Svrha aktivnosti je osvijestiti učenicima da su nepisana pravila i pritisak skupine kojoj pripadamo često jednako jaki kao i pisani zakoni. Podijelite učenike u četveročlane grupe. Kako ne bi pripadnost pojedinoj skupini/manjini utjecala na svrstavanje u grupu, poslužite se metodom slučaja, primjerice, izvlačenjem papirića s različitim bojama. Svaka grupa neka istraži socijalne norme ponašanja i uvjete članstva u nekoj formalnoj ili neformalnoj društvenoj skupini. Primjerice, u nekoj vjerskoj zajednici, nacionalnoj manjini, seksualnoj manjini, supkulturnoj skupini (hipiji, rokeri, navijači) i sl. Učenici informacije traže mrežnim pretraživanjem (a mogu se poslužiti i drugim izvorima informacija poput udžbenika, filmova, vlastitoga iskustva kao člana skupine i sl.). Za uvod im možete predložiti tekst s etičkim pravilima neke skupine, primjerice, 10 božjih zapovijedi u katolicizmu ili kodeks ponašanja u navijačkoj skupini.

Učenici će izraditi tablicu u digitalnome alatu Word Online u kojoj će napraviti analizu izabrane društvene skupine. Tablica treba sadržavati sljedeće elemente: većinska ili manjinska društvena skupina (primjerice, katolici su većinska vjerska zajednica u RH, a pravoslavni kršćani manjinska); formalna ili neformalna struktura skupine (primjerice, vjerske zajednice imaju formalnu strukturu, a supkulturne grupe nemaju); pisana ili nepisana pravila ponašanja (primjerice, vjerske zajednice imaju pisana pravila ponašanja, a supkulturne skupine nemaju). Učenici trebaju odrediti pisana i nepisana pravila koja članovi skupine trebaju poštivati te ih usporediti sa zakonima i nepisanim pravilima i očekivanjima koje šire društvo ima od svojih pripadnika. Pri ispunjavanju tablice neka promisle o tome krše li norme skupine ljudska prava, krše li zakoni ili očekivanja širega društva ljudska prava skupine, je li se lakše pridržavati normi širega društva ili normi skupine, zašto su se članovi skupine spremni pokoravati pravilima skupine i u situacijama gdje to zakoni ili norme širega društva ne zahtijevaju ili čak i brane.

Učenici svoje tablice izlažu pred razredom, koristeći pametnu ploču. Neka svaka grupa odredi glasnogovornika koji će predstaviti rezultate u njezino ime. Raspravite o tome uočavaju li razlike među skupinama u smislu strogosti njezinih pisanih i nepisanih pravila i utjecaja koje pojedine skupine imaju na norme šireg društva.

Postupci potpore

Pri podjeli učenika u četveročlane grupe poželjno je da jedna grupa, posebice ako je u razredu učenik s oštećenjima sluha, vida, s motoričkim poremećajem ili s PSA-om, istražuje norme ponašanja vezane uz osobe s invaliditetom (pri tome ne treba spominjati da i osobe s PSA-om pripadaju toj skupini jer se oni najčešće ne smatraju osobom s invaliditetom).

U izradi tablice u Word Online alatu navode se za većinsku skupinu – osobe bez invaliditeta, a za manjinsku skupinu - jedna od skupina s invaliditetom. Istražuju se pisana i nepisana pravila. Učenici s teškoćama (poremećaj pažnje, PSA) imaju pred sobom predložak s redoslijedom aktivnosti i podsjetnik s pitanjima. Učeniku oštećena sluha, ako je riječ o gluhoći, treba podrška stručnoga komunikacijskog posrednika, a slabovidan ili slijepi učenik služit će se čitačem ekrana ili će, ako je slabovidan, sjediti bliže ekranu. Više u Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str.11-17).

Poželjno je da učenik s teškoćama u tome slučaju bude i glasnogovornik uz navedenu podršku.

U završnoj raspravi važno je promisliti na razini cijeloga razreda ugrožava li većinska populacija prava osoba s invalidetom u područjima obrazovanja i zaposlenja, i to nedostatkom pisanih propisa ili nepisanim pravilima.

