Na koliko sve načina možeš biti inteligentan? Posljednjih sto godina psiholozi su definirali inteligenciju kao sposobnost snalaženja u novim situacijama, a testovima inteligencije su mjerili koliko je netko „pametan”. Međutim osamdesetih godina 20. stoljeća psiholog Howard Gardner, profesor na prestižnom američkom sveučilištu Harvard, svojom teorijom višestruke inteligencije definirao je inteligenciju mnogo šire od pogleda na nju kao na jednu opću sposobnost. On inteligenciju opisuje kao složeni fenomen sastavljen od posebnih ali međusobno povezanih područja (koja zajedno tvore „sposobnost rješavanja problema ili stvaralačku sposobnost koja se cijeni u jednoj ili u više kultura.“ Gardner je svoj koncept višestruke inteligencije biološki temeljio na neuroznanstvenim spoznajama, a kulturološki na istraživanjima antropologije i sociolingvistike.) Evo nekih od njih: 1. Verbalno-lingvistička inteligencija odnosi se na sposobnosti razumijevanja i produciranja usmenog govora i pisanja. 2. Logičko-matematička inteligencija podrazumijeva sposobnost analiziranja, logičkog zaključivanja. 3. Vizualno-prostorna inteligencija je sposobnost vizualizacije i kreiranja slika u glavi. 4. Tjelesno-kinetička inteligencija je sposobnost uspješnog korištenja i koordinacije pokreta tijela, spretnog rukovanja predmetima u prstima i šaci, preciznost pokreta. 5. Glazbeno-ritmička inteligencija je sposobnost da se proizvode, prepoznaju i izvode složeni zvukovi, glazbena i ritmička djela. 6. Intrapersonalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja vlastitih osjećaja, ciljeva i motiva te kontrole svojih osjećaja i načina razmišljanja, svojih jakih i slabih strana. 7. Interpersonalna inteligencija je sposobnost uspješne komunikacije s drugim ljudima, prepoznavanja tuđih osjećaja i prilagođavanja vlastitog ponašanja različitim situacijama. Gardnerova teorija o višestrukoj inteligenciji polazi od činjenice da je svatko sposoban za više područja i aktivnosti, a sve inteligencije su podjednako vrijedne. Važno je istaknuti kako svatko od nas ima potencijal za svaku od navedenih inteligencija, ali su razvijene u različitoj mjeri. Stupanj talenta koji imaš za neko od ovih područja ne slaže se uvijek s tvojim uspjehom u tom području. Primjerice, spadaš među one koji mogu s lakoćom otpjevati pjesmu ili je čak odsvirati na instrumentu, ali glazbeno obrazovanje i naporan rad su ti nužni ako se želiš ozbiljno baviti glazbom. To znači da možeš biti najtalentiraniji košarkaš na svijetu, ali ako nisi spreman za naporan rad, timsku igru i svakodnevne treninge, nikada nećeš postati vrhunski sportaš. Za vrhunske rezultate u sportu potrebno je osim razvijenih tjelesno-kinetičkih sposobnosti imati i optimalan stupanj razvijenosti ostalih područja važnih za pojedini sport, npr. interpersonalnu, intrapersonalnu, vizualno prostornu inteligenciju, uz ostale povoljne faktore poput dobrih trenera, materijalnih mogućnosti itd. Jedna osoba može imati više jednako razvijenih inteligencija. Postoje i rijetki slučajevi ljudi kojima je izuzetno razvijena samo jedna vrsta inteligencije, tzv. savanti, te oni veoma rijetki koji imaju razvijene sve vrste inteligencije, kao što se tvrdi za slavnog njemačkog književnika Goethea. Genetika predodređuje određenu predispoziciju stupanj razvijenosti pojedinih inteligencija, a mozak ima svoje razvojne faze u kojima se one lakše i brže razvijaju. No Gardner tvrdi kako za razvoj većine područja ne postoje nikakva vremenska ograničenja. Dakle cijeli život možemo raditi na razvoju svoje inteligencije.. Transkript: .

