Na početku aktivnosti zamolite učenike neka na mreži ili u udžbeniku hrvatskoga jezika pronađu objašnjenje što je standardni jezik. Potom im skrenite pozornost na autonomnost standardnoga jezika u odnosu na ostale idiome. Pritom, ako smatrate potrebnim, objasnite učenicima pojam idioma kao svakoga pojavnog oblika jezika.
Učenike potom usmjerite na mjesne govore, skupine mjesnih govora, odnosno dijalekte te narječja, tj. skupine dijalekata. Zajedno s učenicima prisjetite se književnih djela koja su napisana na nekome mjesnom govoru te ih povežite s narječjem kojem pripadaju.
S učenicima možete povesti razgovor o tome gdje ljetuju, idu li u posjet rodbini izvan mjesta stanovanja, služe li se stanovnici drugih mjesta drugačijim riječima i sl. Također se možete poslužiti i citatima iz lektira ili im postaviti pitanje na nekome mjesnom govoru koji pripada određenom dijalektu i narječju, npr. na kajkavskome Kmična, gliboka, čemerna, kam, zakaj kaple kri?. Ovdje se može ostvariti i korelacija s nastavnim sadržajima geografije.
Isto tako, možete učenike podsjetiti na dijalektalne pjesme koje ste čitali i obrađivali s njima ili su ih upoznali još u osnovnoj školi.
Učenike potom podijelite u tri grupe koje će na platformi YouTube pretraživati videozapise u kojima se govori na nekome mjesnom govoru ili dijalektu nekoga od narječja. Potaknite učenike na rad time što ćete im za početak pustiti kraće videozapise iz popularnih dramskih serija Gruntovčani, Malo misto, Prosjaci i sinovi ili primjere uglazbljenih pjesama na dijalektu. Potaknite učenike neka pretražuju slične videozapise na mjesnim govorima koji pripadaju nekom od dijalekta i narječja, primjerice popularne pjesme.
Nakon pretraživanja i odabira videozapisa za koji se odlučila većina članova grupe, svaka grupa ostalim učenicima u razredu može pustiti da poslušaju i pogledaju videozapis koji su odabrali. Na taj će način svi učenici moći čuti govore različitih područja, a ujedno se i upoznati s poznatim hrvatskim televizijskim serijama.
Nakon što su učenici pogledali sve videozapise, zaključite temu razgovorom o njima te glasanjem i odabirom najzanimljivijeg ulomka. Koristeći se digitalnim alatom Mentimeter na koji se možete registrirati besplatnim korisničkim računom, oblikujte anketu u kojoj ćete postaviti pitanje višestrukog izbora, npr. Koji vam je videozapis najzanimljiviji?. Podijelite s učenicima kod i poveznicu na alat za pristup anketi i kratko ih uputite kako da odgovore na anketno pitanje. Za odgovaranje na pitanje učenici se ne moraju registrirati. Nakon što su učenici odgovorili na anketno pitanje, prikažite im rezultate njihova odabira kako biste potaknuli kritičko razmišljanje, a možda i interes učenika za hrvatsku kinematografiju.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Pojmove koje ćete ponavljati u uvodnome dijelu aktivnosti (idiomi, autonomnost, standardnost jezika, dijalektalne pjesme...) dodatno približite učenicima s teškoćama te im dajte na pisanome predlošku jasne definicije pojmova koje će im poslužiti u ostalim zadatcima.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama pažnje smjestite u skupinu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći u radu.
Ako u razrednom odjelu imate učenika oštećena vida, neka u skupini ima mjesto što bliže izvoru zvuka videozapisa te neka mu jedan vršnjak kratko opisuje vizualne informacije u videozapisu. Ako u razredu imate učenika s oštećenjem sluha, njegovoj grupi pripremite nekoliko videozapisa koji imaju titlove ili transkript od kojih će oni izabrati neki koji će predstaviti ostalim grupama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Aktivnost možete započeti nastavnim listićem na kojem će biti napisane tri rečenice ili tri stiha, pri čemu trebaju biti zastupljena sva tri narječja (mjesni govori, odnosno dijalekti koji pripadaju narječju). Listić možete spremiti kao dokument u digitalnom alatu Word, a on vam može poslužiti kao digitalni plan ploče.
Učenici trebaju odrediti kojem narječju (kao pojmu šireg opsega značenja od mjesnoga govora i dijalekta) pripadaju rečenice ili stihovi, a potom ih pokušati geografski smjestiti, odnosno navesti mjesto ili grad koji povezuju sa stihom ili rečenicom. Isto tako neka pokušaju navesti po čemu su određeni stih ili rečenicu smjestili u određeno narječje. Ovdje je moguće ostvariti korelaciju s nastavnim sadržajima iz geografije. Njihove odgovore možete zapisivati u digitalni plan ploče uz pojedini stih.