Za učenike koji žele znati više

Organizirajte debatu. Učenici odabiru jednu od analiziranih društvenih skupina, primjerice islamsku vjersku zajednicu. Zatim se dijele u dvije skupine, jedna koja će debatirati iz perspektive člana grupe, a druga iz perspektive člana šireg društva većinski ne muslimanske populacije. Organizirajte debatu o tome ugrožavaju li norme grupe zakonske i šire socijalne norme?

Raspravite s učenicima razlike između formalnih i neformalnih normi. Nakon objašnjenja opisa normi prikažite s pomoću virtualne oglasne ploče Lino nekoliko fotografija kršenja normi (pr. prelazak pješaka na crveno svjetlo semafora, nepropisno parkiranje, grafiti, tučnjava, ilegalni deponij otpada, glasna glazba usred noći, krađa i sl.).
Učenike podijelite u dvije grupe - “formalne” i “neformalne” - te u skladu s dodijeljenim tipom normi neka na podijeljenoj virtualnoj oglasnoj ploči zapišu svoje odgovore na sljedeća pitanja: Zašto je važno poštivati prikazane (ne)formalne norme? Na koga se odnose te (ne)formalne norme, na pojedinca ili društvo u cjelini?
Odgovore raspravite s učenicima.

Nakon razgovora o funkcijama i važnosti normi za društvo osvrnite se i na formalne sankcije poput prekršajnih prijava ili plaćanja kazni, za razliku od neformalnih poput roditeljske zabrane izlazaka ili korištenja mobitela, verbalnog “ukora” roditelja/učitelja, prijekornih pogleda ili komentara na neprikladno ponašanje. Pitajte učenike koja je uloga sankcioniranja nepoštivanja normi.

U istim grupama nastavite aktivnost provedbom rasprave. Jedna grupa neka argumentira i oblikuje stajališta za tezu: Društvene norme treba uvijek poštivati. Druga grupa neka argumentira i oblikuje stajalište za tezu: Društvene norme treba ponekada prekršiti.
Očekivani ključni pojmovi koje prva grupa treba obuhvatiti svojom argumentacijom zajedničke su vrijednosti, odgoj, socijalizacija, vrijednosni konsenzus. Druga grupa neka se u svojoj argumentaciji osvrne na mogućnost promjene društvene norme, posebnost situacija ovisno o društvenoj grupi te ulogu kršenja normi u promjenama samoga društva. Neka rasprave i potrebu društva da pojedinu normu pretoči u zakon.

Svaka grupa svoje odgovore može potkrijepiti stripom koristeći se digitalnim alatom Pixton kojim prikazuje konkretnu posljedicu situacije u kojoj se poštuje norma, odnosno onu u kojoj se ponekad norma ne poštuje. Neka grupe pripreme usmena predstavljanja koja će popratiti izrađenim stripom.

Postupci potpore

Predlaže se da na početku sata uručite učenicima s teškoćama učenja, ADHD-om i PSA-om predložak s nekoliko formalnih i neformalnih normi sa zadatkom da označe koje su norme formalne, a koje neformalne. Ako učenik s PSA-om ne bude razumio kršenje neke norme tijekom predstavljanja fotografija na virtualnoj oglasnoj ploči Lino, trebat će ga upoznati s koracima aktivnosti i osigurati mu podršku vršnjaka.

Pri podjeli u dvije grupe preporučuje se da učenik s PSA-om Iili ADHD-om bude u prvoj grupi sa zadatkom argumentiranja društvenih normi koje treba uvijek poštivati. Ostali učenici s teškoćama mogu biti u bilo kojoj grupi s podrškom prema Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Ako je učenik s motoričkim teškoćama ili senzornim oštećenjima u grupi koja traži mogućnosti promjene, poželjno je da argumentirano iznese potrebu za promjenama normi koje doprinose diskriminaciji osoba s invaliditetom u društvu.

Za učenike koji žele znati više

Ponudite učenicima članak kojim ih možete potaknuti na istraživanje i daljnje traganje za sličnim medijskim izvještavanjima na temu kršenja normi u različitim državama. Mogu pokušati napisati vlastiti članak o kršenju neke norme u lokalnoj sredini. Pronađene izvore i vlastiti članak neka predstave razredu.

