Na početku aktivnosti prikažite učenicima video dokumentaciju rada umjetnice Ivane Franke „Seeing with my Eyes Closed“. Kroz razgovor zajednički s učenicima formalno i tematski analizirajte prikazano umjetničko djelo (tehnika, format, kompozicija, ritam, moguća tema i značenje,...) i pitajte ih kako je na njih djelovalo gledanje ovakvog umjetničkog rada te kako dugotrajnije gledanje takvog rada može promijeniti našu percepciju. Nakon toga, uputite učenike da pročitaju intervju s umjetnicom Ivanom Franke te da izdvoje ključne segmente povezane s umjetnicom i ovim radom (podrijetlo i sadašnje mjesto stanovanja umjetnice, obrazovanje, medij i materijali korišteni u radu te kako je umjetnica dobila ideju za nastanak rada). Uputite ih da istraže pojam umjetničke instalacije.

Zatim učenike upitajte da prepričaju kako je umjetnica dobila ideju za nastanak rada. Upitajte ih jesu li ikada čuli za epilepsiju i znaju li neku osobu koja boluje od epilepsije. Potaknite ih da ispričaju ono što već znaju o toj bolesti. Ako je netko od učenika imao izravan kontakt s epilepsijom zamolite ga da s razredom podijeli to iskustvo.

Nakon toga, podijelite učenike u šest grupa. Zamolite ih da pristupe mrežnoj stranici Njemačkog muzeja epilepsije. Potom svakoj grupi dajte zadatak da istraži jedan dio priče o epilepsiji zastupljen na mrežnoj stranici muzeja (uvod, povijest, dijagnoza, terapija, umjetnost, poznate ličnosti). Zatim svakoj grupi dodijelite jedno umjetničko djelo s navedene stranice te uputite grupe da ga likovno analiziraju (neka dodijeljena umjetnička djela budu različitih datacija). Uputite učenike da svoja istraživanja i osnovne informacije vezane uz likovnu analizu prikažu izradom plakata u alatu Canva, a zatim i da uz plakat kratko usmeno predstave ostalim grupama što su kroz istraživanje saznali. Pokrenite raspravu o načinu prikazivanja epilepsije kroz povijest umjetnosti, uputite učenike da poredaju analizirana djela kronološki od najstarijeg do najmlađeg te kroz raspravu potaknite učenike da ih usporede u formalnom i ikonografskom smislu te da izraze jesu li se i na koji način likovni prikazi epilepsije promijenili kroz povijest te smatraju li da kronološki mlađa likovna djela manje ili više stigmatiziraju ovu bolest (potaknite učenike da primijete na koje su sve načine likovni umjetnici umjetničkim djelima prikazali epilepsiju, usmjerite ih na različite načine i mogućnosti prikazivanja te povedite razgovor o tome kako se mijenja percepcija epilepsije s obzirom na likovni prikaz i zbog čega dolazi do promjene u prikazu - npr. zbog bolje informiranosti i više medicinskih saznanja). Zatim pokrenite raspravu o stigmatizaciji ove bolesti u prošlosti i neučinkovitim načinima liječenja epilepsije. Upitajte učenike smatraju li da je ta bolest i danas stigmatizirana i, ako da, na koji način. Po potrebi uključite nastavnika Psihologije kako bi potaknuo razvoj stavova kod učenika o važnosti destigmatizacije epilepsije kao i svih ostalih bolesti. Upitajte ih znaju li kako pomoći osobi ako ima epileptički napadaj te ih razgovorom dovedite do zaključka koliko je važno znati kako pomoći osobi s epileptičkim napadajem jer se on može dogoditi u bilo kojem trenutku.

