Trodioba vlasti Trodioba vlasti je jedno od načela organizacije vlasti, po kojem tri osnovne funkcije vlasti – zakonodavnu, izvršnu i sudbenu – obavljaju različita državna tijela. Ideja je stvorena od strane francuskog političkog filozofa Charlesa de Montesquieu-a. ZAKONODAVNA VLAST Glavni zadatak zakonodavne vlasti je donošenje zakona. U liberalnim demokracijama građani biraju svoje predstavnike u parlamentu (na izborima) i time ih ovlašćuju za donošenje zakona u njihovo ime. Proces izglasavanja zakona ovisi o tome kakvo je parlamentarno uređenje neke države. IZVRŠNA VLAST Izvršna vlast predstavlja jednu od tri vlasti, ali je posebna po tome što osigurava uvjete za funkcioniranje drugih dviju vlasti. Ona kreira politiku i kroz nju se ta politika provodi. Osnovna funkcija ove vlasti jeste provođenje zakona, koje u pravilu donosi zakonodavna vlast, odnosno donosi pravne akte potrebne za njihovo provođenje. U modernim državama, unutar izvršne vlasti postoji dva tijela - državnog poglavara (predsjednik republike ili monarh) i vlade. SUDBENA VLAST Posao sudske vlasti jeste da interpretira zakone koje je donijela legislativa (zakonodavna vlast). Sastoji se od posebnih institucija - sudova - koji tumače zakone, najčešće u sporovima između pojedinaca, odnosno pojedinaca i države. U današnje doba možemo govoriti i 3 čimbenika koji utječu na odluke stvarnih vlasti. BIROKRACIJA Termin koji označava državnu upravu, zapravo administrativno osoblje koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije. Oni nisu izabrani na nekim izborima, ali kako dugo rade na istim položajima često imaju veću moć od svojih pretpostavljenih legalno izabranih političkih vođa. VANJSKI SAVJETNICI Savjetnici su dio birokracije, odnosno dio državnog upravljanja. Angažiraju se na temelju stručnosti o nekoj temi da izvještavaju ili savjetuju o određenim pitanjima. MEDIJI Sustave javnog informiranja, koji možemo nazvati i „četvrta vlast“. Služi za raspršivanje vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Ona čini protutežu drugim trima, tako što ih nadzire i ograničava zloupotrebu njihove moći. Mediji izvještavaju, ali način izvještavanja, te stav o pojedinim temama može biti faktor u formiranju mišljenja građana.. Transkript: .

Što rade predstavnici vlasti? Nakon parlamentarnih izbora, kojima biramo predstavnike građana u Hrvatskom saboru, na istim izborima biramo i predstavnike Vlade. Njihov rad traje 4 godine i u tom vremenu donose odluke za građane. To vrijeme upravljanja nazivamo mandat. Jeste li se ikada zapitali, kako je organiziran njihov rad? Hrvatski parlament nosi naziv Hrvatski sabor i predstavničko je tijelo građana. Zastupnici Hrvatskog sabora imaju važnu i odgovornu ulogu za sve stanovnike. Njihovo odlučivanje o promjenama u društvu, odnosno donošenje i promjena zakona, formira vrijednosti koje ćemo kao državljani zastupati poštujući zakone. No osim sudjelovanja u redovnim sjednicama Sabora, zastupnici su uključeni i u rad radnih tijela Sabora. To su stalni odbori, klubovi zastupnika i istražna povjerenstva. Stalni odbori su posebna tijela unutar parlamenta u kojima zastupnici raspravljaju o pojedinim pitanjima od interesa za odbor. Na primjer, Stalni odbor za obrazovanje raspravlja o potrebnim reformama u sustavu obrazovanja ili Stalni odbor za vanjsku politiku raspravlja o međunarodnom položaju Hrvatske. Članovi stalnih odbora su predstavnici političkih stranaka izabranih u Hrvatskom saboru. Klubovi zastupnika okupljaju sve zastupnike jedne političke stranke u Saboru i najčešće nose ime te stranke, na primjer Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika MOST i sl. U klubovima dogovaraju najbolju strategiju spram određenog pitanja, u skladu sa stavovima svoje političke stranke, na primjer obrazovne reforme, te ju predstavljaju sudjelujući u redovnim sjednicama Sabora. Istražna povjerenstva su povremeni odbori i formiraju se kako bi se ispitali određeni problemi, kao što bi bilo na primjer, postupak nabave vojne opreme za Hrvatsku vojsku. Da bi zastupnici dobro i uspješno obavljati svoj posao, jamče im se određena prava. Jedno od temeljnih prava koje imaju, a koje omogućuje pravedno i demokratsko funkcioniranje Sabora, je slobodni mandat. On omogućava zastupnicima da djeluju i odlučuju prema vlastitom mišljenju, bez opasnosti da će zbog toga snositi posljedice. No zastupnici imaju i obvezujući mandat kada moraju provoditi odluke one skupine koja ga je izabrala, odnosno članova i glasača pojedine političke stranke. Ukoliko ne provodi odluke skupine, ta skupina ga može opozvati i na njegovo mjesto postaviti nekoga drugoga. Uz pravo na slobodu govora, odnosno slobodni mandat, zastupnici imaju i imunitet koji ih štiti od progona ili suđenja za izgovoreno tijekom zasjedanja parlamenta. Tijekom istog mandata od četiri godine, formiraju se i članovi Hrvatske Vlade. Na čelu Vlade je predsjednik vlade ili premijer. Premijerom najčešće postaje predsjednik političke stranke koja je osvojila većinu glasova na posljednjim parlamentarnim izborima. On samostalno izabire pojedine ministre, svoje podpredsjednike Vlade, s kojima će predlagati promjene i zakone Hrvatskom saboru. Ministri, kroz instituciju ministarstva, provode prihvaćene promjene i zakoni. Tako u državi imamo Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo kulture, Ministarstvo obrane i ministarstva drugih područja od interesa za državu. Međutim, njihov rad može krenuti tek kada im saborski zastupnici, predstavnici građana, izglasaju povjerenja. Ono se izglasava na prvoj sjednici Sabora, nakon parlamentarnih izbora. Suradnja i sustav kontrole rada ovih dviju institucija vlasti je velika. Zastupnici Hrvatske Vlade predlažu promjene, a zastupnici Hrvatskog sabora odlučuju o tome u svojstvu predstavnika građana.. Transkript: .