Civilno društvo Civilno društvo možemo definirati kao građane koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Glavnom vrlinom civilnog društva se smatra aktivan i odgovoran građanin. Uspješno funkcioniranje organizacija civilnog društva u velikoj mjeri ovisi o stupnju socijalnog kapitala u društvu. Socijalni ili društveni kapital je skup kulturnih odlika koje stvaraju i održavaju međusobno povjerenje i suradnju među članovima društvene zajednice. Kad je socijalni kapital viši spremnost građana da se aktivno uključe je veća. S obzirom da civilno društvo podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu, jedno od njegovih važnih načela je načelo supsidijarnosti. Ono znači da se aktualni problemi, ako je moguće, trebaju rješavati tamo gdje nastaju. Dakle, na lokalnoj razini udruživanjem građana sličnih interesa. Takva civilna participacija se razlikuje od političke participacije koja podrazumijeva članstvo u političkim strankama. Ponekad se na civilno društvo gleda kao na opoziciju aktualnoj vlasti u kojem ono obavlja ulogu psa čuvara demokracije. Ta uloga civilnog društva je osobito važna u zemljama mlade demokracije. Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge. Zaklade su organizacije bez vlasnika čija sredstva su namijenjena ispunjavanju javne svrhe. Primjerice, povećanju kvalitete života lokalne zajednice, humanitarnom djelovanju, stipendiranju, pomoći u pokrivanju troškova liječenja i sl. Udruge su neprofitne organizacije koje stvaraju građani radi rješavanja socijalnih ili drugih problema u zajednici. Svaka udruga je organizirana kao zasebna pravna osoba, a za njeno osnivanje su potrebna barem tri člana. Primjerice, udruge za zaštitu potrošača, humanitarne udruge, udruge za promicanje prava manjina, navijačke udruge i brojne druge. Organizacije civilnog društva mogu biti i neformalne. Tu spadaju aktivističke grupe, građanske inicijative i sl. U pravilu, formalne organizacije civilnog društva se financiraju iz članarina i donacija. No moguće je i financiranje od strane države ili iz strukturnih fondova Europske unije u slučajevima kada država procijeni da su to programi od javnog interesa. U tu svrhu, 2003. godine je osnovana Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Kako se uključiti u aktivnosti civilnog društva? Najjednostavniji način uključivanja je volontiranje. Potraži na Internetu lokalne organizacije civilnog društva i uključi se!. Transkript: .

Građanske inicijative Građanske inicijative dio su civilnoga društva. Za razliku od udruga ili zaklada one su neformalni oblici organiziranja građana koji žele javno djelovati oko nekog problema u društvu ili lokalnoj zajednici. U njihov rad se mogu uključiti pojedinci i organizacije bez ograničenja. Ali s obzirom da su neformalne organizacije i nemaju pravnu osobnost ne mogu dobiti sredstva iz javnih izvora financiranja. Kako bi riješile problem građanske inicijative mogu sudjelovati u medijskim nastupima o navedenoj temi, mogu organizirati prosvjede, organizirati potpisivanje peticije, kontaktirati predstavnike vlasti ili druge osobe ili institucije za koje smatraju da mogu ponuditi rješenje problema. Moguće je da u bilo kojem trenutku svog djelovanja građanska inicijativa formalizira svoje djelovanje tako da se osnuje udruga, ukoliko se odluči kontinuirano posvetiti radu na određenom pitanju. Nakon što se problem riješi građanske inicijative uglavnom prestaju s radom. Građani Europske unije mogu pokrenuti i europsku građansku inicijativu. Ona osigurava mogućnost da milijun građana iz barem sedam država članica ima pravo tražiti Europsku komisiju da predloži novi zakon u području za koje je nadležna. Na primjer u području okoliša, poljoprivrede, prometa ili javnog zdravlja. Organizator građanske inicijative je odbor sastavljen od najmanje sedam građana EU koji žive u sedam različitih država članica. Odbor ima jednu godinu da prikupi potrebnu podršku. Potpisi se mogu prikupljati i online, a moraju biti ovjereni od strane nadležnih vlasti iz svake od država članica. Organizatori uspješnih inicijativa će sudjelovati na saslušanju u Europskom parlamentu. Komisija ima tri mjeseca da razmotri inicijativu i odluči kako će djelovati. Prva uspješna europska građanska inicijativa koju je poduprla Komisija je inicijativa iz 2012. godine – #Right2Water u okviru koje je prikupljeno 1,68 milijuna potpisa u 13 država članica. Inicijativa je tražila da se svim građanima Europske unije zajamči ostvarivanje prava na pristup vodi i sanitarnim sustavima.. Transkript: .