Na koliko sve načina možeš biti inteligentan? 1. Verbalno-lingvistička inteligencija Osobe koje imaju razvijene verbalno-lingvističke sposobnosti misle pomoću riječi, dobro izražavaju vlastite misli te lako i brzo shvaćaju ono što im drugi govore. Riječima i jezikom kreativno se koriste, lako pamte izgovoreno te im jezik pomaže da pamte činjenice. Vole aktivno slušanje, tečno govore i čitaju, uživaju u pripovijedanju, objašnjavanju i uvjeravanju, u igrama riječi i humoru. Nadareni su za jezičnu analizu kako na materinjem tako i na stranim jezicima. Takvi ljudi su često pisci, pregovarači, predstavnici za odnose s javnošću. 2. Logičko-matematička inteligencija Osobe koje imaju razvijene matematičko-logičke sposobnosti u stanju su predočiti i razumjeti pojmove, zakonitosti i uzročnosti unutar numeričkih sustava. Uživaju rješavati zadatke, numeričke zagonetke, kalkulacije i formule, uspješno povezuju činjenice i lako uočavaju uzročno- posljedične i druge odnose među njima. Uče i pamte informacije tako što ih povezuju u skupine i nizove. Razmišljaju služeći se logičnim zaključivanjem, vole analizirati i eksperimentirati. Oni su često znanstvenici, ekonomisti, programeri. 3. Vizualno-prostorna inteligencija Osobe koje imaju razvijenu vizualno-prostornu inteligenciju vole promatrati svijet oko sebe i imaju sposobnost jasno predočiti oblike i izgled objekata te svoje mentalne slike predstaviti drugima. Oni također pamte i uče uz pomoć slika. U stanju su jasno zamisliti objekte u prostoru ili iz ptičje perspektive, razumiju karte, mape i grafičke prikaze. Uživaju slagati puzzle, vole detalje, boje, crtanje, bojanje i modeliranje. Takva osoba lakše pamti lica nego imena. Ova sposobnost tipična je za arhitekte, pomorce, umjetnike, fotografe. 4. Tjelesno-kinetička inteligencija Osobe razvijene tjelesno-kinetičke inteligencije znaju (optimalno) koristiti svoje tijelo ili dijelove tijela za pamćenje, npr. kroz pokret ili dodir. Zbog toga pri učenju vole podcrtavati u tekstu, pisati, govoriti naučeno naglas, gestikulirati, hodati i sl. Oni uživaju u plesu, sportu, glumi, pantomimi i svakoj vrsti izražavanja emocija jezikom tijela. Ova sposobnost tipična je za sportaše, kirurge, vodoinstalatere, zanatlije koje proizvode kroz precizni rad prstima. Ljudi koji su spretni sa rukama često i ne prepoznaju da posjeduju visoko rangiranu inteligenciju. 5. Glazbeno-ritmička inteligencija Osobe visoke glazbeno-ritmičke inteligencije imaju sposobnosti komponiranja, sviranja, izvođenja glazbe, razumijevanja tonskih struktura i zapisa te strukture i ritma zvuka i glazbe. Lako pamte melodije i stihove, uživaju u sviranju instrumenata, pjevanju, zviždanju i općenito u zvukovima. Njima zvuk i ritam koriste u procesu pamćenja i učenja. Ova sposobnost tipična je za glazbenike, majstore tona, DJ-eve i sve druge u glazbenoj industriji… 6. Intrapersonalna inteligencija Osobe s izraženom intrapersonalnom inteligencijom lako prepoznaju vlastite osjećaje, ciljeve i motive. Sklone su samoanalizi svojih jakih i slabih strana, vole samostalan rad, a svoje talente i vrlo razvijenu sposobnosti samospoznaje koriste u učenju i pamćenju. Često se ističu u razredu, ali nisu skloni suradnji niti grupnim oblicima rada. 7. Interpersonalna inteligencija Osobe razvijene interpersonalne ili socijalne inteligencije lako se upoznaju i komuniciraju s drugima jer aktivno slušaju sugovornika, vješti su u razumijevanju signala koji se odašilju tijelom ili izrazom lica. U učenju vole surađivati, raditi u grupi, sudjelovati u raspravama ili u zajedničkim projektima. Oni mogu motivirajuće djelovati na druge, zahvaljujući svojoj empatiji. Puno bolje uče i pamte