Zatim uputite učenike da pročitaju članke naziva "Što je epilepsija?" i "Epileptički napadaj" kako biste ih upoznali s procesima koji se odvijaju u tijelu kod napadaja epilepsije te sa samim tijekom epileptičkog napadaja. Podijelite učenike u tri grupe. Grupama podijelite zadatke: prva grupa neka iz pročitanih članaka ili iz drugih izvora izdvoji način na koji dolazi do napadaja epilepsije, druga neka izdvoji koji su simptomi i pokazatelji napada, a treća kako pomoći ako se zateknemo u blizini osobe koja proživljava epileptični napadaj. Uputite ih da tijekom istraživanja zapisuju segmente koje smatraju ključnim i korisnim. Zatim uputite učenike da u alatu Pixton naprave strip s likom koji boluje od epilepsije u glavnoj ulozi kroz koji će kratko prepričati ključne segmente svojeg istraživanja. Na kraju spojite tri stripa u jednu priču.

Postupci potpore

Gledanje videozapisa umjetnice Ivane Franke kod učenika koji boluju od epilepsije moglo bi izazvati epileptički napad i iz tog razloga provjerite boluje li netko od učenika od epilepsije te želi li netko svoje iskustvo bolesti podijeliti s ostalim učenicima. Može se i zamoliti učenika da opiše svoju bolest (simptome, osjećaj, doživljaj) ako to želi.
Učenicima s oštećenjem vida osigurajte opise umjetničkog djela prikazanog u videu. Sve tekstove za istraživanje (intervju s umjetnicom, podaci o epilepsiji) prilagodite za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju-učinite ih lakim za čitanje (povećajte font, prorede, svaku rečenicu napišite u novi red, razlomite složene rečenice u više jednostavnih). Podebljanjem istaknite bitno.
Za korištenje digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Potaknite učenike da organiziraju u školi obilježavanje Svjetskog dana podrške oboljelima od epilepsije. Zajedno s učenicima osmislite raznolike aktivnosti te uključite i ostalo osoblje škole u obilježavanje. Budući da se Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije još naziva i „Ljubičastim danom“ uputite učenike da istraže zbog čega je baš ta boja odabrana kao zaštitna boja ove bolesti. Motivirajte učenike da osmisle vizual Svjetskog dana epilepsije (logotip, plakat, informativne letke s prethodno izrađenim stripom) te da u školskoj knjižnici organiziraju izlaganja stručnih osoba i oboljelih o ovoj bolesti. Uputite učenike da postave štand na kojem će dijeliti informativne letke s uputama kako pomoći osobama s epileptičkim napadajem te informacijama koje pomažu u destigmitizaciji ove bolesti u vidu stripa koji su prethodno izradili.

Provjerite s učenicima razumiju li značenje naslova aktivnosti (alergija, astma, anafilaktički šok). Prikažite učenicima u pomoć alata Mentimeter sljedeću tvrdnju: “Svaka osoba mora pružiti prvu pomoć unesrećenoj osobi.” i ponudite im sljedeće odgovore: a) uvijek; b) ponekad; c) nikad. Nakon što učenici odaberu jedan od ponuđenih odgovora, podijelite ih u skupine u kojima će biti učenici koji su odabrali različite odgovore pa ih potaknite neka unutar grupe argumentiraju svoje mišljenje i donesu zajednički zaključak. Zaključke neka napišu na kao drugo pitanje u Mentimetru (open ended) kako bi ih zajednički mogli raspraviti.

Podijelite ih zatim u tri tima, a svaki neka istraži pružanje prve pomoći u tri različite situacije.

Prvi tim neka istraži što je astma i kako pružiti prvu pomoć osobi koja ima astmatični napad. Učenike uputite na videozapis poput prva pomoć kod astme (uključite prijevod na hrvatski jezik) te stranice: Život s astmom.

Drugi tim neka istraži što su alergijske reakcije i kako pružiti prvu pomoć osobi koja je dobila simptome alergije. Učenike uputite na videozapis poput kako liječiti tešku alergijsku reakciju (uključite prijevod na Hrvatski jezik) te kako posumnjati na alergijsku reakciju.