Učenike potom podijelite u tri grupe te ih uputite da istražuju obilježja narječja (svaka grupa istražuje jedno narječje) služeći se mrežom i udžbenikom hrvatskoga jezika. Obilježja koja utvrde za svako narječje trebaju predstaviti plakatom izrađenim u digitalnom alatu Piktochart koji omogućuje dodavanje vlastitih datoteka koje mogu biti slike, fotografije, ikone i sl.
Digitalni alat učenicima u ovome slučaju pomaže u radu jer istodobno mogu stvarati tablice, umetnuti tekst te dodati fotografije, pri čemu razvijaju svoje vještine sažimanja teksta, prepoznaju najvažnije činjenice, te nove spoznaje povezuju s prijašnjim znanjima o tradicionalnim hrvatskim regijama, zavičajima i kulturnim nasljeđem s kojima je povezano pojedino narječje.
Uz plakat svaka grupa treba sastaviti i križaljku ili kviz (po vlastitom odabiru) u digitalnom alatu Crossword Labs. Križaljka može sadržavati pet riječi narječja koje grupa predstavlja, kako bi se potaknulo učenike na obogaćivanje rječnika. Pritom im rad u digitalnom alatu pomaže ovladati vještinom izrade križaljki.
Nakon što jedna grupa ostalima predstavi svoj plakat odnosno narječje, ostali učenici mogu zajedno pokušati riješiti križaljku. Ako je potrebno, učenici koji su sastavili križaljku mogu im pomoći s odgovorima.
Učenici na kraju ove aktivnosti mogu procijeniti koja im je križaljka bila najzabavnija, a u kojoj su naučili najviše novih riječi. Također mogu ponoviti što su upamtili iz kojega narječja rješavajući križaljke.
Učenici koji žele mogu kod kuće izraditi još nekoliko križaljki s riječima narječja koje dobro poznaju, a uz to se mogu raspitati i kod starijih članova obitelji ili susjeda za još neke riječi i izraze ako oni narječjem bolje vladaju od mladih.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u skupinu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći u radu. Svaki učenik s teškoćama neka sudjeluje u grupi u onome dijelu u kojem će najviše do izražaja doći njegove jake strane.
Potaknite učenike da križaljku koju izrade u alatu Crossword Labs kopiraju i zalijepe u Word dokument kako biste tamo mogli povećati veličinu kućica križaljki te veličinu i vrstu fonta koja će biti prilagođena svim učenicima. I u Wordu možete oblikovati križaljke (povećane kućice će odgovarati učenicima s oštećenjem organa i organskih sustava kako bi imali povećani prostor za unos odgovora, promijenite font u Calibri ili Arial, a veličina fonta neka bude barem 14 pt).
Ako u razrednom odjelu imate učenika s oštećenjem vida, vodite računa da dizajn digitalnih alata ne bude previše zasićen vizualnim informacijama te da bude dobar kontrast podloge i slova (npr. koristite crno-bijelu kombinaciju).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Za početak pripremite kviz u digitalnom alatu za izradu kvizova Kahoot! koji omogućuje da svi učenici istodobno odgovaraju na pitanja, pri čemu se vidi broj točnih odgovora. U kvizu će učenici povezivati hrvatske gradove s narječjem koje je u njima zastupljeno. Pritom naglasite učenicima činjenicu kako je neke gradove, primjerice Zagreb, vrlo teško dijalektalno odrediti. Stoga odaberite primjere koji se jasno mogu svrstati u određeno narječje, odnosno povežite spoznaje s nastavnim sadržajima geografije.
Zatim podijelite učenike u tri grupe. Primjerice, izvlačenjem dijelova slagalice od kojih svaki dio pripada jednoj od triju fotografija prepoznatljivih zavičajnih krajolika Hrvatske. Fotografije možete pronaći koristeći se digitalnim alatom za obradu fotografija Pixabay koji je besplatan i omogućuje preuzimanje fotografija uz pravilan odnos prema autorskim pravima.
Potom će svaka grupa dobiti zadatak da osmisli interaktivnu kartu Hrvatske u digitalnom alatu za izradu geografskih karata NatGeo MapMaker. Alat je besplatan i ne zahtijeva prethodnu registraciju. Namijenjen je nastavnicima i učenicima za istraživanje i prilagođavanje geografskih karata potrebama nastave. Omogućuje da se geografske karte prenamijene u vlastitu svrhu te napravi nadogradnja odnosno oblikuje tematska karta, unesu oznake mjesta, dodaju slike i videozapisi na označena mjesta.
Svaka će grupa, u unaprijed dogovorenim bojama, na karti označiti područja gdje je zastupljeno narječje koje će grupa predstaviti na svojoj karti. Ovdje se otvara mogućnost suradnje nastavnika Hrvatskog jezika i Geografije, odnosno povezivanja nastavnih sadržaja tih predmeta.
Na svoje karte učenici mogu uvrstiti i zvučne zapise, bilo da ih kao govornici narječja sami snime s pomoću mobilnih telefona ili da ih pronađu na mreži na govoru odabranoga narječja. Mogu se poslužiti i zvučnim zapisima iz prve aktivnosti ovoga scenarija.
