Na početku aktivnosti obratite se učenicima na slengu ili nekome drugom nestandardnom idiomu. Porazgovarajte s njima nastojeći upotrijebiti što više lokalnih žargonskih izraza kako biste privukli njihovu pozornost i usmjerili ih na nastavne sadržaje odnosno temu. Potom s učenicima pristupite jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.1 (Hrvatski jezik i supstandardni idiomi) i pogledajte uvodni videozapis. Pitajte ih jesu li razumjeli sve riječi iz primjera i jesu li im svi izrazi poznati. Možete ih upitati npr. Koriste li se djevojke iz primjera uopće hrvatskim jezikom?, Kako znate da je to jezik?. U zajedničkome promišljanju i podsjećanju na to što je uopće jezik i čemu služi mogu vam pomoći objašnjenja s podnaslovima „Materinski govor i standardni jezik“ i „Hrvatska narječja u hrvatskome standardnom jeziku“ (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.1 (Hrvatski jezik i supstandardni idiomi).

Nakon toga neka učenici po uzoru na uvodni videozapis, radeći u paru, na nekoj od društvenih mreža i putem svojih mobilnih telefona razmijene nekoliko uobičajenih poruka. Pritom neka oblikuju dijalog na jeziku kojim inače komuniciraju u tim kanalima. Snimke svojih zaslona (screenshot) neka postave u alat Padlet za koji ćete im unaprijed pripremiti poveznicu. Dobivene odgovore možete im projicirati na platnu ili pametnoj ploči. Potom zajednički čitajte i komentirajte primjere te neka učenici izdvajaju sve one riječi koje odudaraju od norme hrvatskoga standardnog jezika zapisujući ih u obliku T-tablice, u lijevi stupac. Također tablice mogu oblikovati u digitalnom alatu Word Online. Odabranim primjerima potom neka pokušaju pronaći odgovarajući oblik u skladu s normom hrvatskoga standardnog jezika te neka ih zapišu u desni stupac T-tablice.

Učenici neka potom pokušaju grupirati različite tipove odstupanja od standardnojezične norme, označiti ih različitim bojama i izraditi zajedničku digitalnu bazu primjera svojstvenih jeziku društvenih mreža kojim se koriste, jednostavno objedinjujući digitalno zapisane primjere iz alata Word Online u zajedničkome dokumentu. Nakon toga zajednički komentirajte ključne razlike između upotrebe hrvatskoga standardnog jezika i supstandardnih idioma, okolnosti kada se kojim idiomom trebamo koristiti, njegovu namjenu, te raspravite je li neki hrvatski „pravilniji“ ili „manje pravilan“ i u kojim komunikacijskim situacijama, kao i opravdanost i nužnost upotrebe pojedinih idioma te njihovu namjenu.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Tijekom uvodnoga korištenja videozapisa u aktivnosti vodite računa da učenicima s teškoćama, posebno ako imate učenika s oštećenjem vida ili sluha, pošaljete videozapis prije kako bi ga mogli više puta pogledati. Učeniku s oštećenjem sluha možete pripremiti pisani predložak ključnih elemenata videozapisa, a učenika s oštećenjem vida smjestite što bliže izvoru zvuka te mu kratko prenesite važne vizualne informacije iz videozapisa.

Učenicima s teškoćama pripremite predložak s jasno napisanim definicijama i primjerima standardnoga jezika te supstandardnih idioma koji će biti objašnjavani tijekom aktivnosti kojim se mogu koristiti tijekom izdvajanja riječi koje odstupaju od norme u tablice.

Tijekom rada u paru vodite računa o tome da učenik s teškoćama bude u paru s vršnjakom koji je dobar model ponašanja i koji će pružiti podršku učeniku ako mu bude potrebna.

Tijekom završne rasprave o ključnim razlikama između hrvatskoga standardnog jezika i supstandardnih idioma često prozivajte učenike s teškoćama i neka budu aktivni sudionici rasprave (dopustite im da se služe unaprijed dobivenim predloškom s ključnim razlikama i potaknite ih da navedu vlastite primjere). Kod učenika koji imaju oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju nemojte inzistirati na usmenom izlaganju zaključaka, već pratite njihov pisani rad, a možete ih zamoliti i da ključnu razliku napišu te vam je pošalju elektroničkim putem.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Jedinica 1.1 (Hrvatski standardni jezik i supstandardni idiomi) i s njima poslušajte snimke A, B i C. Nakon toga pogledajte uvodni videozapis na početku jedinice (mrežna komunikacija prijateljica), zadajte učenicima da riješe interaktivne zadatke u e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1. Jedinica 1.1, Kolekcija zadataka 1 i prokomentirajte ih.