Treći tim neka istraži što je anafilaktički šok, što dovodi do njega te kako pružiti prvu pomoć osobi koja je doživjela anafilaktički šok. Učenike uputite na videozapis anafilaksija te na tekst anafilaktički šok.

U svakom timu učenici trebaju odabrati voditelja i podijeliti zadaće. Nekoliko učenika treba detaljnije istražiti uzroke ovih poremećaja, tipične simptome i fiziološke promjene u organizmu koje ih uzrokuju. Nekoliko učenika treba istražiti načine kojima se osobama s određenim tegobama može pomoći u trenutku napada. Voditelj i još nekoliko učenika osmišljavaju kako će predstaviti rezultate svojih istraživanja (u obliku npr. edukativnog postera ili kratkog videozapisa koje mogu izraditi u alatu Adobe Spark.

Svoje uratke timovi trebaju predstaviti na satu, a nakon svakog predstavljanja raspravite načine pružanja prve pomoći. Uratke možete objaviti na stranicama škole.

Postupci potpore

Za upotrebu digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute. Osigurajte opise videa za učenike s oštećenjem vida li demonstrirajte način pružanja prve pomoći na njemu (ili neka učenik izvodi aktivnost uz vaše vođenje). Učenicima s poremećajem pažnje, specifičnim teškoćama u učenju ili onima s PSA zadajte točno određene zadatke u grupi te unaprijed pripremljene aktivnosti razrađene po koracima.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Motivirani učenici neka se uključe u edukaciju koju provodi Hrvatski crveni križ (edukacije hrvatskog crvenog križa) te, nakon što prođu edukaciju, neka organiziraju za učenike svog razreda kratki tečaj kojim će ih upoznati s osnovnim postupcima pružanja prve pomoći životno ugroženim osobama.

Uputite učenike na službene stranice različitih institucija i udruga koje brinu o zdravlju građana, poput: Hrvatskog crvenog križa, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, projekta "Živjeti zdravo", Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Pliva zdravlje i Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, npr. Grada Zagreba. Podijelite ih u manje grupe u kojima će istražiti kako pojedine stranice pristupaju građanima te na koji su način organizirane informacije, posebice one koji trebaju osobama koje se nađu u situacijama u kojim je nužno reagirati brzo i bez odgode. Raspravite s učenicima njihova zapažanja vezana uz preglednost sadržaja na tim stranicama i brzini potrebnoj da se pronađu bitne informacije potrebne osobama kojima je potrebna hitna pomoć, npr. koga nazvati ovisno o vrsti ozljede, koliko su jasno istaknuti brojevi telefona za hitne slučajeve, jesu li na karti grada jasno označeni prilazi bolnicama, postoje li upute za npr. slabovidne osobe i slično. Preporučite im da organiziraju posjet i dogovore intervju s osobom koja je u određenoj instituciji ili udruzi uključena u edukacije o pružanju prve pomoći. Uz dopuštenje intervjuirane osobe, razgovore mogu snimiti.

Potaknite ih zatim da se uključe u edukacije pružanja prve pomoći koje organizira Hrvatski crveni križ (HCK). Nakon što prođu edukaciju, neka svaka grupa odabere jednu hitnu situaciju i istraži pravilne načine pružanja prve pomoći i osmisli scenarij kratkog videozapisa. Prije snimanja osmišljenog scenarija, neka svoj scenarij rasprave sa stručnom osobom, liječnikom prve pomoći ili edukatorom HCK.

Zatim neka u alatu Adobe Spark snime jednominutni videozapis kojim će opisati postupke pružanja prve pomoći u odabranoj situaciji. Snimljene videozapise možete objaviti na stranicama škole.

Učenike unaprijed zamolite da na sat donesu svoj najdraži sok.