u grupi nego sami. Iza uspješnih prodavača, dobrih nastavnika, trenera, ali i roditelja stoji visoko razvijena interpersonalna inteligencija. Osobe koje imaju razvijene verbalno-lingvističke sposobnosti misle pomoću riječi, dobro izražavaju vlastite misli te lako i brzo shvaćaju ono što im drugi govore. Riječima i jezikom kreativno se koriste, lako pamte izgovoreno te im jezik pomaže da pamte činjenice. Vole aktivno slušanje, tečno govore i čitaju, uživaju u pripovijedanju, objašnjavanju i uvjeravanju, u igrama riječi i humoru. Nadareni su za jezičnu analizu kako na materinjem tako i na stranim jezicima. Takvi ljudi su često pisci, pregovarači, predstavnici za odnose s javnošću. Osobe koje imaju razvijene matematičko-logičke sposobnosti u stanju su predočiti i razumjeti pojmove, zakonitosti i uzročnosti unutar numeričkih sustava. Uživaju rješavati zadatke, numeričke zagonetke, kalkulacije i formule, uspješno povezuju činjenice i lako uočavaju uzročno- posljedične i druge odnose među njima. Uče i pamte informacije tako što ih povezuju u skupine i nizove. Razmišljaju služeći se logičnim zaključivanjem, vole analizirati i eksperimentirati. Oni su često znanstvenici, ekonomisti, programeri. Osobe koje imaju razvijenu vizualno-prostornu inteligenciju vole promatrati svijet oko sebe i imaju sposobnost jasno predočiti oblike i izgled objekata te svoje mentalne slike predstaviti drugima. Oni također pamte i uče uz pomoć slika. U stanju su jasno zamisliti objekte u prostoru ili iz ptičje perspektive, razumiju karte, mape i grafičke prikaze. Uživaju slagati puzzle, vole detalje, boje, crtanje, bojanje i modeliranje. Takva osoba lakše pamti lica nego imena. Ova sposobnost tipična je za arhitekte, pomorce, umjetnike, fotografe. Osobe razvijene tjelesno-kinetičke inteligencije znaju (optimalno) koristiti svoje tijelo ili dijelove tijela za pamćenje, npr. kroz pokret ili dodir. Zbog toga pri učenju vole podcrtavati u tekstu, pisati, govoriti naučeno naglas, gestikulirati, hodati i sl. Oni uživaju u plesu, sportu, glumi, pantomimi i svakoj vrsti izražavanja emocija jezikom tijela. Ova sposobnost tipična je za sportaše, kirurge, vodoinstalatere, zanatlije koje proizvode kroz precizni rad prstima. Ljudi koji su spretni sa rukama često i ne prepoznaju da posjeduju visoko rangiranu inteligenciju. Osobe visoke glazbeno-ritmičke inteligencije imaju sposobnosti komponiranja, sviranja, izvođenja glazbe, razumijevanja tonskih struktura i zapisa te strukture i ritma zvuka i glazbe. Lako pamte melodije i stihove, uživaju u sviranju instrumenata, pjevanju, zviždanju i općenito u zvukovima. Njima zvuk i ritam koriste u procesu pamćenja i učenja. Ova sposobnost tipična je za glazbenike, majstore tona, DJ-eve i sve druge u glazbenoj industriji… Osobe s izraženom intrapersonalnom inteligencijom lako prepoznaju vlastite osjećaje, ciljeve i motive. Sklone su samoanalizi svojih jakih i slabih strana, vole samostalan rad, a svoje talente i vrlo razvijenu sposobnosti samospoznaje koriste u učenju i pamćenju. Često se ističu u razredu, ali nisu skloni suradnji niti grupnim oblicima rada. Osobe razvijene interpersonalne ili socijalne inteligencije lako se upoznaju i komuniciraju s drugima jer aktivno slušaju sugovornika, vješti su u razumijevanju signala koji se odašilju tijelom ili izrazom lica. U učenju vole surađivati, raditi u grupi, sudjelovati u raspravama ili u zajedničkim projektima. Oni mogu motivirajuće djelovati na druge, zahvaljujući svojoj empatiji. Puno bolje uče i pamte u grupi nego sami. Iza uspješnih prodavača, dobrih nastavnika, trenera, ali i roditelja stoji visoko razvijena interpersonalna inteligencija.. Transkript: .