Kao predaktivnost učenja dodijelite jednom učeniku iz razreda neka istraži na koji se način današnji znanstvenici (kemičari koji se bave rentgenskom strukturnom analizom, radiolozi, nuklearni fizičari…) štite od zračenja (radioaktivnog ili rentgenskog).
Na početku sata učenicima pokažite video o životu i radu Marie Curie - Genij Marie Curie (uključite hrvatske titlove). Nakon pogledanog videa učenik koji je napravio predaktivnost neka prikaže rezultate svog istraživanja uz PowerPoint prezentaciju. Zajednički s ostalim učenicima usporedite nekadašnji način zaštite s današnjim načinom zaštite od radioaktivnosti.
Zatim podijelite učenike u četiri grupe i uputite ih neka potraže koje su profesionalne opasnosti za zanimanja analitički kemičar, fizikalni kemičar, kemijski inženjer u razvojnom pogonu i kemičar u proizvodnom pogonu. Opise svakog zanimanja i profesionalne opasnosti koje dolaze s njim učenici mogu pronaći u međunarodnoj bazi profesionalnih opasnosti International Hazard Data Sheet on Occupations (po potrebi uključite nastavnika Engleskog jezika). Učenici neka istaknu za svako zanimanje koje su profesionalne bolesti i opasnosti vezane uz njega, što ih uzrokuje, te kako se one mogu spriječiti. Svoja saznanja neka zapišu koristeći Sway i podijele s drugima u mapi koju ste pripremili na servisu OneDrive. Slobodno podijelite s učenicima i svoje iskustvo rada kao kemičar i vaše iskustvo s opasnostima koje posao kemičara nosi.
Na kraju aktivnosti učenici neka pogledaju video o zdravstvenim rizicima na poslu poput Health risks at work (uključite automatski prijevod na hrvatski). Nakon svake skupine profesionalnih bolesti prikazanih u filmu ponudite učenicima da naprave aktivnost u kojoj će morati povezati pojmove: bolest – uzrok – piktogram - zaštitna oprema. Primjerice, KOPB - dugotrajno udisanje agresivnih kemikalija – piktogram GHS-08 (opasnost za zdravlje) – zaštitna maska. Aktivnost možete napraviti koristeći alat Raspored po grupama s mrežnog sjedišta LearningApps, grupe neka budu nazvane po bolestima.
Istaknite kako se boljom edukacijom i kontinuiranim liječničkim pregledima na medicini rada broj oboljelih od profesionalnih bolesti može smanjiti.
Osigurajte opise videa za učenike s oštećenjem vida. Za upotrebu digitalnih alata izradite kratke pisane ili slikovne upute. Za rad u grupi učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju ili poremećajem pažnje zadajte konkretan zadatak s unaprijed pripremljenim materijalima za istraživanje kako bi im olakšali sudjelovanje.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže na stranici Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje su mogućnosti edukacije o toksičnosti pojedinih kemikalija i mjerama zaštite pri radu s njima. Informacije o pojedinim kemikalijama učenici mogu pronaći prema nazivu proizvoda/kemikalije u registru Sigurnosno-tehničkih listova (STL) Službe za toksikologiju. Neka odaberu kemikalije koje imate u kemijskom kabinetu ili su uobičajene u kućanstvu i neka istaknu opasnosti koje postoje pri njihovom korištenju i mjere prve pomoći u slučaju trovanja ili ozljede. Prikupljene podatke neka podijele s drugima u obliku postera izrađenog uz korištenje online grafičkog editora Canva.
Na početku zamolite učenike da navedu zanimanja iz snova, kojima bi se u budućnosti eventualno bavili i/ili zanimanja kojima se bave njihovi bližnji. Prikupite i prikažite odgovore učenika pomoću jednog od digitalnih alata, primjerice AnswerGarden.
Provedite kratak razgovor i pitajte primjerice učenike što im je važno prilikom odabira zanimanja, koja znanja i vještine su im potrebne te ih potaknite da obrazlože zašto im se određeno zanimanje i/ili zanimanja sviđaju i zašto bi se tim zanimanjem i/ili zanimanjima voljeli baviti.
