Je li vam se ikada dogodilo da ste istu nastavnu situaciju doživjeli sasvim različito ili čak posve suprotno nego prijatelj/prijateljica iz razreda? Primjerice, ono što se vama u procesu učenja dopalo i bilo izrazito zanimljivo, iz čega ste puno naučili, za nekog drugog bilo je pravo mučenje i gubitak vremena.
Kako možemo objasniti te razlike?
Proučite četiri različita teksta od kojih svaki opisuje stil, odnosno način rada jednog umjetnika: Paul Klee, Marina Abramović, Leonardo da Vinci, Ivan Meštrović.
Pažljivo pročitajte opise njihovog načina rada i učenja te pokušajte prepoznati stil koji vam je najbliskiji.
Terminom stilovi učenja opisujemo stavove i ponašanja koja određuju naše navike u učenju. Većina ljudi nije svjesna svog stila učenja, iako imaju ideju i uvid o tome da iz nekih aktivnosti i situacija uče uspješnije nego iz drugih.
Postoje različiti modeli i viđenja stilova učenja. Ovdje ćemo prikazati pristup temeljom istraživanja Davida Kolba o ciklusu iskustvenog učenja. U skladu s konceptom, David Kolb uočio je četiri stila učenja: aktivisti, mislioci, teoretičari i pragmatičari.
Povežite kartice s imenima umjetnika i opisom stila učenja za koji smatrate da je njihov preferirani stil rada i učenja.
Riješite upitnik u nastavku kako biste odredili svoj stil učenja.
Neka istraživanja su pokazala kako korištenje strategija učenja koje odgovaraju onom stilu učenja, koji je prema rezultatima upitnika nama dominantan, neće nužno imati učinak na poboljšanje rezultata učenja. Naravno, neće se dogoditi ništa negativno ako se usredotočite na strategije učenja koje odgovaraju tom stilu, no valja imati na umu da svi možemo učiti i pamtiti na razne načine.