Pogledajte s učenicima videozapis o bezuvjetnom temeljnom dohotku, zadajte im da riješe kviz kojim se provjerava njihovo razumijevanje ideje uvođenja bezuvjetnog temeljnog dohotka te porazgovarajte o promjenama koje bi mogao izazvati. Pitajte ih može li otvoriti put za humanitarni rad, na koji način i kroz koje organizacije. Zatim s učenicima pogledajte video o Liječnicima bez granica te im zadajte da riješe kviz kojim se provjerava koliko su naučili o humanitarnoj organizaciji Liječnici bez granica i porazgovarajte o važnosti te organizacije.

Podijelite učenike u timove, ovisno o broju učenika u razredu. Svaki tim radi na istoj temi istraživanja: istražuju međunarodnu humanitarnu organizaciju Liječnici bez granica. Podsjetite ih na etape istraživačkog rada. Svaki će tim prikupljati podatke iz pouzdanih izvora te donositi zaključke. Možete im ponuditi neke poveznice: MFS, Lječnici bez granica, Lječnici bez granica.PDF (po potrebi ih uputite da aktiviraju prijevod na hrvatski jezik u pregledniku). Poveznice s učenicima možete podijeliti tako da ih formirate u timove na Teams. U vidu koraka pripremite kratke i jasne pisane upute te provjerite koliko ih učenici razumiju.

Podijelite zadatke unutar tima: jedan učenik prezentira rezultate istraživanja, drugi osmišljava dva pitanja za učenike ostalih timova, treći priprema zapis na ploči u obliku jedne rečenice koja je zaključak istraživanja, četvrti i peti pretražuju i odabiru informacije o temi. Učenici će unutar timova izrađivati, zajednički uređivati, razmjenjivati, objavljivati različite bilješke i rezultate istraživanja, razmjenjivati ideje i komentirati svoja rješenja. Na taj način možete pratiti, usmjeravati i, prema potrebi, pomagati u aktivnostima pojedinih timova unutar platforme Teams. Svaki tim može prezentirati rezultate istraživanja u zajedničkom dokumentu u Teamsu ili mogu koristiti alat BookCreator odnosno neki drugi prema vlastitom izboru.

Nakon prezentacije rezultata provedite vršnjačko vrednovanje prema kriterijima koje ste pomogli učenicima odrediti u Teamsu te raspravite s učenicima pitanje: Iako humanitarni rad jača zajedništvo i solidarnost te predstavlja put do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg društva, bismo li se lakše odlučili na volontiranje kada bismo znali da postoji bezuvjetni temeljni dohodak?

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja videa o bezuvjetnom temeljnom dohotku opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja, a učenicima s oštećenjem sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Osigurajte učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s poremećajem iz spektra autizma sažetak s ključnim pojmovima i slikovnim prikazom sadržaja koji će gledati te ih tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica. Sažetak kasnije mogu koristiti kao podsjetnik prilikom rasprave i rješavanju kviza. Sličan sažetak možete pripremiti i za raspravu o organizaciji Liječnici bez granica.

Prilikom grupiranja učenika u istraživačke timove predvidite smještanje učenika s teškoćama sa suučenicima koji mu, prema potrebi, mogu pružati podršku tijekom izvođenja aktivnosti. Tijekom rada u timu vodite računa da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima i ne dopustite da bude pasivan promatrač. Neka učenik s teškoćama dobije zadatak koji je u skladu s njegovim mogućnostima i koji će sigurno moći uspješno izvršiti. Zadatak olakšajte davanjem pisanog i slikama podržanog slijeda aktivnosti, koji će učenik moći lako pratiti.

Učenicima s oštećenjem vida pisane materijale pripremite u elektronskom obliku.

Učenicima s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije te učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s oštećenjem sluha možete pripremiti i listić s jasno označenim mjestima na koje će upisivati tražene podatke. Učenicima s izraženijim teškoćama možete smanjiti količinu informacija u tekstu te naznačiti dijelove u kojima mogu pronaći podatke koji će im biti važni u nastavku aktivnosti. Možete predvidjeti i manji broj zadataka te produljeno vrijeme za rješavanje.

Učenike s teškoćama aktivno potičite na uključivanje u završnu raspravu i dijeljenje mišljenja, iskustava i ideja o humanitarnom radu i bezuvjetnom temeljnom dohotku. Pružite im podršku postavljanjem potpitanja i usmjeravanjem prema željenim zaključcima. Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte mjesto s kojeg će nesmetano moći pratiti komunikaciju svih uključenih u raspravu.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji žele znati više možete ponuditi izradu letaka koje će podijeliti ostalim učenicima u školi te ih na taj način osvijestiti o humanitarnom radu i svim prednostima koje donosi pojedincu i zajednici. Mogu navesti i različite humanitarne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj uključujući i Liječnike bez granica. Letke mogu izraditi u alatu Canva, Piktochart ili nekom drugom prema izboru.

