IZBORI U REPUBLICI HRVATSKOJ Izbori su postupak u kojem državljani neke države s pravom glasa biraju svoje političke predstavnike na svim razinama vlasti. U Republici Hrvatskoj građani stječu biračko pravo s navršenom 18. godinom života. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Izbori se odvijaju na državnoj, lokalnoj i na europskoj razini. Na državnoj razini održavaju se parlamentarni i predsjednički izbori, na lokalnoj izbori za tijela lokalne i područne samouprave, a na europskoj razini za zastupnike u Europskom parlamentu. Izbori za predstavnička tijela se u Hrvatskoj provode po proporcionalnom izbornom sustavu. U njemu postotak osvojenih mandata liste kandidata otprilike odgovara postotku osvojenih glasova birača na izborima. Na parlamentarnim i europskim izborima primjenjuje se preferencijsko glasovanje. To je sustav glasovanja u kojem birači osim mogućnosti glasovanja za određenu listu imaju pravo zaokruživanja određenog kandidata s te liste, s čime mogu utjecati na to koji će kandidat s liste biti izabran. Na izborima u kojima nema mogućnosti preferencijskog glasovanja, birači zaokružuju samo listu kandidata, a redoslijed kojim kandidati s liste ulaze u predstavničko tijelo je unaprijed određen položajem kandidata na listi. Parlamentarni izbori Za Hrvatski sabor izbori se održavaju svake četiri godine, osim u slučaju prijevremenog raspuštanja parlamenta, kada se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Na izborima se bira 151 saborskog zastupnika. (140 zastupnika u 10 izbornih jedinica, te u posebnim izbornim jedinicama po 8 zastupnika nacionalnih manjina i 3 zastupnika hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj). Predsjednički izbori Predsjednika Republike bira se neposrednim izborima na vrijeme od pet godina. Nitko ne može biti biran za predsjednika više od dva puta. Lokalni i područni (regionalni) izbori Lokalni izbori se održavaju, osim u slučaju prijevremenih izbora, svake 4 godine. Provode se za članove općinskih vijeća, gradskih vijeća, županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba, te za načelnike, gradonačelnike i župane. Izbori za Europski parlament U Hrvatskoj se svakih pet godina provode i izbori za Europski parlament. Cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica, a po proporcionalnom izbornom sustavu bira se 12 od ukupno 705 europskih zastupnika.. Transkript: .

INSTITUCIJE VLASTI U REPUBLICI HRVATSKOJ Kao i u drugim republikama i u Hrvatskoj postoji trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Ovlasti institucija vlasti su uređene Ustavom Republike Hrvatske. Hrvatski sabor je nositelj zakonodavne vlasti. Uz donošenje zakona, odlučuje o donošenju i promjeni Ustava, donosi državni proračun, odlučuje o ratu i miru, odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti i obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Hrvatski sabor ima ključnu ulogu u imenovanju izvršne vlasti. Nakon provedenih parlamentarnih izbora Predsjednik Republike temeljem raspodjele zastupničkih mjesta imenuje mandatara. Mandatar je osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. On je dužan najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Vlada Republike Hrvatske je nositelj izvršne vlasti. Ona predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun, provodi zakone, donosi uredbe, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje i obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Predsjednik Republike dio je izvršne vlasti. On predstavlja Republiku Hrvatsku u domovini i inozemstvu, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, povjerava mandat za sastavljanje Vlade, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja i obavlja druge poslove u skladu s Ustavom. Uz vlast na državnoj razini u Hrvatskoj postoji i vlast na lokalnoj i regionalnoj razini. Jedinice lokalne i regionalne samouprave su općine, gradovi i županije. One obavljaju poslove od regionalnog značaja, primjerice poslove vezane za obrazovanje, zdravstvo, urbanizam, promet i gospodarstvo. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a obavljaju ju sudovi. Oni sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava. Na čelu sudbene vlasti je Vrhovni sud. Predsjednika Vrhovnog suda bira Hrvatski sabor na četiri godine. Ostale suce imenuje i razrješuje Državno sudbeno vijeće na neograničen mandat. Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti, i ne spada niti u izvršnu, niti u zakonodavnu, niti u sudbenu vlast. Suce Ustavnog suda bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina. Njegova uloga je da jamči poštovanje i primjenu Ustava.. Transkript: .