Zatim organizirajte aktivnost u obliku projektnoga zadatka tijekom dužega razdoblja. Dogovorite s učenicima tri rečenice čiji će se audiozapis snimiti na satu digitalnim alatom za snimanje zvuka Online Voice Recorder. Rečenice neka snimi svatko pojedinačno, i vi također. Potom neka svatko tijekom dogovorenoga razdoblja istim alatom pokuša snimiti govornike što različitije dobi, podrijetla i zanimanja, kako izgovaraju iste rečenice. Nakon prikupljenih zvučnih zapisa učenici trebaju organizirati suradnju i istraživački rad u virtualnom okružju koristeći se alatom MS Teams gdje će podijeliti prikupljene materijale te sami odabrati dodatne alate koji će im pomoći u istraživanju. Potrebno je podijeliti se po grupama od kojih će svaka proučavati jednu vrstu standardnojezične norme te u skladu s njom uočiti osobitosti snimljenih idioma u odnosu na standardni jezik. Učenici nakon toga mogu pokušati razdijeliti snimljene govore na one izvorne i naknadno naučene kao što sugerira vježba uz tumačenje idioma (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1. Jedinica 1.1, Idiom). Svoja zapažanja i zaključke učenici mogu prezentirati u digitalnom alatu Canva.

U svrhu sinteze i poopćavanja zajedničkih spoznaja učenici mogu riješiti interaktivne zadatke u Kolekciji zadataka 2 (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1. Jedinica 1.1, Kolekcija zadataka 2).

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Za učenike s teškoćama važno je unaprijed pripremiti predložak s objašnjenjem novih pojmova i njima bliskim primjerima (primjerice, za pojmove zavičajni idiom, funkcionalni stilovi i slično) kako bi lakše rješavali zadatke i pratili aktivnost.

Tijekom slušanja snimki smjestite učenika s oštećenjem vida što bliže izvoru zvuka, a učeniku s oštećenjem sluha omogućite pristup transkriptima snimki.

Prilikom zadavanja projektnoga zadatka važno je učenicima s teškoćama, pripremiti pisane upute projektnoga zadatka koje trebaju biti kratke i jasne s jasno označenim rokom za predaju pojedinoga dijela zadatka. Provjerite razumiju li učenici s teškoćama postavljeni zadatak te im tijekom dužega razdoblja budite na raspolaganju te im pomozite u slučaju nejasnoća i poteškoća. Tijekom raspodjele učenika u grupe rasporedite učenike s teškoćama u poticajne grupe u kojima će imati jednoga vršnjaka koji će ih uključivati u rad grupe te im pružiti podršku bude li im potrebna.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Povedite s učenicima razgovor o trenutačno najpopularnijim videoigricama koje poznaju i s kojima najradije provode vrijeme. Učenici koji rado igraju igrice za koje je nužno umrežavanje sa suigračima (npr. Fortnite) neka podijele s razredom svoja iskustva. Pritom neka izdvoje tri najvažnija razloga zašto im je upravo ta igra zanimljiva, što im pruža najviše zadovoljstva u igri, te neka pokušaju nagovoriti neigrače ili one koji igru ne poznaju dovoljno da je također pokušaju zaigrati. Također, najstrastvenije igrače pitajte npr. Koliko vremena dnevno, u prosjeku, provodite igrajući igrice?, Konzumirate li hranu i piće za računalom?, Jeste li ikada stavili pelene kako ne biste morali ustajati tijekom igranja?. (Učenici na pitanja mogu odgovoriti i anonimno, u anketi.) Spomenite učenicima dokumentarni film Ovisnik o internetu (Web Junkie) iz 2013. godine koji govori o razinama ovisnosti koju igranje igrica može izazvati. Ovaj film možete projicirati u razredu nakon provedene aktivnosti te time temu zaokružiti sadržajima međupredmetne teme Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije, napose odgojnom dimenzijom vezanom uz vrijeme provedeno na igricama kao i uz opasnosti kojima se igrači izlažu tijekom umrežavanja s drugima.