Podijelite učenike u grupe te od prikupljenih zanimanja dodijelite svakoj grupi određeni broj zanimanja. Uputite ih da prema zadanim smjernicama (primjerice, Koje se aktivnosti izvode u tom zanimanju? Koja sredstva za rad su potrebna?, Kakvo je radno vrijeme?, Gdje se radi? U kojim prostorima?, Kakvi su radni uvjeti (fizički rad, intelektualni napor, izloženost buci, prašini, štetnim tvarima i sl.)? i istraživanjem na mrežnim stranicama (primjerice, Planet-beruf.de: Berufe von A-Z, totalrewrds.de: Gesundheitsrisiken im Beruf sind vielfältig und individuell, arbeits-abc.de: Standford -Studie entlarvt die zehn größten Stressoren, welche für Sie gefährlich werden könnten, statista.de: Die 5 Berufe, die Ihrer Gesundheit am stärksten schaden, einstieg.com: Gefahren und Risiken im Beruf i sl.) najprije opišu pojedina zanimanja te utvrde njihove zdravstvene rizike (primjerice, u pogledu na fizičko i psihičko zdravlje, najčešća oboljenja). Rezultate svoga istraživanja neka grupe bilježe u Prostoru za suradnju vaše OneNote Razredne bilježnice, gdje im možete pripremiti i sve materijale. Omogućite učenicima korištenje rječnika i/ili online rječnika, npr. Crodict. Pratite rad učenika putem suradničkog digitalnog alata i prema potrebi im pružite pomoć i povratnu informaciju.
Zamolite grupe da izrade kviz koji će omogućiti ostalim učenicima da se upoznaju s određenim zanimanjima i njihovim zdravstvenim rizicima. Za izradu kviza učenicima predložite jedan od digitalnih alata, primjerice Quizalize.
Odigrajte kvizove s učenicima te zamolite predstavnike svake grupe da vode i moderiraju svoj kviz, a ostali članovi grupe mogu pružati dodatna pojašnjenja za svako pitanje.
Provedite završnu raspravu u kojoj ćete recimo, zamoliti učenike da još jednom razmisle o svojim zanimanjima iz snova uzimajući u obzir nova saznanja i zdravstvene rizike te ih pitajte bi li se i dalje voljeli baviti tim zanimanjem i što bi eventualno mogli poduzeti kako bi smanjili negativne utjecaje na zdravlje.
Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju ili onima s poremećajem pažnje prilikom rada u grupi zadajte konkretan zadatak (određeno zanimanje) te ih uputite na samo jednu poveznicu za pretraživanje (ili unaprijed pripremljen materijal) kako bi se lakše snašli u zadatku. Učenici s teškoćama/invaliditetom (npr.motoričkim ili oni s oštećenjem vida )mogu istraživati na koji način oni mogu obavljati neki posao ili koja su zanimanja kontraindicirana s obzirom na njihovo zdravstveno stanje. Za upotrebu digitalnih alata izradite kratke pisane ili slikovne upute.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Dodatno motiviranim i jezično naprednijim učenicima možete predložiti da na mrežnim stranicama istraže inicijativu Europske komisije “Work Life Balance” kojom se zagovara i potiče ravnoteža između poslovnog i privatnog života i koja ima važnu ulogu za zdravlje i motivaciju radnika (primjerice, eurofond.europa.eu: Vereinbarkeit von Beruf und Privatleben, baua.de: Psychische Gesundheit in der Arbeitswelt, agentur-jugendherz.de: Work Life Balance i sl.).
Učenicima možete predložiti da snime kratak edukativni video (Erklärvideo) u kojem objašnjavaju inicijativu “Work Life Balance” i povezuju sa zaštitom zdravlja radnika. Za izradu edukativnog videa možete predložiti jedan od digitalnih alata, npr. Explain Everything. Gotove uratke objavite na mrežnim stranicama škole i podijelite s ostalim učenicima.
Upitajte učenike koji fakultet namjeravaju upisati te što bi željeli raditi nakon završenog fakulteta? Poslušajte njihove odgovore, a zatim ih upitajte jesu li ikada razmišljali o negativnim aspektima zanimanja kojima se žele baviti? Nakon što prokomentirate njihove odgovore, izdvojite tri zanimanja kojima se učenici najčešće žele baviti i napišite ih na ploču. Pored njh napišite negativne i pozitivne aspekte zanimanja koja su oni naveli.
Zatim ih upitajte znaju li što su to profesionalni rizici i profesionalne bolesti? Ako ne znaju, upoznajte ih s tim pojmovima. Nakon toga, zanimanjima koja su izdvojili pridružite neke najčešće profesionalne bolesti. Ako nastavnik ima mogućnost može im i prirediti videozapis s prikazom neke Profesionalne bolesti i/ili prikazati videozapis Napo u sigurnom startu pa povesti s njima razgovor na temu profesionalnih rizika. Osim toga učenici mogu koristiti znanja stečena na predmetnim aktivnostima ovog scenarija.
