Na početku aktivnosti na ploču napišite rečenicu Gore gore gore gore. i povedite razgovor o značenju riječi u rečenici, odnosno o značenju cijele rečenice. Kako bi učenici razumjeli o čemu je riječ, pomozite im dopisujući ispod prve rečenice rečenicu Gore gora gore gori.

Nakon što ste napisali obje rečenice upitajte učenike koje su riječi iz rečenice promjenjive te, nakon što su utvrdili da su promjenjive imenica gora i glagol gorjeti, zamolite učenike neka odrede što je po vrsti riječi prva riječ u rečenici (gore).

Učenici će dalje raditi u paru. Svaki učenik treba pantomimom svomu suučeniku pokušati prenijeti značenje rečenice koju je sam osmislio. Pritom se ta rečenica mora sastojati od priloga, imenice i glagola. Nakon što osmisle rečenice i prenesu ih pantomimom svome suučeniku, zamolite ih neka objasne s kojom su riječju imali najviše problema, kako pri prijenosu njezina značenja tako i pri pogađanju te riječi. Očekuje se da će većini učenika najveći problem predstavljati prijenos i pogađanje značenja glagola. Njihovo iskustvo možete dodatno potkrijepiti znanstvenom pretpostavkom koja kaže da su upravo glagoli bili prva vrsta riječi koja se javila tijekom razvoja ljudskoga govora. Razlog za to je u činjenici da se značenje glagola (radnja, stanje ili zbivanje) nije moglo prenijeti pukim pokazivanjem na neki predmet u blizini.

Kako biste učenicima oprimjerili svoj zaključak, uputite ih na to da otvore digitalni obrazovni sadržaj e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.1 (Riječ kao morfološka i sintaktička jedinica) te prouče Primjer 1. Potom ih uputite na to da samostalno pregledaju jedinicu toga digitalnog obrazovnog sadržaja do kraja i riješe zadatke kako bi se podsjetili na razlike između promjenjivih i nepromjenjivih riječi, vrste koje im pripadaju, kao i sintaktičke uloge riječi i njihovih oblika unutar rečenice.

Kako bi učenici ponovili znanja o vrstama riječi, potaknite ih na to da izrade tablicu u Word dokumentu u koju će unijeti svih deset vrsta riječi te svaku vrstu oprimjeriti s nekoliko svojih primjera. Tablice mogu, ako žele, međusobno razmijeniti kako bi im poslužile za ponavljanje nastavnih sadržaja iz osnovne škole te pomogle u razumijevanju morfologije.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenicima s teškoćama pripremite unaprijed predložak s rečenicama koje će pantomimom prikazati svomu paru. Rečenice neka sadrže jednostavan vokabular, blizak učeniku s teškoćama. Ako učenik s oštećenjem vida nema dovoljan ili nikakav ostatak vida da bi vidio što njegov suučenik radi, možete dodati trećega člana koji će učeniku s oštećenjem vida verbalno opisivati što pokazuje pantomimom učenik ili možete osmisliti zamjensku aktivnost.

Poželjno je posljednji zadatak u ovoj aktivnosti prilagoditi tako da se radi u paru umjesto samostalno, posebno ako u razrednom odjelu imate učenika s teškoćama kojima bi moglo samostalno čitanje i rješavanje zadataka na Edutoriju oduzimati puno vremena i pažnje te bi mogli odustati od zadataka. Rad u paru bi ih motivirao i lakše bi zadržali pažnju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Uputite učenike na to da otvore digitalni obrazovni sadržaj e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.2 (Sintagmatski i paradigmatski odnosi) i zamolite ih da prouče početni dio jedinice pod naslovom „Na početku...“. Zatim neka poslože riječi u zadatku u rečenicu onako kako im je najlogičnije. Prokomentirajte s učenicima kako su posložili riječi uz pomoć dijela „Kutak za znatiželjne“.

