Politika i društvo. Svi se često nalazimo u situacijama, kada moramo donositi odluke za sebe ali i za ljude oko sebe. Upravo u tim segmentima našeg života, prepoznaju se elementi politike odnosno političkog djelovanja. Značenje politike se mijenjalo kroz povijest, odnosno mijenjali su se načini i metode prema kojima je netko mogao donositi odluke za zajednicu. Politika danas označava znanje, odnosno umijeće i djelovanje da upravljamo nekom političkom zajednicom ili državom. Značenje možemo razvrstati na tri dijela, kako bi obuhvatili sve što politika jest: • Politika predstavlja sve političke procese, poput procesa izbora ili referenduma na kojima sudjeluju svi punoljetni državljani i tako odlučuju tko će upravljati državom ili odučuju o nekoj velikoj promjeni za samu državu. Poput odluke građana da Hrvatska postane država članica Europske unije. • Politika predstavlja oblik vladavine (državno uređenje), koja se odvija kroz rad političkih institucija poput ministarstva obrazovanja ili ministarstva gospodarstva. Postojanje takvih institucija olakšava upravljanje državom u svim područjima koji obilježavaju život građana. Odluku o tome kako poboljšati sustav obrazovanja, ne može donijeti ravnatelj neke škole, nego ju donosi ministar obrazovanja za sve učenike jednako. • Politika predstavlja i smjer odlučivanja kroz proces donošenja zakona i drugih odluka za sve građane. Mogu je provoditi država, političke stranke, vjerske organizacije, civilne udruge ali i pojedinci. Svi oni mogu utjecati, na primjer, na odluku da srednjoškolsko obrazovanje bude obavezno za sve državljane, što bi svakako dovelo do većeg obrazovanja stanovništa. Sva tri značenja opisuju politiku, njezin utjecaj na pojedinca ali i sudjelovanje pojedinca u tim političkim procesima. Nositelji politike su ljudi. Međutim, države su velike i imaju brojno stanovništvo, stoga je teško prepustiti odluku svim građanima o tome kako će se upravljati državom. Za to se brinu osobe koje su izabrane iz naroda ili naslijedile tu ulogu. One preuzimaju vlast, odnosno politički utemeljeno pravo da donose odluke za građane, na korist građana. Postojanje pozicije vlasti, u društvu stvara odnos podređenih i nadređenih. Nadređeni, odnosno oni na vlasti, posjeduju određenu moć da nametnu svoju volju nad podređenima, uz slaganje i pristanak ili bez njega. Možemo razlikovati tri načina preuzimanja vlasti: 1. Tradicionalni - Vlast se prenosi unutar članova ista obitelji, a vlada se prema tradicionalnim pravilima. Takav tip vlasti može se primijetiti u monarhijama. (Npr. Velika Britanija, Španjolska, Monako.) 2. Karizmatski - temelji se na emotivnoj predanosti vođi od strane građana. Vlast je shvaćena kao odraz vrijednosti samog vođe i njegovog autoriteta. Primjer takvog karizmatskog vođe možemo naći u Martinu Lutheru Kingu ili Nelsonu Mandeli. 3. Legalno-racionalni tip je karakterističan za suvremene ustavne države, a temelji se na prihvaćanju zakona, jednakih za sve, koji se donose racionalno i objektivno. Vlast se preuzima procesima izbora, i svi građani imaju političko pravo sudjelovanja u tim procesima. Danas su većinom države svijeta demokratske parlamentarne ili predsjedničke republike te se vlast preuzima izborom građana, birajući predstavnike iz naroda. Svakodnevno donosimo odluke važne za poboljšanje vlastitog života a naše odluke utječu na ljude u blizini. Među odlukama je i izbor predstavnika vlasti, koji imaju zadatak poboljšati život u zajednici svima, pa i tebi. Stoga ne možemo reći da politika nije dio naših života, jer ga kreira uz našu pomoć ili bez nje. Zato je važno biti dio politike i sudjelovati u kreiranju kvalitete života u zajednici.. Transkript: .

: Političke stranke i ideologija Politika je često jedina aktivnost kojom se može postići dobro društvo, odnosno osigurati kvalitetan život u zajednici za sve. Da bi se to postiglo, brojne skupine imaju ideje i vizije što za njih znači dobro društvo i koje odluke treba donijeti da bi se to postiglo. Takve ideje i poglede na svijet zovemo IDEOLOGIJE. One su organiziran skup ideja o tome kako bi trebalo urediti politički život i koje društvene vrijednosti trebaju biti temeljne vrijednosti društva. Ideje donose političke stranke, a mogu provesti u djelo samo korištenjem političke moći i vlasti. To je moguće nakon provedbe izbora, odnosno od trenutka kada građani izaberu većinski jednu političku stranku ili više njih. Postojanje i rad političkih stranaka u državi, omogućava građanima velik izbor različitih ideja, koje biraju sudjelujući na izborima. Političke stranke su organizacije koje imaju za cilj preuzimanje vlasti kako bi zakonitim putem provodili svoje ideje. Razlikuju se po svome svjetonazoru, odnosno po onome što zastupanju njihovi programi, njihovi članovi i njihove vođe. Ideološki, političke stranke se mogu podijeliti na: KONZERVATIVNE uzimaju tradiciju kao ključan čimbenik razvitka. One se protive naglim promjenama u društvu. Cilj im je postići društvene promjene, a da se očuva postojeći državni poredak, institucije vlasti ali i tradicionalne vrijednosti, poput obitelji ili religije. LIBERALNE - počele su nastajati kao posljednica borbe stanovnika protiv apsolutnih vladara, tražeći zaštitu i proširivanje vlastitih prava i sloboda. Danas takve stranke zastupaju proširivanje ljudskih prava, ali i očuvanje ekonomskih sloboda. SOCIJALDEMOKRATSKE - usmjerene su u svom radu na poboljšanje uvjeta života radnika, njihovih obitelji i cjelokupnih zajednica. To nastoje postići stavljajući radnika i radnička prava pod veću zaštitu države tako da mu se osigura mirovina, zdravstvena zaštita, obrazovanje i sl. KOMUNISTIČKE stranke su izrasle iz pokreta kojemu je cilj bilo pravedno društvo u kojem bi svi bili jednaki, no njihove vođe su smatrale da se to može postići samo rušenjem postojećih pravila poretka i stvaranjem novog sustava. Sustav je želio stvoriti jednakost svih ukidanjem privatnog vlasništva, zabranom političkih stranaka i sličnim drugim metodama. Primjer takvog upravljanja možemo vidjeti na Kubi ili Sjevernoj Koreji. DEMOKRŠĆANSKE počele su nastajati na temelju kršćanskog promišljanja o položaju čovjeka u novom, industrijskom svijetu, a temeljile su se na specifičnom biblijskom pogledu na dostojanstvo i slobodu muškaraca i žena. One zastupaju tradicionalne ideje i institucije poput braka, obitelji, crkve, ali zastupaju i demokratska prava. Demokratska društva omogućavaju slobodan rad političkih stranaka, kako bi svaki građanin mogao izabrati predstavnike vlasti s kojima dijeli i vlastito mišljenje o tome kakvo društvo želimo. Naravno, sustav vrijednosti koje političke stranke promoviraju svojim programima i radom, mora biti u skladu s Ustavnim vrijednostima države. Jednakost, sloboda i zaštita ljudskog dostojanstva, samo su neke od onih vrijednosti koje svaka politička stranka mora zastupati. Jer, jedino zaštitom demokratskih vrijednosti, možemo provoditi demokraciju.. Transkript: .