Upitajte ih jesu li bili svjesni profesionalnih bolesti i rizika koje se pripisuju nevednim zanimanjima, ali i zanimanjima kojima se sami žele baviti u budućnosti? Povedite razgovor o tome koliko je i zašto je važno da imaju ovakve informacije prije nego odaberu zanimanje?
Isto tako ih upitajte kojim se kriterijem vode prilikom odabira budućeg zanimanja? Neka vam kažu, što misle, koliko je važno poznavati samoga sebe prilikom donošenja odluka o budućem zanimanju? Koliko nam poznavanje samoga sebe, zajedno s potencijalnim rizicima i bolestima, može pomoći da odaberemo zanimanje koje će nas ispunjavati te u kojem ćemo u potpunosti ostvariti svoje potencijale?
Recite im kako su već i antički filozofi isticali važnost spoznavanja samoga sebe kao preduvjeta za smislen i ispunjen život. Spoznaj samoga sebe, krilatica je koja se nalazila u Apolonovom hramu u Delfima, a bila je temeljna misao vodilja Sokratovog filozofskog nauka. Metodom dijalektike Sokrat je vodio ljude do spoznavanja samoga sebe. Njegov učenik Platon smatrao je kako je upravo poznavanje sposobnosti pojedinca, kako duševnih tako i tjelesnih, ključno za odabir zanimanja. Važnost samospoznaje isticali su i drugi filozofi poput Aristotela, stoika i sl.
Zadajte učenicima da u svoje bilježnice napišu pet svojih osobina (npr. marljivost, odlučnost, strpljivost, naglost…). Zatim neka prokomentiraju s ostatkom učenika i nastavnikom jesu li napisane osobine ono što se traži u zanimanju kojim se oni žele baviti te mogu li te osobine pridonijeti dodatnim profesionalnim rizicima ili mogu utjecati na kontrolu rizika.
Nakon toga učenicima prikažite videozapis Stres. Upitajte učenike što misle, što može biti izvor stresa u zanimanju koje su odabrali te postoji li ijedno zanimanje za koje možemo reći da, baveći se njime, nismo izloženi stresu?
Zamolite ih neka obrazlože svoje odgovore.
Recite im kako je Europska agencije za sigurnost i zdravlje na radu istaknula upravo stres kao jedan od glavnih profesionalnih rizika koji se javlja u svim zanimanjima. Poznavanje samoga sebe, filozofi ističu od davnina kao važan čimbenik u nošenju sa stresom. Više o problemlemima uzrokovanim stresom te preporukama za nošenje s njim mogu pronaći na sljedećoj poveznici: Europa.
Zadajte učenicima da istraže što bi Platon, Sokrati i stoici preporučili kao smjernice kojima se voditi pri odabiru budućeg zanimanja te na koji način pristupiti stresu kao profesionalnom, ali i životnom riziku. Neka rezultate svoga rada sumiraju, analiziraju i izvedu zajednički zaključak koji će biti formuliran kao smjernica ostalim učenicima u školi pri odabiru budućih zanimanja. Recite im kako u formulaciji trebaju uzeti u obzir sve aspekte: od samospoznaje do planiranja, odabira profesije uz svjesnost rizika koje ona nosi sa sobom te nošenja s njim. Zatim neka izrade plakat koristeći online grafički editor Canva. Izrađeni plakat neka objave na mrežnim stranicama škole kako bi i ostali učenici bili informirani o svim aspektima ove problematike.
Aktivnost započnite pitanjem koje ste pripremili koristeći alat za izradu interaktivnih prezentacija Mentimeter (Open Ended tip pitanja): Koja zanimanja najčešće biraju maturanti naše škole? Koji su profesionalni rizici tih zanimanja? Nakon orijentacijskog dijela aktivnosti zadajte učenicima da provjere početne pretpostavke anketiranjem maturanata dvama pitanjima: Kojim se zanimanjem želiš baviti nakon završetka srednjoškolskoga obrazovanja? Znaš li koji su profesionalni zdravstveni rizici toga zanimanja? Učenici snimaju odgovore anketiranih maturanata i pohranjuju ih na zajedničkom mrežnom mjestu, npr. OneDriveu do montaže emisije.