Pitajte učenike na temelju kojih čimbenika biraju srednju školu i zabilježite najrazličitije odgovore, od onih koji se tiču ljubavi prema nekom poslu i doprinosu prirodi ili društvu, preko onih koji se tiču pitanja novca, uspjeha i statusa, do onih koji se tiču roditeljskih očekivanja, obiteljskih tvrtki itd. Podijelite učenike u grupe i svakoj dodijelite jednak broj odgovora/čimbenika. Svaka grupa treba pretvoriti odgovore u pitanja tipa Koliko ti je ovaj čimbenik bitan u odlučivanju o odabiru srednje škole? (od 1 do 5), a zatim im pomognite da izrade anketu u Google Obrascima, uz dodatno pitanje Koju srednju školu namjeravaš upisati? Kako se radi o ispitivanju učeničkih stavova, u izradi ankete mogu postaviti odvojeno pitanje za svaki odgovor/čimbenik (tip pitanja Linearno mjerilo, može se odabrati raspon ljestvice) ili mogu u jednom pitanju ispitati stavove za više odgovora/čimbenika (tip pitanja Mreža s višestrukim odabirom).

Neka svaka grupa provede anketu u podjednakom broju osmih razreda. Kada svi osmaši ispune anketu, neka grupe analiziraju rezultate “svojih” razreda i predstave ih ostalim grupama, a zatim ih zajedno prokomentirajte. Nakon toga pogledajte s učenicima videozapis o bezuvjetnom temeljnom dohotku i porazgovarajte o tome kako bi se promijenili njihovi prioriteti i izbori srednje škole i zanimanja da znaju da će s 18 godina početi primati bezuvjetni temeljni dohodak, kao i svi ostali građani. Pitajte ih bi li društvo bilo manje ili više pravedno, uspješno i sretno u takvom scenariju.

Potaknite učenike da organiziraju participativnu radionicu za ostale osmaše u kojoj će ih upoznati s bezuvjetnim temeljnim dohotkom. Neka jedna grupa pripremi i izvede prezentaciju o njemu, a ostale grupe pripreme i izvedu sesije u kojima će potaknuti osmaše da odgovore na poticajna pitanja metodama kao što su crtanje na velikom papiru, razgovor u krugu te upisivanje riječi na papiriće i lijepljenje na ploču. Pitanja neka budu tipa Što bih volio/ljela raditi čak i da ne zarađujem od toga? Što volim raditi, a da o tome dobivam pozitivnu povratnu informaciju od drugih? Bih li se uz temeljni dohodak bavio/la nekim ekološkim ili društveno korisnim radom?

Zatim neka polaznici radionice ponovno ispune anketu o čimbenicima odluke o upisu u srednju školu, a članovi izvannastavne aktivnosti analiziraju rezultate po grupama i usporede ih s prvim rezultatima. Porazgovarajte o sličnostima i razlikama i njihovim planovima za budućnost.

Učenike izvannastavne radijske skupine okupite u krug. Pitajte ih što bi voljeli raditi nakon školovanja kad ne bi morali raditi, tj. ići na posao, i kad bi znali da će njihove osnovne životne potrebe (krov nad glavom, hrana, osnovna odjeća) biti uvijek osigurani i dostupni. Pitajte koliko bi ih ta mogućnost motivirala/demotivirala da rade i budu poduzetni; koliko bi ta mogućnost pozitivno utjecala na njihovo psihofizičko zdravlje. Pitajte ih što misle kako bi se ponašali članovi njihove obitelji i što bi radili kad bi im netko osigurao osnovne životne potrebe, znaju li koje interese imaju, prema kojim poslovima osjećaju strast, imaju li kakve skrivene talente. Objasnite da to promišljanje može pomoći u otkrivanju i prepoznavanju interesa, strasti, talenata pa ih zamolite da na flipchart bloku upišu svoje ideje i zamisli.

Objasnite učenicima da u svijetu i Europi postoji ideja o bezuvjetnom temeljnom dohotku koju zastupa međunarodna mreža aktivista i inicijativa, tj. ideja o dohotku koji bi se bezuvjetno dodjeljivao svim pojedincima, bez obzira na imovinski status, a koji bi bio dovoljno visok da osigura osnovne životne potrebe te bi doprinosio pravednosti u društvu.