Potom uputite učenike na to da samostalno prouče istu jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 2, Jedinica 2.2 (Sintagmatski i paradigmatski odnosi) od Primjera 1 do bloka „Sintagmatski odnosi“ kako biste ono što su saznali nakon čitanja sadržaja mogli primijeniti u nastavku aktivnosti.

Osmislite primjer rečenice koju će potom učenici, radeći u parovima, preoblikovati mijenjajući samo imenice, po uzoru na primjer pod naslovom „Paradigmatski odnosi“.

Učenike zatim uputite na to da, radeći u paru, izrade strip služeći se digitalnim alatom Pixton koji omogućuje jednostavnu izradu stripova. Tim će alatom učenici moći razvijati kreativnost i raditi na vizualizaciji teksta. Strip treba prikazivati njihovu inačicu rečenice. Ostali učenici mogu, nakon što su pročitali i pogledali pojedini strip, pogađati koju su rečenicu učenici pojedinoga para zamislili.

Najmaštovitije rečenice odnosno stripove možete nagraditi poticajnom ocjenom ili bilješkom.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenicima s teškoćama kojima je teško posložiti rečenicu od zadanih deset riječi ponudite podršku na način da im započnete s prve dvije i zadnje dvije riječi pa, ako treba, povećajte podršku ili zadajte rečenicu s manjim brojem riječi.

Poželjno je samostalni zadatak pregledavanja jedinice e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.2 (Sintagmatski i paradigmatski odnosi) prilagoditi tako da se radi u paru umjesto samostalno, posebno ako u razrednom odjelu imate učenika s teškoćama kojima bi samostalno čitanje i rješavanje zadataka na Edutoriju moglo oduzimati puno vremena i pažnje te bi mogli odustati od zadataka. Rad u paru bi ih motivirao i lakše bi zadržali pažnju. Učenike s teškoćama raspodijelite u par sa suučenikom mentorom koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Tijekom izrade stripa pripazite da, ako u razrednom odjelu imate učenika s oštećenjem vida, učenici u što većem broju odabiru pozadinu stripa koja će imati dobar kontrast podloge i slova.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Nakon što ste učenicima razjasnili i s njima provježbali paradigmatske odnose usmjerite njihovu pozornost na drugi tip odnosa među riječima, odnosno na sintagmatske odnose. Uputite učenike na to da otvore digitalni obrazovni sadržaj e-Škole DOS Hrvatski jezik, Modul 2, Jedinica 2.2 (Sintagmatski i paradigmatski odnosi) te prouče dio „Sintagmatski odnosi među riječima“. Zatim neka riješe zadatak koji slijedi, a u kojemu trebaju odabrati pravilan oblik riječi. U tome će zadatku osvijestiti činjenicu da sintagmatski odnosi nisu proizvoljni.

Nakon rješavanja zadatka uputite učenike na to da prouče jedinicu do podnaslova „Praktični zadatak“, kako bi se podsjetili na to što su sintagme i koje vrste sintagmatskih odnosa postoje.

Zatim učenike podijelite u tri grupe pa neka svaka grupa riješi posljednji zadatak iz jedinice (sastavljanje priče s unaprijed zadanim pojmovima) pod nazivom „Praktična vježba“. Sastavljanje priča s unaprijed zadanim pojmovima, kao središnja aktivnost, potiče učeničku kreativnost, razvija maštu i budi interes za književnost. Istovremeno učenici osvješćuju sintaktičku povezanost među riječima, pravila slaganja riječi u rečenice, a potom i rečenica u smisleno povezanu cjelinu (tekst).