Nakon što prikupe informacije, učenici analiziraju podatke i odabiru pet do deset učenicima najzanimljivih zanimanja koja uz sebe nose i određene zdravstvene rizike. Informiraju se o tim zanimanjima, proučavaju literaturu o najčešćim profesionalnim bolestima i rizicima da bi se kvalitetno pripremili za razgovor sa stručnjakom (npr. nastavnikom kemije koji može pojasniti profesionalne rizike svojega zanimanja, nastavnikom fizike koji može objasniti profesionalne rizike zanimanja koje su vezane uz električnu energiju, nastavnikom informatike koji objašnjava rizike od dugotrajnoga sjedenja za računalom, liječnikom o “ubodnome incidentu” u medicini i sl.). Na kraju aktivnosti s učenicima povedite razgovor o tome zašto novinar prije razgovora sa stručnjakom mora prikupiti što kvalitetnije informacije. Navedite učenike na zaključak da se kvalitetno novinarstvo zasniva na istraživanju i provjeravanju činjenica te da svaki novinar treba biti “sveznajući neznalica”, tj. dovoljno upućen u temu o kojoj želi izvješćivati da bi mogao oblikovati prikladna pitanja kojima će tijekom intervjua potaknuti stručnjaka na davanje kvalitetnih i s temom povezanih odgovora, a slušatelja ili čitatelja na donošenje informiranih odluka. Učenici nakon vođenoga razgovora u paru ili grupama osmišljavaju pitanja za svakog od pet do deset odabranih stručnjaka i dogovaraju vrijeme održavanja intervjua.
Nakon što prikupe dovoljno snimljenoga materijala, učenici odlučuju kako će predstaviti prikupljene informacije. Raspravljaju i nakon rasprave donose zajedničku odluku o tome što je prikladnije i zanimljivije slušateljima: montirati dužu tematsku radijsku emisiju koja će obuhvatiti cjelovitu temu “Svako zanimanje ima svoje rizike” ili će temu rascjepkati u više manjih zasebnih priloga koje će uvrstiti kao kolumnu: u svoju tjednu radijsku emisiju. Radijsku emisiju objavljuju na školskim mrežnim stranicama u obliku podcasta. Podcast mogu pripremiti koristeći alat Anchor u koji mogu uvesti već snimljene zvučne datoteke, ali i dosnimiti uvodne najave, dodati glazbu i sl.
Koristeći Mentimeter pripremite interaktivnu prezentaciju te na početku pokažite učenicima sliku iz uputstava za uporabu nekog električnog kućanskog uređaja pa zatražite da odaberu jedan od tri ponuđena odgovora na sljedeće dvije tvrdnje: 1. Čitam upute koje dolaze uz različite električne uređaje. i 2. Postupam s uređajem prema uputama. Na obje tvrdnje ponudite na izbor iste odgovore: a) Uvijek; b) Ponekad; c) Nikad.
Raspravite rezultate, pa podijelite učenike u tri grupe. Neka svaka grupa razmisli i ukratko opiše situacije koje mogu povećati opasnost od električnog udara (npr. oštećeni kablovi, neuzemljeni uređaji, neispravni osigurači i sl.). Svaka grupa neka predstavi svoje opise te otvorite raspravu. Nakon rasprave pogledajte animirani film Napo u…šokantnim situacijama i u zaključku dopunite situacije koje su učenici samostalno opisali. Tijekom gledanja filma u trajanju 10 minuta prevedite učenicima podnaslove koji se pojavljuju na engleskom jeziku.
Nakon toga svakoj grupi dodijelite poseban zadatak.
Prva grupa neka istraži kako električna struja djeluje pri prolasku kroz ljudsko tijelo (o kojim fizikalnim veličinama i kojim njihovim vrijednostima ovisi – jakosti struje, naponu, vremenu protjecanja i sl.).
Druga grupa neka istraži koje ozljede uzrokuje, odnosno kako strujni udar djeluje na pojedine organe ili organske sustave.
Treća grupa neka istraži koji su načini zaštite od električnog udara i neželjenog djelovanja električne struje.
Rezultate svojih istraživanja i zaključke neka predstave u obliku PowerPoint prezentacija. Nakon svih izlaganja zajednički raspravite o opasnostima strujnog udara kao jednog od najčešćih profesionalnih rizika.
Za učenike s oštećenjem vida osigurajte opise videa (vršnjačka podrška). Za korištenje digitalnih alata pripremite kratke pisane ili slikovne upute. Prilikom podjele u grupe učenicima s poremećajem pažnje ili specifičnim teškoćama u učenju zadajte konkretan zadatak s unaprijed pripremljenim materijalima za istraživanje. Materijali neka budu laki za čitanje (veći font, proredi, istaknuto bitno, rečenice napisane svaka u novi red, razlomljene složene rečenice). Ako učenici pri rješavanju zadataka koriste formule, dajte učenicima primjer riješenog zadatka, a dijelove formule perceptivno uredite (pojedine elemente istaknite/označite različitim bojama).
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Zainteresirani učenici neka organiziraju razgovor sa školskim domarom i ispitaju koje se mjere zaštite od električne struje provode u školi, a o onom što su saznali neka naprave plakat i izvijeste ostale učenike.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.