Uvedite ih u detaljnije istraživanje teme gledajući i komentirajući s njima videozapis Bezuvjetni osnovni prihod - osnovno ljudsko pravo (Europska inicijativa) i videozapis Bezuvjetni temeljni dohodak (Ekonomski zabavnik, Ida Prester). Potaknite ih na izražavanje dojmova nakon gledanja videa, komentirajte ključne ideje i poruke te usmjerite učenike na navođenje primjera povezanosti pravednosti i održivoga razvoja. Ključne ideje i misli neka opet zapišu na flipchart bloku.

Uputite ih na samostalno čitanje dijelova neknjiževnog teksta ranije preuzetih s mrežne stranice Bezuvjetni temeljni dohodak za svakoga: Što bi radio da ti je prihod već osiguran? (ATMA). Potaknite učenike na uočavanje i komentiranje rečenica u kojima se iznosi analiza socijalnih politika i njihov utjecaj na pravednost u društvu. Glavne natuknice i bilješke neka opet zabilježe na flipchart bloku.

Pomozite učenicima da se podijele za rad u timovima pa ih metodom brainstorminga potaknite na smišljanje i zapisivanje ideja za strukturiranje radijskih emisija vezanih uz temu bezuvjetnog temeljnog dohotka (osmišljavanje i provedba ankete, intervjua, snimanje izjava i priloga). Pomozite im u osmišljavanju naziva radijskih emisija (npr. Skica smislenijeg svijeta; Neopterećen osnovnim potrebama, slijedim svoje srce; Bezuvjetni temeljni dohodak - ideja koja oslobađa ljudske potencijale…). Potaknite ih na dogovor i organizaciju posla vezanog uz pripremu i realizaciju radijskih emisija. Napomenite da radijska emisija treba biti informativna i trajati pet do deset minuta, da treba biti zaokružena cjelina i iznositi pro et contra stajališta, da treba biti napravljena tehnički čisto, s pravilnom dikcijom i artikulacijom, da treba imati jinglove, početnu najavu (ime škole, naziv emisije i naznaku teme) i završnu odjavu (naziv emisije, ime i prezime autora emisije i učitelja koji vodi izvannastavnu skupinu). Pomozite učenicima u provedbi anketa i snimanju intervjua, izjava, priloga i jinglova.

Predlažemo da suradnju unutar timova organizirate u platformi Teams unutar koje se učenici mogu međusobno dogovarati, razmjenjivati ideje, objavljivati svoje prijedloge i uratke, zajednički izrađivati ankete, međusobno komentirati i predlagati rješenja i sl. Usmjeravajte ih u procesu odabira najboljih snimljenih sadržaja i tijekom uređivanja radijskih emisija. Po završetku zajedno poslušajte radijske emisije i potaknite učenike na izražavanje dojmova te komentiranje zadovoljstva vezanog uz uspješnost u radu. Najbolju radijsku emisiju objavite na mrežnoj stranici škole.

Učenicima predstavite fotografije prosjaka, liječnika, kraljice ili kralja te deseteročlane obitelji. Pitajte učenike što rade osobe na fotografijama i na koji način zarađuju novac. Pitajte ih mogu li odrediti njihova zanimanja. Uputite ih da pokušaju odrediti trebaju li ljudi s fotografija pomoć. Pitajte ih bi li im dodatni novac pomogao. Uz pomoć alata Mentimeter (oblak riječi) učenici pojedinačno, koristeći tablete ili pametne telefone, upisuju riječ koja opisuje što bi pomoglo osobama s fotografija. Pitajte učenike mogu li u svakodnevnom životu prepoznati kome je potrebna pomoć i postoje li načini na koje država ili društvo to čine.

Upitajte učenike misle li da je obrazovanje u Hrvatskoj besplatno. Uputite ih da potkrijepe svoje mišljenje i daju primjere što konkretno nije besplatno (udžbenici, prehrana učenika, bilježnice i pribor, ekskurzije, odjeća za tjelesnu i zdravstvenu kulturu…).

Uputite ih da zauzmu stajalište na tu temu i organizirajte debatu s temom: “Treba li obrazovanje u svijetu biti besplatno?” Odredite do 3 učenika koji će biti moderatori debate i po završetku iznijeti sažetak. Podijelite ostatak učenika u dvije skupine – afirmacijsku i negacijsku. Argumente jedne i druge skupine možete predstaviti u obliku unosa u Padlet ploču (obrazac Shelf s dva stupca) koja vam kasnije može poslužiti kao izvješće.

Uvedite pojam bezuvjetnog temeljnog dohotka te ga objasnite na primjeru uvodnog videozapisa i članka o nizozemskom gradu Utrechtu koji ga je uveo kako bi proveo eksperiment.