Aktivnost započnite razgovorom o likovima iz književnosti koji su prepoznatljivi po svojem tiranskom, autokratskom ili demokratskom vladarskom stilu i obliku vladavine (pr. Agamemnon iz llijade, kraljević Sigismund iz drame Život je san, ban Hedervary u pjesmama A. G. Matoša ili S. S. Kranjčevića). Tu aktivnost možete zamisliti i kao igru tijekom koje će se učenici prisjetiti ključnih likova s pomoću memorijskih kartica ili kartica na okretanje (flesh-cards). Kartice izradite u digitalnome alatu Quizlet.
Nakon toga ponudite učenicima metodički priređena pjevanja Agovanje i Kob iz epa Ivana Mažuranića Smrt Smail-age Čengića koja će usmjereno čitati metodom “podložak” (placemat). Podložak se kao metoda zasniva na samostalnome i grupnome radu učenika. Svaku grupu čini tri do šest učenika. Na velikome listu papira učenik dobiva prostor u koji najprije upisuje svoje samostalne odgovore na postavljena pitanja. Nakon toga učenici uspoređuju odgovore i dogovaraju se što će zajednički upisati u predviđen prostor na sredini papira. Učenici u prvome pjevanju uočavaju obilježja vladavine Smail-age, njegov odnos prema turskim podanicima i crnogorskim zarobljenicima. Povezuju ga s tipom vladavine i obrazlažu svoje stajalište o njemu na temelju znanja o povijesnim, kulturnim i društvenim okolnostima njegova vladanja (kraj Osmanskoga Carstva i buđenje nacionalne svijesti slavenskih naroda, različitost društvenih norma i pravila) te iskazuju svoje očekivanje o daljnjem tijeku radnje na temelju naslova djela i uvodnoga pjevanja. Učenicima možete ponuditi i povijesni podatak o stvaranoj pobuni Crnogoraca protiv povijesne osobe Ismail-age Čengića 1840. Svaka grupa predstavlja svoje zaključke. Zatim slušaju posljednje pjevanje epa Kob. Nakon slušanja izražavaju svoj doživljaj i stajalište o konačnoj sudbini lika i o njegovoj kobi. Svaki učenik zauzima mjesto na vrijednosnoj osi koju oblikuju u učionici: polovi su “u potpunosti je zaslužena” i “u potpunosti nije zaslužena”. Nakon što su izrazili svoje stajalište i mišljenje o sudbini lika, obrazlažu ga na temelju prikupljenih podataka o povijesnim, kulturnim i društvenim okolnostima i društvenim normama, pravilima i zakonskim propisima, odnosu društva prema ljudskim pravima na početku 19. st. u Osmanskome Carstvu i drugim dijelovima Europe. Neka usporede taj odnos s današnjim društvenim normama, pravilima i zakonskim propisima te odnosom prema ljudskim pravima. Uputite učenike na pregled današnjih norma, pravila i zakona na ključnim ulomcima koje možete pripremiti u obliku digitalne mape u alatu Wakelet (pr. Opća deklaracija o ljudskim pravima i sl.). Učenici na kraju zaključuju kakva bi bila danas vladavina Smail-age i njegova kob, uzimajući u obzir promijenjene društvene norme, pravila i zakone.

Postupci potpore

U uvodnome dijelu prisjećanja likova iz književnosti učenik s teškoćama može igrati u paru s vršnjakom koji će mu pružiti podršku ovisno o vrsti teškoće.

Pri primjeni metode “podloška” u traženju odgovora na pitanja iz epa Smrt Smail-age Čengića učenik s teškoćama je u grupi učenika spremnih za podršku. Preporuča se da učenik s teškoćama pažnje ili s PSA-om prethodno pročita dio o kojem će se raspravljati te da se upozna sa redoslijedom aktivnosti na satu. Slijepi učenik ili slabovidni učenik upisuje odgovore na svoje prijenosno računalo, a nakon uspoređivanja sudjeluju u odluci o zajedničkome odgovoru. Nakon što presluša Kob učenik s PSA-om s pomoću podsjetnika na predlošku zauzima mjesto na vrijednosnoj osi, a ako je u razredu učenik oštećena vida, vrijednosna os prilagođena je taktilnoj percepciji s označenim značenjem suprotnih polova. Nakon što se učenici s teškoćama podsjete na današnje društvene norme i zakone, sudjeluju u raspravi. Za učenike s poremećajem pažnje i PSA-om poželjno je da imaju pripremljena pitanja na predlošku.