Nakon provedenog istraživanja odnosno ankete unutar razreda ustanovite koje su tri igre među učenicima najpopularnije. Zatim podijelite razred u tri grupe prema odabranim nazivima igrica. Najstrastvenijim igračima unutar grupa zadajte da tijekom dužega razdoblja (koje odredite u dogovoru s razredom) igraju igrice, dok će oni članovi grupe koji dogovorenu igru ne budu igrali imati zadatak pratiti igrače (uživo ili na mreži) te popisivati izraze (riječi i rečenice) kojima se oni koriste u komunikaciji. Izraze mogu popisivati u digitalnom alatu Word Online kako bi ih poslije lakše zajednički objedinili i predstavili. Uz svaki izraz potrebno je zapisati i rečenicu, odnosno više njih, u kojoj se izraz upotrebljava te opisati značenje svakoga pojedinog izraza. Rezultate potom učenici mogu objediniti u zajedničkome Word dokumentu, poredati riječi i frazeme abecednim redom i napraviti mali gejmerski rječnik online igranja koji svi članovi grupe mogu prema potrebi još doraditi i proširiti te potom izdvojiti ključna obilježja gejmerskog idioma. Zaključke mogu izdvojiti i na kraju predstaviti u alatu PowerPoint Online zajedno s pripadajućim rječnikom gejmerskih izraza.

Nakon istraživanja svaka grupa ima zadatak na tome jeziku prepričati neku aktualnu vijest s mrežnih portala po izboru. Pritom neka nastoje oblikovati što primamljivije naslove na gejmerskom idiomu, dok ostale grupe uz pomoć rječnika vijest trebaju prenijeti na hrvatski standardni jezik. Umjesto vijesti moguće je na gejmerski idiom prenijeti i fabulu lektire koju učenici trenutačno čitaju.

Dogovorite s učenicima virtualni sastanak koristeći se digitalnim alatom MS Teams te povedite razgovor o trenutačno najpopularnijim videoigricama koje poznaju i s kojima najradije provode vrijeme na mreži. Učenici koji rado igraju igrice za koje je nužno umrežavanje sa suigračima (npr. Fortnite) neka podijele s razredom svoja iskustva. Pritom neka izdvoje tri najvažnija razloga zašto im je upravo ta igra zanimljiva, što im pruža najviše zadovoljstva u igri, te neka pokušaju nagovoriti neigrače ili one koji igru ne poznaju dovoljno da je također pokušaju zaigrati.

Zatim ustanovite koje su tri igre među učenicima najpopularnije pa podijelite razred u tri grupe, ovisno o nazivima igara koje su učenici odabrali. Tijekom dužega razdoblja (koje odredite u dogovoru s razredom) igrači svake grupe nalazit će se na mreži igrajući odabranu igru, a oni članovi grupe koji navedenu igru ne budu igrali imat će zadatak pratiti igrače i popisivati izraze (riječi i rečenice) kojima se oni koriste u komunikaciji.

Izraze mogu popisivati u obliku maloga gejmerskog rječnika u digitalnom alatu Word Online. Nakon što prikupe izraze, svi članovi grupe mogu svoj rječnik prema potrebi još doraditi i proširiti te izdvojiti ključna obilježja gejmerskog idioma. Zaključke mogu predstaviti u alatu PowerPoint Online kao i pripadajući rječnik. Nakon istraživanja svaka grupa ima zadatak na svome jeziku prepričati neku aktualnu vijest s mrežnih portala, dok ostale grupe uz pomoć rječnika vijest trebaju prenijeti na hrvatski standardni jezik.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Tijekom zadavanja upute za izradu rječnika gejmerskoga jezika omogućite učenicima s teškoćama upute u pisanome obliku te budite sigurni da znaju upisivati izraze u zajednički dokument. Ako ne znaju, pokažite im kako da to čine.

Tijekom rada s gejmerskim rječnikom potaknite učenika s poremećajem iz autističnog spektra da prenese na gejmerski jezik tekst o temi koja ga zanima te mu dajte nekoliko primjera takvih rečenica.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike na istraživačke zadatke u Aktivnostima za samostalno učenje (e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 1, Aktivnosti za samostalno učenje, Zadatak 6).

Uz pomoć kamere na mobilnim uređajima potrebno je snimiti videozapis u kojemu će na svojemu lokalnom idiomu – zavičajnome mjesnom govoru ili urbanome slengu (ako je riječ o gradskoj sredini), predstaviti svoju ulicu, gradsku četvrt ili mjesto u cjelini. Neka razmisle što je njima posebno važno, što prepoznaju kao obilježja koja čine njihov osobni identitet.

Uz pomoć digitalnog alata za obradu videozapisa Flipgrid neka svoj videozapis učenici montiraju objedinjujući više snimki svojih kolega u razredu, gradskoj četvrti ili mjestu te na kraju sastave cjelinu za koju smatraju da na odgovarajući način predstavlja njihove pojedinačne identitete te njihov kolektivni, zajednički identitet.

Neka završni, objedinjeni videozapis ima podnapise (titlove) na hrvatskome standardnom jeziku.

Potaknite učenike da se raspodijele u timove u kojem svatko ima jasno određenu ulogu − od redatelja, govornika, snimatelja, scenografa, montažera itd.