Navedite učenike da zamisle da su naslijedili mnogo novca koji žele podijeliti u svojoj zajednici (u mjestu ili gradu u kojem žive). Pitajte ih u koje projekte, inicijative i ideje bi uložili svoj novac (izgradnja stanova, stipendije za obrazovanje, besplatne zdravstvene usluge i slično). Uputite učenike da odgovore rasprave u paru.

Upitajte učenike da razmisle kojim bi se zanimanjima bavili lokalni poduzetnici da im njihovo poslovanje ne mora biti isplativo. Navedite učenike da razmisle koja bi zanimanja imali u svojem gradu ili mjestu, a koja vidimo rijetko jer zbog neisplativosti ne opstaju dugo ili se ne otvaraju. Podijelite učenike u grupe od četiri učenika koji imaju isti zadatak – napraviti popis zanimanja i obrta koje bi u ovakvom scenariju voljeli imati u svojem mjestu. Svaka grupa objavljuje svoj popis u zajedničkoj OneNote razrednoj bilježnici koje po završetku zajednički uspoređuju.

Razgovarajte s učenicima o njihovim navikama vezanim uz kupovinu hrane (supermarketi, trgovine hrane, tržnice, grupe solidarne razmjene, ekološki sajmovi) i čimbenicima koji utječu na te navike (okus, zdravlje, trošak, okoliš).

Podijelite učenike u dvije grupe koje će istražiti potrošnju hrane tijekom jednog tjedna. Jedna grupa neka prati potrošnju hrane u vlastitom domaćinstvu, a druga u školskoj kuhinji prema istim kriterijima: Pojede li se sva kupljena hrana ili se dio baci? Pojedu li se obroci u cijelosti? Što se radi s hranom koja ostaje? Koliko se hrane baca? Zašto se baca hrana? Rezultate neka prikažu u obliku infografike u alatu Piktochart. Prokomentirajte koliko se hrane baci zbog propadanja ili prevelikih nabavljenih količina. Prema podacima EAThink – EAT LOCAL, THINK GLOBAL godišnje se za svakog Europljanina proizvede oko 840 kg hrane, a potroši svega 560 kg (što je s preostalih 280 kg?), a prema podatcima Ponašanje kućanstava u postupanju s otpadom od hrane svaki Hrvat proizvede 75 kg otpada od hrane godišnje. Neka uoče koliko se hrane proizvodi, koliko se troši, a koliko baca u različitim segmentima proizvodno-opskrbno-potrošačkog lanca.

Prikažite učenicima sliku Održiv prehrambeni sustav. Prokomentirajte smjernice održivog prehrambenog sustava. Razgovarajte s učenicima o proizvodnji hrane u svijetu: Ima li je dovoljno za sve ljude? Zašto 1 od 9 osoba gladuje? Kako možemo riješiti kompleksni problem gladi u svijetu? Koji su uzroci? Jedan od glavnih uzroka je siromaštvo.

Podijelite učenike u grupe (5 - 6 učenika). Na pitanje Koje je rješenje za problem bacanja hrane i gladi? učenici neka u grupama odgovore koristeći Problemsko stablo Trebaju identificirati stvarne probleme, razloge njihovog nastanka, mogućnosti i uzročno posljedične veze tako da nacrtaju stablo čije deblo predstavlja problem, a zatim lijepe post-it papiriće tako da su uzroci u korijenu, a posljedice u krošnji. Zatim trebaju zapisati rješenja koja im padnu na pamet i svrstati ih tako da se vide koja se bave posljedicama, a koja uzrocima problema. U rješenja mogu uključiti grupe solidarne razmjene, školske projekte (npr. Tanjur pun dobrote), donacije hrane (npr. prikupljanjem odbačene hrane iz trgovačkih centara), projekte temeljene na humanitarnom radu (socijalne kuhinje). Kad su grupe već predložile određena rješenja, pogledajte s učenicima videozapis o bezuvjetnom temeljnom dohotku. Nakon što su se upoznali s pojmom, raspravite s učenicima može li osobni socijalni dohodak riješiti problem gladi u svijetu ako znamo da je jedna od osnovnih životnih potreba hrana? Može li BTD smanjiti nejednakost u društvu? Zamijeniti individualnu odgovornost s uzajamnom povezanošću, usmjeriti pažnju za potrebe drugih? Neka po potrebi dopune svoja problemska stabla, a rezultate neka prikažu u alatu Piktochart.

Po završetku neka grupe predstave vlastita problemska stabla. U plenumu porazgovarajte s njima o različitim rješenjima, o razlici između tretiranja uzroka i posljedica te im skrenite pažnju na to da je bezuvjetni temeljni dohodak način na koji bismo mogli riješiti uzroke mnogih problema u društvu. Rezultate istraživanja mogu objaviti na mrežnoj stranici škole povodom Svjetskog dana hrane (16. listopada).