prikazati sportove koji su se provodili u odabranom razdoblju olimpijskih igara.