Mikro i makroorganizmi u tlu Bakterije su sićušni organizmi jednostavne građe. Stanična stijenka im daje stalan oblik koji može biti kuglast, štapićast, u obliku zareza, spiralne, a nađeni su i oblici poput kutijice i zvjezdasti oblici. Dodatno su obavijeni kapsulom, a mnoge imaju i dlačice, bičeve i slične tvorbe na površini kapsule. DUŠIČNE BAKTERIJE Prave bakterije koje sudjeluju u ciklusu kruženja dušika. Mogu živjeti slobodno u tlu ili u simbiozi na korijenju biljaka (stvaraju kvržice na korijenu). Pomažu u iskorištavanju dostupnog atmosferskog dušika pretvarajući ga u kemijske spojeve koje biljke mogu iskoristiti za svoj rast i razvoj. Najčešće su kuglaste ili štapićaste. BAKTERIJE RAZLAGAČI Razlažući uginule organizme dolaze do hranjivih tvari za svoje životne potrebe, a pritom pomažu i u kruženju tvari u prirodi dajući na raspolaganje produkte razgradnje uginule organske tvari. Najčešće su štapićaste. Jeste li znali da u 1 g plodne zemlje ima oko 2,5 milijardi bakterija? Gljive su organizmi koji imaju osobine biljaka i životinja, a pripadaju u posebno carstvo. Postoje gljive građene od samo jedne stanice i vidljive mikroskopom, a postoje i višestanične gljive. Niti koje tvore višestanične gljive su hife. Sve hife zajedno čine micelij, a kod jestivih gljiva jedemo dio koji se zove plodište. MIKORIZNE GLJIVE To su gljive koje ulaze u simbiozu s biljkama. Zanimljivo je da neke biljke ne mogu ni klijati, a ni rasti i razvijati se bez prisutnosti mikoriznih gljiva. Te su biljke borovnice i brusnice, ali i neke orhideje. Kako biste osvijestili kako izgledaju mikorizne gljive, zamislite mnoštvo dugačkih niti konca međusobno isprepletenih. Znanstvenici su pronašli različite oblike mikorize, ali ono što je značajno je da većina povrća (rajčica, paprika…) i drveća (šljiva, kruška, šumsko drveće) puno bolje uspijeva u suživotu s mikoriznim gljivama. GLJIVE RAZLAGAČI Lučenjem tvari u okolno tlo potiču razgradnju uginule organske tvari i time sudjeluju u kruženju hranjivih tvari u prirodi, dajući na raspolaganje mnoštvo hranjiva i drugim organizmima, kao što su npr. biljke.Hife su toliko razgranate da su mogu prostirati u tlu na vrlo velikim površinama. Kada bismo te hife izdvojili iz tla, činile bi čupavi tepih kilometrima širok. ALGE U vrlo vlažnom tlu su najčešće nitaste zelene alge. Maleni su to organizmi najčešće nanizanih kuglastih oblika u niti koje vrše fotosintezu i tako proizvode kisik, važan i za druge (mikro)organizme u tlu. AMEBE Gdje ima jednostaničnih algi, ima i ameba, mikroorganizama čije je tijelo sluzavo, a prilikom kretanja mijenjaju oblik. Hrane se algama i njihovim srodnicima i tako reguliraju njihovu brojnost. BIČAŠI Jednostanični organizmi, na staničnoj membrani imaju jedan ili više bičeva koji im služe za pokretanje. Nalazimo ih u vrlo vlažnom tlu. Hrane se manjim mikroorganizmima (alge, bakterije) ali mogu uzimati i dijelove organske tvari i hraniti se tako. Sudjeluju u kruženju hranjivih tvari i regulaciji brojnosti bakterija i algi. TREPETLJIKAŠI Kao i bičaši žive u vlažnom tlu. Stanična membrana im je prekrivena dlačicama (trepetljikama), a najpoznatiji je predstavnik papučica. Papučica je neobična zbog više osobina - izgledom podsjeća na papuču, a na stanici ima dio koji se naziva stanična usta i preko kojeg uzima hranu iz okoliša. Također, ima točno određen dio membrane kroz koji izbacuje neprobavljene ostatke iz tijela, za razliku od ameba i bičaša kod kojih se uzimanje hrane i izbacivanje ostataka može odvijati na bilo kojem dijelu membrane. OBLIĆI Najčešće ih uspoređuju sa sićušnim crvima, a nalaze se u gornjim slojevima tla bogatim hranjivim tvarima. Oblići u tlu mogu biti korisni i štetni. Važni su jer ubrzavaju procese kruženja hranjivih tvari u tlu prenoseći gljive i mineraliziraju produkte metabolizma bakterija i gljiva i tako ih čine dostupnima biljkama. Uništavaju i kukce nametnike pomoću bakterija koje žive u njima kao simbionti. Nakon što bakterije unište kukca, oblići se njima hrane. Neki oblići su nametnici na korijenu povrća i time mogu nanijeti veliku štetu uzgajivačima. Ukoliko se pristupa obradi tla na način da se uspostavi ravnoteža među svim organizmima u tlu, prinos će biti dobar i tlo će biti zdravo. Ako se njezi tla ne pristupa smisleno, nanosi se velika šteta kvaliteti tla, dolazi do neravnoteže među mikroorganizmima i drugim korisnim organizmima i u konačnici ni prinos neće biti zadovoljavajući. GRINJE To su člankonošci koje nalazimo u mnogim ekosustavima na Zemlji. U tlu su prirodni neprijatelji oblićima koji uništavaju korijen povrća gdje, hraneći se njima, utječu na njihovu brojnost. Time nam daju do znanja da je na obliće štetnike moguće djelovati i prirodnim načinom, a ne odmah kemijskim preparatima koji će unijeti neravnotežu u tlo. Postoji mnoštvo grinja nametnika na biljnim kulturama gdje su indikator neravnoteže u tlu. Nalazimo ih u gornjim slojevima tla, kao i obliće.. Transkript: .