Učitavanje
Međupredmetna tema
Osobni i socijalni razvoj
Veličina slova
Naslovna slika
Interaktivni sadržaj za učenike

Sukob životinja

5. razred osnovne škole

Odgojno-obrazovna očekivanja

Koje su vam prve asocijacije na riječ sukob? Sukobe ne možemo izbjeći i ne treba ih izbjegavati. Oni su sastavni dio svakog odnosa i sami po sebi nisu ni dobri ni loši. Važan je način na koji ćemo riješiti neki sukob.

U koju se životinju pretvoriš kad izbije sukob?

Sagledajmo životinjski svijet i upoznajmo tehnike rješavanja sukoba koje su u videozapisu simbolički ilustrirane ponašanjem nekih životinja.

Obratite pozornost na opise ponašanja pojedine životinje i razmislite jeste li se i vi u nekim situacijama tako ponašali.

U koju životinju se pretvoriš kad izbije sukob? Sukob. Jedna riječ koja sa sobom obično nosi negativne asocijacije. Što vama pada na pamet kad čujete riječ sukob? Svađa, borba, galama, tučnjava, suze, neprijateljstvo… No mora li biti tako? Sukobi su sastavni dio nekog odnosa, a obično su uzrokovani različitim stajalištima, ciljevima i nerazumijevanjem. Ništa izvanzemaljski i nerješivo. Često kada smo u sukobu s nekime, pretvaramo se u nešto što nismo i reagiramo ponešto drugačije nego što to uobičajeno radimo. To činimo jer se osjećamo ugroženo, napeto, a sukob je izvor neugode koji želimo na neki način razriješiti. Postoje različiti načini kako možemo pristupiti sukobima. Katkad nam je jako bitno ostvariti neki cilj, pobijediti u sukobu, a katkada radije popuštamo jer želimo ostati u dobrom odnosu s osobom s kojom se trenutno ne slažemo, katkad želimo pronaći zadovoljavajuće rješenje za obje strane. Preselimo se nakratko u životinjski svijet i provjerimo kako to oni rade. Morski pas svaki sukob vidi kao borbu i ima opaku taktiku pobijediti u sukobu pod svaku cijenu, često ga se čuje da kaže “Ili je po mom ili nikako!”. On pokaže svoje oštre zube i druga strana je osuđena na poraz. Kada mi u sukobu drugoj strani naređujemo, prijetimo, suprotstavljamo se prisilom, kontrolom i nadmudrivanjem - onda smo poput morskog psa. Moguće je da ćemo ustrajemo li u takvom načinu rješavanja sukoba, ostati bez onih s kojima bismo se povremeno sukobili, bez prijatelja. Za razliku od morskog psa, kornjača pak nema nikakvu želju pobijediti, ona naprosto izbjegava bilo kakav sukob. Kada detektira mogućnost sukoba, ona se povuče u svoju kućicu iz koje viče “Ma sve je ok, nema nikakvih problema”. I mi smo katkada poput kornjače kada pokušavamo ignorirati i poricati sukob, odgađati razgovor iako druga osoba ima potrebu s nama sukob razriješiti. Mislite li da je to dobar način? Zapravo ne. Tko je tu pobjednik, a tko gubitnik? Pobjednika nema, obje strane su na gubitku. Nemaju priliku naučiti nešto iz sukoba i produbiti svoj odnos. A sada zamislimo jednog malenog medvjedića u sukobu sa pčelom oko meda. No ovog puta naš medvjedić ne želi zagrmiti svojim glasom niti koristiti svoje kandže. Ovaj medvjedić se jako boji pčelinjeg uboda, a istovremeno mu je pčelica jako draga i ne želi ju naljutiti. Stoga pristaje biti gubitnik i pokorno predaje slatki med s riječima “Kako god ti kažeš”. Svi smo mi ponekada poput njega - kad odustajemo od svog cilja ili ga umanjujemo, kada se u potpunosti slažemo s drugom osobom i prihvaćamo njene kritike. To katkada činimo jer nam je važnije očuvati odnos, nego postići svoj cilj. I to je katkada u redu, no ako s nekime u većini situacija glumimo medvjedića i popuštamo drugoj strani, vjerojatno postoji neravnoteža u odnosu koja bi mogla dovesti do nezadovoljstva. Lisica pak ima drugačiju taktiku koja se zove kompromis. Tu pak nema apsolutnog pobjednika niti gubitnika. Svatko pristaje biti djelomično pobjednik i gubitnik. To lija postiže tako što kaže “Ja ću se malo povući ako se ti malo povučeš”. Kako ti se čini takav pristup? Kompromis uključuje različita ponašanja - cjenkanje, naglašavanje razlika, slušanje, preispitivanje, pa čak i popuštanje.... I na kraju sova. Ne kaže se bez veze mudra sova, jer ona ima sposobnost sukobu pristupiti na način da u konačnici postoje dva pobjednika. Ona prvo prikuplja informacije, razgovara otvoreno, kaže “Moj izbor je ” i potom pita “A što ti želiš?”. Kada vidi da je to dvoje u neskladu, onda prihvaća različitosti, bez optuživanja i okrivljavanja, uključuje drugu stranu u traženje alternativa dok obje strane ne riješe problem na zadovoljavajući način, osjećajući se oboje poput pobjednika. Ne čini se kao tolika mudrost, ali zahtijeva malo vježbe i dobre volje. Naši životinjski prijatelji se zaista razlikuju po tome kako rješavaju sukobe, netko od njih je uspješniji od drugih. Što se tebi čini? U koga se želiš ugledati?. Transkript: .

Prisjetite se nekog nedavnog sukoba u kojem ste sudjelovali. Možda ste se sukobili s prijateljem iz razreda tijekom igre. Kako ste se ponašali u tom sukobu? Kako se ponašala druga strana? Možete li povezati ta ponašanja s opisom neke od navedenih životinja? Jeste li uspjeli doći do zajedničkog rješenja i riješiti sukob?

Model dvostrukog interesa u situacijama sukoba

Prethodno opisana ponašanja zasnivaju se na modelu rješavanja sukoba Thomasa i Kilmanna koji razlikuje pet stilova rješavanja sukoba, a temeljen je na brizi o odnosu / suradnji s drugima i ostvarenju cilja / zastupanju sebe.

Pokušajte povezati opis stila rješavanja sukoba sa životinjom koja mu je simbolički pridružena.

Strategija - opis ponašanja

Povežite opise ponašanja s odgovarajućim stilom rješavanja sukoba.

Svi smo u svakodnevnom životu povremeno suočeni sa sukobima te se ponekad u njima ponašamo baš kao životinje iz videozapisa. Pritom je najvažnije osvijestiti vlastito ponašanje i birati one strategije koje će dovesti do rješavanja sukoba na obostrano zadovoljstvo.

Razmislite o izjavi jednog od velikana nenasilnog djelovanja:

Postoji jedna neobična stvar oko nenasilja – nitko nije poražen, a svi sudjeluju u pobjedi.

Martin Luther King Jr.