Više u Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str. 11-17).

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu pročitati i travestije koje su nastale na temelju epa Smrt Smail-age Čengića (pr. Ante Kovačić, Smrt babe Čengićkinje: travestia posvećena rodoljubo-narodnjakah novorodjenici i Kak su zemelski gospodin Smail Čengičevec poginuli (parodija oliti travestija) nepoznatoga autora koji je pisao pod pseudonimom Boletek Hruškovec Zagrebec). Nakon čitanja učenici će obrazložiti zašto su autori odlučili ismijati Mažuranićevo djelo i koji su svjetonazori i ideje bili predmeti njihove poruge.

Organizirajte sastanak sa zainteresiranim učenicima za održavanje izvannastavne aktivnosti (dalje u tekstu INA) o ljudskim pravima. Uputite ih u sadržaj aktivnosti koje će se provoditi tijekom trajanja INA-e.

Provođenjem aktivnosti usmjerite učenike na analizu Opće deklaracije o pravima čovjeka kroz prizmu prava učenika i temeljnih ljudskih prava. Na početku metodom razgovora analizirajte deklaraciju s učenicima kako bi usvojili najvažnije postulate vezane uz prava čovjeka. U dogovoru s učenicima istaknite one članke koji su vezani uz prava učenika i temeljna ljudska prava: 1., 2., 3., 7., 13., 15., 19., 21., 23., 25. i 26.

Organizirajte parove koji će analizirati po jedan ili dva članka (ovisno o broju prijavljenih učenika). Na temelju članka pripremit će infografiku u digitalnome alatu Piktochart ili poster na papiru velikoga formata koji će sadržavati tekst članka te usporedbu dvaju primjera kršenja ljudskih prava: jedan primjer iz Hrvatske i jedan primjer iz svijeta ili EU-a (pr. Nasilje prema ženama u Hrvatskoj i Aktivistima za ženska prava prijeti sudski progon). Poduprite učenike da prije svega istraže primjere kršenja ljudskih prava na lokalnoj razini. Potaknite ih da pronađu konkretne slučajeve na društvenim mrežama, odnosno situacije kršenja ljudskih prava s kojima se susreću u svakodnevnome životu ili su ih možda doživjeli.

Nakon što učenici pripreme sve potrebne materijale, organizirajte predstavljanje učeničkih radova i najavite Human Rights Quiz u školskome holu povodom Dana ljudskih prava 10. prosinca. Uz izložbu učeničkih radova i njihovo kratko predstavljanje, motivirajte učenike da pripreme pitanja vezana uz deklaraciju, njezino kršenje, primjere dobre prakse kroz koja se očituju poštivanja ljudskih prava. Učenici mogu pripremiti pitanja za kviz u digitalnome alatu Socrative. Ponuđenim odgovorima sudionici kviza dodatno će se upoznati s deklaracijom. Poduprite učenike da osmisle i/ili izrade simbolične nagrade za pobjednike kviza.

Zamolite fotografsku grupu ili izdvojite nekoliko učenika koji sudjeluju u INA-i da fotografiraju i montiraju kratak video događaja. U provođenje INA-e mogu se uključiti nastavnici geografije, likovne umjetnosti, politike i gospodarstva, sociologije.

Za provođenje aktivnosti (razmjena i dijeljenje materijala, komunikacija, oglašavanje sastanaka i sl.) koristite se virtualnom učionicom u Teamsu.

Zamolite učenike da se zamisle u dalekoj budućnosti. U njoj na zemlji koegzistiraju ljudi i humanoidni roboti. Zdravstvene ustanove pomažu i jednima i drugima. Dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su stradali čovjek i humanoidni robot. Trebaju hitnu pomoć. Vi ste liječnik, a u bolnici u kojoj radite manjak je osoblja i ne možete ih obojicu spasiti. Pod velikim ste pritiskom jer svoju odluku trebate opravdati Upravnom vijeću bolnice. Čiji ćete život spasiti? Zašto? Svoje odgovore i argumente kojima ih potkrepljuju neka zapišu u digitalnome alatu Create Debate, a potom raspravite o njima.