Na satu im prikažite galeriju koja prikazuje namirnice koje naočigled sadrže šećer (čokolada, različiti keksi, gazirani sokovi, slatki pekarski proizvodi, sladoled) te namirnice u kojima ne bismo očekivali šećer (kečap, jogurt, sir, gotove juhe, gotovi preljevi za tjesteninu, zobene pahuljice/mekinje, umak za roštilj, voćni jogurt, pasirana rajčica, kruh, kobasice, tjestenina). Učenike zamolite da razvrstaju namirnice prema tome sadrže li šećer. Galeriju možete prikazati i kao interaktivni zadatak u alatu LearningApps (raspored po grupama). Kada su učenici završili, podijelite im unaprijed pripremljene fotografije sastava nabrojanih namirnica te ih zamolite da revidiraju svoje popise. Učenici će otkriti kako su njihovi popisi doživjeli značajne promjene. Svakako im obratite pozornost na to kako su ovi proizvodi većinom prerađeni, a ne prava, cjelovita hrana kakvu bismo našli u prirodi.

Zatim dodajte fotografije sastava proizvoda (deklaraciju proizvoda) za prvu kategoriju: proizvode za koje znamo sa sigurnošću kako sadrže šećer. Učenici će ovaj put proizvode razvrstati prema tome koju količinu šećera sadrže. Izvadite kilogram bijelog šećera, digitalnu vagu, nekoliko čašica i žličica te učenike zamolite da za prvih pet proizvoda izmjere točnu količinu šećera koju sadrže. Učenici će iznijeti svoja razmišljanja i dojmove. Zatim ih uputite da pročitaju sastav proizvoda sa soka koji su donijeli te izmjere koliko šećera sadrži. Zamolite ih da prije nastavka popiju vode.

No, zašto je šećer problem? Učenike podijelite u nekoliko grupa koje će istražiti šećernu bolest: prva grupa može istraživati šećernu bolest tip 1, druga grupa šećernu bolest tip 2, treća grupa može istraživati kako liječiti šećernu bolest, tj. kako s njom živjeti, četvrta grupa istražit će što napraviti u slučaju hipoglikemije (primjer tekstova: Šećerna bolest: tip 1, Šećerna bolest: tip 2, Šećerna bolest ili dijabetes, Hipoglikemija). Svaka grupa napravit će svoju infografiku (ili brošuru) u alatu Canva na kojoj će ukratko predstaviti rezultate svoga istraživanja. Infografike se mogu postaviti na mrežnu stranicu škole, ali i na školski pano (Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. studenog). Kako bi se podigla svijest učenika o povezanosti loše prehrane i dijabetesa, na panou se također može u prozirnim vrećicama prikazati koliko šećera imaju određene namirnice koje učenici vole konzumirati.

Učenici će zajedno osmisliti scenarij i snimiti video o skupini prijatelja među kojima jedno dijete ima dijabetes. Video može prikazivati nekoliko scena iz svakodnevnog života osobe koja boluje od ove bolesti (osobitosti prehrane, tjelesne aktivnosti, primanja inzulina), ali i što napraviti u slučaju hipoglikemije. Video učenici mogu napraviti u alatu Adobe Spark.

Nakon što usvoje znanja o samoj bolesti učenici mogu osnovati školski tim za edukaciju o dijabetesu. Učenici će uz pomoć školskog liječnika/liječnice osmisliti radionicu s kojom mogu gostovati na satima razredne zajednice u razrednim odjelima svoje škole. Radionica može sadržavati uvodni motivacijski dio koji će učenike zainteresirati za temu, to može biti i film koji su učenici snimili, zatim osnovne i bitne informacije o šećernoj bolesti, svakako kako prepoznati simptome, ali i kako spriječiti i predvidjeti sklonost pojedinca da razvije bolest (u tu svrhu može se riješiti upitnik). Kako bi tim bio prepoznatljiv na školi učenici mogu osmisliti svoj logo ili moto, a njihove se aktivnosti mogu proširiti na lokalnu zajednicu u vidu podizanja svijesti o opasnostima šećerne bolesti i brojnosti oboljelih od šećerne bolesti.