Nakon toga neka svaka grupa na temelju svoje priče pokuša osmisliti scenarij (radi daljnjega razvoja vještine stvaranja rečenica i teksta) i snimiti kraći film (do 10 minuta) koristeći se mobilnim telefonima za snimanje te digitalnim alatom Kizoa za montiranje, budući da taj alat omogućuje dodavanje glazbe na videozapis te ima mogućnost dijeljenja sadržaja pa grupe mogu podijeliti svoj videozapis s drugim grupama. Cilj stvaranja filma jest daljnje poticanje učeničke kreativnosti, njezino usmjeravanje na medijsku kulturu i kinematografiju, čime se učenike potiče na stvaranje i bavljenje filmskom umjetnošću.

Aktivnost možete završiti zajedničkim gledanjem videozapisa i uspoređivanjem njihovih sadržaja, izvedbe i glume. Učenici će moći osvijestiti činjenicu da su uz pomoć istih pojmova osmislili različite priče zahvaljujući vlastitoj mašti i kreativnosti. Na kraju možete učenicima pripremiti i pitanje za odabir najuspjelijeg rada služeći se alatom Mentimeter na koji se možete registrirati besplatnim korisničkim računom. Oblikujte anketu u kojoj ćete postaviti pitanje višestrukog izbora, npr. Koji vam je videozapis najzanimljiviji?. Zapišite naslove videozapisa s imenima autora kao moguće izbore te pozovite učenike da se odluče za jedan naslov. Podijelite s učenicima kod i poveznicu na alat za pristup anketi i kratko ih uputite na to kako da odgovore na anketno pitanje. Za odgovaranje na pitanje učenici se ne trebaju registrirati. Nakon što su učenici odgovorili na anketno pitanje prikažite im njihov odabir.

Umjesto razgovora učenicima možete podijeliti i listiće za samovrednovanje kako bi učenici sami procijenili vlastiti trud i doprinos te uspješnost rada svoje grupe. Samovrednovanje učenika možete provesti s pomoću digitalnog alata Mentimeter. Kako biste se koristili tom mogućnošću alata, potrebna je prethodna registracija i prijava. U alatu možete postaviti učenicima pitanja, npr. Smatraš li rad u grupi uspješnim?, Što je bilo dobro?, Što se moglo napraviti kvalitetnije?, Što je bilo najteže u ovoj jedinici?, Jesu li ti aktivnosti tijekom učenja bile zanimljive?.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama, uvijek trebate imati na umu da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenicima s teškoćama približite i pojasnite ako je potrebno pojmove sintagmatski i paradigmatski odnosi te im dajte primjere rečenica s jednostavnim vokabularom.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan suučenik mentor koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Tijekom izrade kratkoga filma potaknite učenike u čijoj je grupi učenik s teškoćama da se tom učeniku dodijeli uloga koja će mu najviše održati pažnju i motivirati ga. Ako u razrednom odjelu imate učenika s oštećenjem vida, neka mu suučenik iz grupe verbalno opisuje vizualne sadržaje koji se dodaju u zajednički film. Za vrijeme projekcije videozapisa svih grupa vodite računa o tome da učenik s oštećenjem vida bude blizu izvora zvuka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenicima zainteresiranim za snimanje filmova, dramaturgiju, pisanje scenarija itd. možete predložiti da pročitaju pripovijetku Breza Slavka Kolara, a potom neka na alatu YouTube pogledaju istoimeni film redatelja Ante Babaje iz 1967. godine. Nakon toga povedite raspravu o tome kako je tekst prilagođen drugomu mediju (filmu) te ih uputite na to da razrade vlastiti scenarij kojim će aktualizirati radnju Breze, mijenjajući konvencionalne uloge kako bi osvijestili dominantnu ulogu muškarca u patrijarhalnim društvima, procjenjujući kako bi se odnosi među likovima mijenjali da je u ulozi Janice muškarac ili kako bi takav odnos funkcionirao u današnje vrijeme. (Ovdje je moguće ostvariti korelaciju s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.) Promjenom konvencionalne uloge mijenjaju se i sintaktička obilježja u tekstu, odnosno sintagmatski odnosi, a učenici utvrđuju te odnose.