Istaknite da su filozofi (pr. J. Locke, J. J. Rousseau, J. Rawls i sl.). do našega doba naglašavali posebnost ljudskoga života pa su iz nje izvodili prava koja su pripisivali samo ljudima. Upitajte ih koliko znaju o modernoj robotici, odnosno o robotima, humanoidnim robotima. Neka navedu koja su obilježja robota, a koja ljudi, a odgovore bilježite u Tricider alatu za razmjenu ideja. Pojasnite im da se filmska industrija, osim prikaza posebnosti robota, već dugo vremena bavi i simulacijom njihovih prava. Da bi stekli uvid u fikcijski sudski proces u kojemu se na temelju "sličnosti” robota i ljudi traže prava za robota, prikažite im prvi videozapis i drugi videozapis. Prije nego prikažete drugi videozapis, recite im da će gledajući dobiti pravnu perspektivu na prethodno prikazani videozapis.

Nakon gledanja videozapisa raspravite o tome radi li se samo o fikciji ili o budućoj stvarnosti u kojoj možemo očekivati robote koji će pokazivati znakove ljudskosti pa sukladno tome zahtijevati i zasluživati neka prava. U sljedećem koraku prikažite im ovaj videozapis.

Prokomentirajte pogledani videozapis i izdvojite obilježja Bine. Usporedite ono što su napisali o svojstvima robota s novim saznanjima nakon pogledanoga videozapisa. Pojasnite im Descartesovo poimanje čovjeka kao mislećega bića i upozorite ih na njegovo isticanje specifičnosti čovjeka u odnosu na druga bića. Razgovarajte s njima o tome što bi Descartes rekao da je poznavao Binu i bi li joj pripisao neke osobine koje je pripisao čovjeku. Pitajte ih mogu li zamisliti svijet u kojem je fikcija iz serije Star Trek istinita, bi li to za njih bio dobar ili loš svijet, bi li u tome svijetu ljudi i roboti imali jednaka prava, trebaju li roboti uopće imati prava, što za čovječanstvo znači činjenica da razgovaramo o pravima robota, misle li da je moguće da roboti imaju prava ili da su stvoreni samo da “služe”/olakšavaju život ljudima.

Nakon toga prikažite im sljedeći videozapis. Recite im da je robota Sophiu napravio robotičar David Hanson 2015. godine. Izgledom i ponašanjem sliči čovjeku i to je prvi robot koji je dobio državljanstvo Saudijske Arabije. Sophia je stvorena da bude družbenica u staračkim domovima ili da pomaže ljudima tijekom važnih događaja. Pri prvome predstavljanju Hanson je objasnio da Sophia ima umjetnu inteligenciju i da može obrađivati informacije, ali i da prepoznaje lica. Oponaša ljudske geste i izraze lica, a u početku je mogla odgovarati na određena pitanja, poput onih o vremenu. Stvorena je da s vremenom postane pametnija, a to se moglo vidjeti i tijekom intervjua koji je dala prilikom primanja državljanstva.

Upitajte ih što misle o ideji da roboti imaju / mogu dobiti državljanstvo, što to znači za robota, je li to početak izjednačavanja robota s ljudima, trebaju li roboti u svim pravima biti jednaki ljudima i zašto, što misle da bi se dogodilo nekoj osobi da svjesno isključi Sophiu, bi li taj postupak bio određen kao ubojstvo.

Upozorite ih da živimo u dobu kad se umjetna inteligencija naglo razvija. Roboti uistinu postaju "sličniji ljudima” i to ne samo po fizičkome izgledu. Sophia je dobila državljanstvo i sva prava koja joj pripadaju. Svako pravo nosi sa sobom i odgovornost. Mogu li roboti uopće imati svijest, biti svjesni svojih odgovornosti? Trebamo li razmišljati koja bi prava roboti trebali imati te im ih omogućiti?

Podijelite ih u tri grupe, svaka grupa proučava jedan od triju tekstova:

Grupa 1 - Tri zakona robotike

Grupa 2 - Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu

Grupa 3 - Sprema se zamka za robote

Neka istraže i naprave sažetak u zajedničkome prostoru OneNote bilježnice, a koji će voditelji grupa predstaviti ostalim grupama.

Na temelju svega što su čuli i naučili o robotima, njihovim sličnostima i razlikama s ljudima, neka osmisle Zakon o pravima robota, koji treba regulirati prava i obveze robota / umjetne inteligencije na različitim područjima. Rezultate rada neka objave na mrežnim stranicama škole.