FITNES ZA MOZAK Dopamin Dopamin je vrsta neurotransmitera kojeg živčani sustav koristi ga za slanje poruka između živčanih stanica. Zbog toga se ponekad naziva i kemijskim glasnikom. Duboko u mozgu nalazi se limbički sustav koji regulira brojne strukture koje kontroliraju i reguliraju našu sposobnost da osjetimo užitak. On je zadužen za osjećaj „nagrade“ i „kazne“, odnosno percipira senzorne doživljaje kao ugodne ili neugodne. Ugodni osjećaji motiviraju nas na ponavljanje ponašanja zbog kojeg se tako osjećamo. Kad se taj sustav nagrade aktivira, svaka pojedina stanica u sklopu se aktivira i prenosi električne i kemijske signale. Osim što je zaslužan za osjećaj ugode dopamin je uključen u mnoge tjelesne funkcije: protok krvi, probavu, rad srca i bubrega, pamćenje i fokus, funkcije gušterače, regulaciju inzulina, reakciju na stres i drugo. Manjak dopamina može kao posljedicu imati: nesanicu i lošu kvaliteta sna bezvoljnost depresiju manjak interesa za aktivnosti gubitak apetita nastanak kroničnih bolesti gubitak pamćenja manjak empatije Iako manjak dopamina može dovesti do letargije, povećanje dopamina ima suprotan učinak. Oni koji imaju višak dopamina imaju veću potrebu za rizičnim ponašanjem, pa tako mogu razviti i ovisničko ponašanje zbog dobrog osjećaja koje dobivamo od njega. SUSTAV NAGRAĐIVANJA Jedna od tih funkcija dopamina je upravljanje sustavom nagrađivanja mozga. Kada radimo radnje koje naše tijelo smatra korisnim, dopamin se oslobađa. Stvaranje subjektivnog osjećaja užitka vodi nas da reproduciramo ova ponašanja. Ta ponašanja kreću se od onih koji su biološki programirani, kao što je osjećaj gladi ili žeđi, do onih koji su isključivo društveni i naučeni. Sustav nagrađivanja povezan je s učenjem: osoba dobiva osjećaj zadovoljstva što stvara nove uzročno-posljedične veze u mozgu koji to ponašanje pamti kao nagradu. KONCENTRACIJA Jeste li znali da je upravo sustav nagrađivanja odgovoran što ne možete ispustiti mobitel ili najdražu igru iz ruke? Današnje društvene mreže i način na koji nas mobiteli konstantno bombardiraju obavijestima također uzrokuju oslobađanje dopamina u mozgu. Svaki lajk, svaka poruka – je jedna mala doza dopamina. Upravo zato, ponekad i nesvjesno primamo mobitel u nadi nove male doze. Takvo ponašanje može uvelike utjecati na našu koncentraciju. Poriv koji imamo za zadovoljenjem ugode odvraća naše misli od posla kojim se u tom trenutku bavimo. I iako to zna biti samo na kratko, povratak u koncentrirano stanje može potrajati, a ponekad do njega niti ne dođe jer u međuvremenu već ponovno primamo mobitel. Osim toga dugoročno i neprestano stimuliranje mozga na taj način dovodi do toga da se osjećamo rastrojeno, nemotivirano i tjeskobno. DOPAMINSKI POST Nedavno se u Silicijskoj dolini – vodećem mjestu za tehnologije u svijetu, pojavio novi trend koji se temelji upravo na smanjenju lučenja dopamina kako bi „resetirali“ svoj mozak i bili više fokusirani i motivirani. Taj pokušaj je nazvan dopaminski post. Jednostavno pravilo koje treba slijediti jest izbjegavanje bavljenja bilo kojom aktivnošću koju uživate ili koja stimulira mozak – korištenje mobitela, igranje videoigara, slušanje glazbe, gledanje videa ili bavljenje bilo kojim hobijem. Ideja je - lišiti mozga bilo kakve aktivnosti koja mu pruža zadovoljstvo kako bi, na kraju, čak i dosadna aktivnost postala zabavna. Ideja može zvučati radikalno, ali postoji različite razine posta koje možemo provoditi. Tako možemo izabrati samo jedan dan u tjednu ili nekoliko sati svakoga dana u kojima ćemo se suzdržavati od tih vrsta aktivnosti i na taj način raščistiti svoje misli i pozitivno utjecati na koncentraciju.. Transkript: .