Potaknite učenike da pronađu zvučne zapise ili videozapise mjesnih govora, npr. Bednje, Ćićarije, Iloka, Konavala. Mjesne govore također mogu poslušati na mrežnim stranicama Zvučnog atlasa hrvatskih govora kako bi se upoznali s raznolikošću i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te uočili njihova obilježja i raspoznali kojim narječjima pripadaju.
Tijekom prezentiranja učeničkih karata povezujte područja s gradovima ili mjestima koje ste uvrstili u kviz na početku aktivnosti.
Zakažite učenicima videosastanak putem platforme MS Teams. Na početku videosastanka, koristeći se mogućnošću dijeljenja zaslona, prikažite učenicima kratki kviz (koji ste prethodno izradili u alatu za izradu kvizova Kahoot! koji omogućuje da svi učenici istodobno odgovaraju na pitanja, pri čemu se vidi broj točnih odgovora) u kojem učenici trebaju povezati hrvatske gradove s narječjem koje je u njima zastupljeno.
Zatim objasnite učenicima da će raditi u digitalnom alatu za izradu geografskih karata NatGeo MapMaker. Alat je besplatan i ne zahtijeva prethodnu registraciju. Namijenjen je nastavnicima i učenicima za istraživanje i prilagođavanje geografskih karata potrebama nastave. Omogućuje da se geografske karte prenamijene u vlastitu svrhu te napravi nadogradnja odnosno oblikuje tematska karta, unesu oznake mjesta, dodaju slike i videozapisi na označena mjesta.
Učenici će, svatko za sebe, raditi na karti određenoga narječja. Zadatak je svakog učenika da izradi svoju kartu narječja. Pritom ćete učenicima dodijeliti i dodatne zadatke:
Kako bi učenici i u mrežnom okruženju imali osjećaj zajedništva, karte mogu podijeliti u digitalnom alatu Google Disk uz pomoć kojeg karte drugih učenika mogu preuzeti, ali i dorađivati.
Na svoje karte učenici mogu uvrstiti i zvučne zapise, bilo da ih kao govornici narječja sami snime s pomoću mobilnih telefona ili da ih pronađu na mreži na odabranom govoru pojedinoga narječja. Mogu se poslužiti i zvučnim zapisima iz prve aktivnosti ovoga scenarija.
Potaknite učenike da pronađu zvučne zapise ili videozapise mjesnih govora, npr. Bednje, Ćićarije, Iloka, Konavala. Mjesne govore također mogu poslušati na mrežnim stranicama Zvučnog atlasa hrvatskih govora kako bi se upoznali s raznolikošću i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te uočili njihova obilježja te raspoznali kojim narječjima pripadaju.
Dogovorite se s učenicima na kojem će od idućih videosastanaka moći predstaviti svoje karte. Tijekom predstavljanja karata povezujte područja s gradovima i mjestima koje ste uvrstili u kviz na početku aktivnosti.
Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Ako se u uvodnoj aktivnosti koristite pripremljenim kvizom, pohvalite točnost odgovora, a ne brzinu odgovora kako se učenici s teškoćama ne bi osjećali manje vrijednima jer su neki od njih zbog svoje teškoće sporiji u rješavanju.
Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći u radu. Svakako potaknite učenike da uvrste zvučne zapise u interaktivne karte s obzirom da će na taj način karta biti puno dostupnija učenicima oštećena vida. Prilikom izrade karte omogućite da učenici s oštećenjem vida i sluha imaju mjesto najbliže zaslonu i pristup svim informacijama.
Nemojte ustrajati na tome da u predstavljanju izrađenih karata sudjeluju svi učenici već oni koji imaju izrazitu želju predstavljati grupu. Rad ostalih učenika nadzirite u grupi i na taj način ih vrednujte.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Ovu aktivnost možete nadograditi tako da potaknete zainteresirane učenike neka istraže govor i baštinu vlastitoga zavičaja. Uputite ih da zamole starije pripadnike vlastitoga zavičaja (bake, djedove...) da im prepričaju neku priču ili legendu, kažu ili otpjevaju neku poznatu pjesmu iz svoga djetinjstva koju učenici mogu snimiti mobilnim telefonom. Prikupljenu građu potom zajedno preslušajte, organizirajte po govoru i narječju te književnoj vrsti pa potaknite učenike da samostalno osmisle na koji način sačuvati prikupljenu baštinu kako bi se ona mogla i poslije koristiti i na taj način sačuvati za buduća pokoljenja, čime se ujedno razvija i osjećaj nacionalnog identiteta i osjećaj za čuvanje nacionalne baštine i njezinu vrijednost.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Menac-Mihalić, M. i Celinić, A. (2012). Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije. Zagreb: KNJIGRA.
Alerić, M. i Gazdić-Alerić, T. (2013). Hrvatski u upotrebi. Zagreb: Profil.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Vrsaljko, S. (2022). O značajkama razgovornoga stila hrvatskoga jezika. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.