U teškim situacijama, kada smo pogođeni elementarnim katastrofama ili nesrećama, često nam je potrebna krv kako bismo spasili ljudske živote. Budući da krv ne možemo napraviti umjetnim postupcima, tada ovisimo o dobrovoljnim darivateljima. Kako postati i ostati dobrovoljni darivatelj krvi te što vas očekuje prilikom darivanja krvi pogledajte u videozapisu.
DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI Koliko god smo tehnološki napredno društvo, neke se stvari ne mogu nadoknaditi umjetnim putem. Tako nije moguće proizvesti krv na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek- darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi. Darivanje krvi moguće je na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Kako taj proces izgleda? Identifikacija darivatelja. Kod svakog darivanja krvi potrebno je ponijeti neki identifikacijski dokumentom sa slikom ( osobna iskaznica, putovnica) kako bi se mogao ispuniti evidencijski karton darivatelja krvi. Provjera hemoglobina. Brzom i jednostavnom metodom provjerava se ima li darivatelj dovoljnu količinu hemoglobina. Sterilnom iglicom uzim se par kapi krvi s jagodice prsta. Liječnički pregled podrazumijeva razgovor sa liječnikom, mjerenje tlaka, provjeru rada srca i po potrebi tjelesne težine. Kroz postavljanje određenih pitanja liječnik odlučuje da li osoba može darovati krv bez škodljivosti za svoje zdravstveno stanje, te bez opasnosti za potencijalne primatelje krvi. Venepunkcija. Ako je sve u redu, sam proces darivanja krvi može početi. Darivatelj je u ugodnom poluležećem položaju. Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Samo darivanje traje maksimalno desetak minuta. Igla i plastična vrećica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu uporabu, tj. mogu se primijetiti samo za jednokratno darivanje. Nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje u formi bezalkoholnog pića i lagani obrok. TKO MOŽE DARIVATI KRV? Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja: Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine. U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca. TKO NE SMIJE DARIVATI KRV? Oko 10% darivatelja se tijekom pregleda odbije. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje boluju od akutne ili kronične bolesti, uzimaju antibiotike ili neke druge lijekove, neispavane osobe, osobe koje su na dugotrajnoj dijeti i osobe s rizičnim ponašanjem.. Transkript: .
Nadamo se da vas je videozapis motivirao i da ćete, kada budete mogli, postati dobrovoljni darivatelji krvi. Neki od naših dobrovoljnih darivatelja krvi darovali su krv nekoliko stotina puta. Razmislite o tome koliko godina oni daruju krv.
Tko kome daruje krv?
Svatko od nas rađa se s određenom krvnom grupom (A, B, AB ili 0) i pozitivnim ili negativnim Rezus faktorom (Rh). Prije darivanja ili primanja krvi važno je odrediti koja smo krvna grupa. Uz pomoć sljedećih zadataka provjerite kojim biste bolesnicima kojih krvnih grupa vi kao budući darivatelji mogli darovati krv.
Darivanje krvi odličan je način da pomognete drugima te da nekome spasite život, ali darivanjem krvi možete pomoći i sebi jer pozitivno utječete na svoj organizam.
